Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: P-1057/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Vlatki Markuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima Stefanu Segnanu i Ivanu Zeliću, odvjetnicima u Rijeci, protiv tuženika MS, iz [adresa], sada nepoznatog boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Nedibu Toromanoviću, odvjetniku u Poreču radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 17. studenog 2025., u prisutnosti tužitelja, njegovog punomoćnika Ivana Zelića, odvjetnika u Rijeci, a u odsutnosti uredno pozvanog privremenog zastupnika tuženika, 15. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj ES iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretnini tuženika MS [adresa], sada nepoznata boravišta, označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica, ukupne površine 2453 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] pri Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč, Općinskog suda u Pazinu.

II Nalaže se Općinskom sudu u Pazinu, Stalna služba u Poreču, Zemljišnoknjižnom odjel Poreč da po pravomoćnosti ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva s imena i vlasništva tuženika, ŽS na ime i u korist tužitelja ES iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

III Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.208,11 eura (tisuću dvjesto osam eura i jedanaest centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u savjesnom i poštenom posjedu nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] oranica sa 2453 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], računajući posjed svojih prednika više od 60 godina, koji posjed da vrši obrađivanjem, održavanjem, te obavljanjem gospodarske djelatnosti. Pojašnjava da je predmetna nekretnina dio gospodarske cjeline "Jama Baredine" koja se nalazi u blizini grada Poreča i predstavlja geomorfološki spomenik prirode od 1986., a od 1995. je otvