REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11
Ovr-140/2024-21
(ranije Ovr-97/2023)
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Maji Hilje, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja DIORIT d.o.o., Slavonski Brod, Stanka Vraza 5, OIB: 18057862581 (kao pravnog sljednika DIORIT GRADNJA d.o.o., Slavonski Brod, OIB: 01571780161), protiv protivnika osiguranja DIV grupa d.o.o., Samobor, Bobovica 10a, OIB: 33890755814, radi privremene mjere, dana 15. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja DIORIT d.o.o., Slavonski Brod, Stanka Vraza 5, OIB: 18057862581 koja se sastoji u pravu na povrat bjanko zadužnica izdanih u Slavonskom Brodu 8. ožujka 2021., ovjerenih kod javnog bilježnika Ruže Medunić iz Slavonskog Broda kako slijedi:
1. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1430/2021
2. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1429/2021
3. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1428/2021
4. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1427/2021
5. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1426/2021
6. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1425/2021
7. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1424/2021
8. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1423/2021
9. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1421/2021.
10. Bjanko zadužnice za iznos do 500.000,00 kn (petstotisućakuna), poslovni broj OV-1431/2021,
a koju ima prema protivniku osiguranja DIV grupa d.o.o., Samobor, Bobovica 10a, OIB: 33890755814, koja je predmet parničnog postupka koji se vodi kod ovog suda pod brojem P-2027/2024 (ranije P-1075/2023), određuje se
p r i v r e m e n a m j e r a
kojom se zabranjuje protivniku osiguranja DIV grupa d.o.o., Samobor, Bobovica 10a, OIB: 33890755814, otuđenje, korištenje, svako drugo raspolaganje ili poduzimanje bilo kakvih drugih radnji vezano za naplatu, a na štetu predlagatelja osiguranja, temeljem bjanko zadužnica prednika predlagatelja osiguranja DIORIT GRADNJA d.o.o. Slavonski Brod, OIB: 01571780161, izdanih u Slavonskom Brodu 8. ožujka 2021., ovjerenih kod javnog bilježnika Ruže Medunić iz Slavonskog Broda kako slijedi:
11. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1430/2021
12. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1429/2021
13. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1428/2021
14. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1427/2021
15. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1426/2021
16. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1425/2021
17. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1424/2021
18. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1423/2021
19. Bjanko zadužnica za iznos do 100.000,00 kn (stotisućakuna), poslovni broj OV-1421/2021.
20. Bjanko zadužnice za iznos do 500.000,00 kn (petstotisućakuna), poslovni broj OV-1431/2021,
sve do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod ovog suda pod br. P-2027/2024 (ranije 1075/2023).
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je 17. svibnja 2023. podnio tužbu s prijedlogom za određivanje privremene mjere koja je zaprimljena pod brojem P-1075/2023 (kasnije P- 2024/2024) te je sud prijedlog za osiguranje razdvojio u Ovr upisnik radi zasebnog odlučivanja.
2. U prijedlogu za osiguranje predlagatelj osiguranja navodi navodi da je kao izvođač 3. ožujka 2021. s protivnikom osiguranja kao naručiteljem sklopio Ugovor o izvođenju radova na izradi, transportu i montaži predgotovljenih nosača na nadvožnjaku KR3, kojim ugovorom je protivnik osiguranja ustupio, a predlagatelj osiguranja preuzeo izvođenje građevinskih radova izrade, transporta i montaže predgotovljenih nosača na nadvožnjaku K3 (čl. 2. Ugovora), a način obračuna i plaćanja izvedenih radova ugovoren je na način da će se isti obavljati privremenim mjesečnim situacijama i okončanom situacijom, na temelju evidencije stvarno izvedenih količina priznatih u građevinskoj knjizi (čl. 10. Ugovora). Kako protivnik osiguranja po tom ugovoru nije podmirio potraživanje predlagatelja osiguranja, predlagatelj osiguranja je dopisom od 16. kolovoza 2021. predložio sporazumni raskid ugovora, međutim kako na to nije bilo povratne informacije protivnika osiguranja, predlagatelj osiguranja mu je 30. kolovoza 2021. dostavio izjavu o jednostranom raskidu ugovora u skladu s čl. 360., čl. 361. i čl. 365. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. – dalje: ZOO). Dopisom od 4. studenog 2021. protivnik osiguranja je priznao vrijednost izvedenih radova u iznosu od 1.117.066,65 kn, nakon čega je predlagatelj osiguranja od protivnika zahtijevao isplatu iznosa od 313.464,04 kn (iznos ukupne vrijednosti izvedenih radova umanjen za iznos primljenog predujma i iznos montaže od 222.630,20 kn koju nije izvršio predlagatelja osiguranja). Predmet spora pod brojem P-2027/2024 je, dakle, zahtjev predlagatelj osiguranja (tamo tužitelja) za utvrđenje da je ugovor među strankama raskinut i zahtjev za povrat deset bjanko zadužnica koje je predlagatelj osiguranja izdao protivniku osiguranja temeljem Ugovora, a koje mu protivnik osiguranja nije vratio. Te su zadužnice izdane za dobro izvršenje radova u iznosu od 10% vrijednosti ugovora, međutim unatoč tome predlagatelj osiguranja je po privremenim situacijama obračunavao odbitak od 10% na ime dobrog izvršenja radova (zadržani iznos) pa protivnik osiguranja po tom osnovu nema razloga zadržati zadužnice, a kako je Ugovor raskinut, nema razloga niti zadržati zadužnice po osnovi kvalitete radova.
3. Kako je među strankama ugovor raskinut, a protivnik osiguranja i dalje raspolaže predmetnim bjanko zadužnicama i može ih u svakom trenutku zlorabiti, što je i učinio 25. travnja 2022. kad je podnio na naplatu bjanko zadužnicu za iznos od 52.618,76 EUR koji je u cijelosti zaplijenjen sa žiro računa predlagatelja osiguranja. Takvim je postupanjem predlagatelju osiguranja nanesena velika imovinska šteta i predstavlja daljnju opasnost za predlagatelja osiguranja u vidu nenadoknadive štete koja bi mogla dovesti u pitanje njegovo poslovanje. S druge strane, smatra da protivnik osiguranja ne trpi nikakvu štetu ako mu se do pravomoćnog okončanja spora zabrani raspolaganje predmetnim zadužnicama, osobito jer izvedeni radovi i njihova vrijednost nisu sporni te uvelike premašuju iznos predujma koji je predlagatelj osiguranja primio od protivnika osiguranja.
3. Protivnik osiguranja se u cijelosti protivi predloženoj privremenoj mjeri navodeći u bitnom da su stranke bile u ugovornom odnosu po principu back-to-back tako da su sve ugovorne obveze protivnika osiguranja prema HŽ Infrastruktura d.o.o. prenesene na predlagatelja osiguranja koji je bio podizvođač protivnika osiguranja. Istaknuo je da predlagatelj osiguranja nije ispunio svoje ugovorne obveze jer je izradio samo 13 od ugovorenih 35 nosača i to uz pomoć osam armirača protivnika osiguranja koje mu je protivnik osiguranja ustupio bez naknade kako bi se radovi ubrzali. Naveo je da glavni naručitelj nije prihvatio radove koje je izveo predlagatelj osiguranja niti su isti plaćeni protivniku osiguranja. S druge strane, protivnik je predlagatelju osiguranja isplatio avans u iznosu od 580.972,41 EUR radi kupnje materijala i mobilizacije gradilišta. U odnosu na dospijeće tražbine tužitelja naveo je da ista nije dospjela u smislu čl. 10. st. 3. Ugovora sklopljenog između stranaka. Nakon toga je predlagatelj osiguranja napustio gradilište i prestao sa svakim daljnjim radom na nosačima. Stoga protivnik osiguranja navodi da se ne radi ni o kakvoj zlouporabi prava, nego o ugovornom pravu protivnika osiguranja na povrat predujma iz čl. 12. Ugovora i jamstva za uredno izvršenje ugovora u smislu čl. 13. Ugovora. Smatra da nisu ispunjeni uvjeti za određivanje predložene mjere osiguranja.
4. Ispunjenje pretpostavki za određivanje predložene mjere osiguranja sud je preispitao imajući u vidu odredbu 346. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24. – dalje: OZ) kojom je propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1.) ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2.) ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Stavkom 2. članka 346. OZ propisano je da se odredbe čl. 344. st. 2. i 3. OZ primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina, dok je odredbom čl. 344. st. 2. OZ propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Nadalje, odredbom čl. 347. st. 1. OZ propisano je da se, radi osiguranja nenovčanih tražbina, može odrediti svaka mjera kojom se postiže takva svrha osiguranja, a osobito mjere koje su navedene pod točkama 1. do 10. Stavkom 2. navedenog zakonskog članka propisano je da sud može, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, odrediti privremenu mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.
5. Sud može samo iznimno privremenom mjerom, ako za to postoji osobito opravdani razlog, intervenirati u postupak naplate po zadužnici, a sve to kako mjerama ne bi bilo dovedeno u pitanje funkcioniranje instituta zadužnice. Ovo stoga jer prema čl. 214. st. 7. OZ, zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe, osim sredstava na računu dužnika kod pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa u odnosu na koji zadužnica ima učinak rješenja o ovrsi, a zadužnica je uvijek i sredstvo osiguranja. Prema tome, da bi sud mogao intervenirati u postupak naplate po zadužnicama predlagatelj osiguranja koji je izdavatelj zadužnica mora učiniti vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu na povrat zadužnica odnosno zabranu naplate po zadužnicama pri čemu zahtjev može temeljiti na različitim osnovama. U jednu grupu takvih osnova spadaju nedostatci koji se odnose na same zadužnice kao isprave ili na pribavljanje zadužnica, dok se druga grupa takvih osnova odnosi na vjerojatnost da tražbina u vezi s kojom su zadužnice izdane nije ni nastala ili da je u cijelosti prestala nakon obvezivanja zadužnicama.
6. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja ne tvrdi da zadužnice imaju nedostatke koji se tiču zadužnica kao isprava niti načina na koji su iste pribavljene od strane protivnika osiguranja pa je stoga bio dužan u visokom stupnju učiniti vjerojatnim da tražbina u vezi s kojom su zadužnice izdane nije ni nastala ili da je u cijelosti prestala nakon njegova obvezivanja predmetnim zadužnicama.
7. Nije sporno da je predlagatelj osiguranja izdao protivniku osiguranja deset bjanko zadužnica temeljem odredbi čl. 11., 12., 13. i 14. Ugovora. Nije sporno da je protivnik osiguranja 25. travnja 2023. podnio na naplatu zadužnicu pod brojem ovjere OV-1431/2021 izdanu na iznos do 500.000,00 kn, a radi naplate iznosa od 52.618,76 EUR, kao i da je navedeni iznos zaplijenjen sa računa predlagatelja osiguranja (list 70.-71., 72.-74., 75. i 76. spisa).
8. Nakon provedenog provedenog dokaznog postupka u parničnom predmetu koji se vodi pod brojem P-2027/2024, sud je presudom donesenom u tom postupku 15. prosinca 2025. utvrdio da je Ugovor među strankama raskinut jednostranom izjavom predlagatelja osiguranja od 30. kolovoza 2021. te je protivniku osiguranja naloženo vraćanje svih deset izdanih bjanko zadužnica temeljem navedenog Ugovora.
9. Iz navedenog proizlazi vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja na povrat predmetnih bjanko zadužnica. Naime, sud je u tom postupku, temeljem uvida u dostavljenu dokumentaciju i temeljem ocjene iskaza saslušanih svjedoka i zastupnika po zakonu predlagatelja osiguranja utvrdio da je predlagatelj osiguranja osnovano izjavio raskid ugovora temeljem odredbe čl. 360. ZOO te je ocijenio da je protivnik osiguranja u obvezi vratiti predlagatelju osiguranja sredstava osiguranja (bjanko zadužnice) koje su mu izdane temeljem odredbi čl. 11. Ugovora (jer je predlagatelj osiguranja od svake privremene i okončane situacije obračunao 10% na ime zadržanog dijela – koje navode protivnik osiguranja nije osporio), čl. 13. Ugovora (na ime urednog izvršenja posla jer je u postupku utvrđeno da je predlagatelj osiguranja onaj posao koji je odradio do raskida ugovora, a koji se odnosi na izradu 13 predgotovljenih nosača, uredno ispunio) i čl. 14. Ugovora (jer garantni rok za kvalitetu radova ne teče budući da primopredaja radova nikad nije uredno izvršena). Dakle, sud je u tom parničnom postupku zaključio da nema nikakve zakonske niti ugovorne osnove da protivnik osiguranja drži sredstva osiguranja koja mu je predlagatelj osiguranja izdao u vidu bjanko zadužnica temeljem navedenih ugovornih odredbi. Isto je sud zaključio i u odnosu na bjanko zadužnicu izdanu temeljem čl. 12. Ugovora na ime garancije za povrat jamstva u visini od 15% od ugovorene vrijednosti radova, a obzirom da su sredstva po toj zadužnici zaplijenjena te protivnik osiguranja ima mogućnost predmetnu zadužnicu povući sa naplate i vratiti predlagatelju osiguranja (arg. iz čl. 215. st. 3., u vezi čl. 214. st. 6. OZ).
10. S obzirom na navedeno, ispunjena je prva pretpostavka (vjerojatnost tražbine) iz čl. 346. st. 1. OZ za određivanje predložene privremene mjere.
11. Sud je stajališta da je predlagatelj osiguranja navodima u prijedlogu za osiguranje učinio vjerojatnim da bi protivnik osiguranja ovakvom mjerom osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu i da je stoga ostvarena pretpostavka iz čl. 344. st. 2., u vezi čl. 346. st. 2. OZ za određivanje predložene mjere osiguranja.
12. Naime, uzimajući u obzir vrijednost radova koje je predlagatelj osiguranja obračunao protivniku osiguranja temeljem izdanih privremenih situacija i temeljem okončane situacije, proizlazi da je potraživanje predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja po osnovi izvedenih radova temeljem spornog Ugovora znatno veće od iznosa primljenog avansa. Osim toga, predlagatelj osiguranja je, prilikom obračuna naknade čije plaćanje zahtijeva od protivnika osiguranja, umanjio potraživanje za vrijednost radova koje on nije izveo, za 10% na ime zadržanog iznosa i za iznos primljenog avansa. Stoga ovaj sud zaključuje, budući da je utvrđeno da je do raskida Ugovora došlo iz razloga što protivnik osiguranja nije podmirio tražbinu predlagatelja osiguranja temeljem izdanih privremenih situacija, da protivnik osiguranja prema predlagatelju osiguranja ima dugovanje u visini vrijednosti izvedenih radova, od kojeg je predlagatelj osiguranja odbio avans (dopis predlagatelja osiguranja od 11. siječnja 2022. – list 60.-61. spisa).
13. Time je, prema uvjerenju suda, predlagatelj osiguranja s dostatnim stupnjem uvjerenja učinio vjerojatnim da bi protivnik osiguranja ovakvom mjerom osiguranja, koja je na snazi do pravomoćnog okončanja spora pod brojem P-2407/2024, pretrpio samo neznatnu štetu.
14. Obzirom na navedeno, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 15. prosinca 2025.
SUDAC
Maja Hilje
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti, putem ovog suda, žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, u roku 8 (osam) dana od dostave rješenja.
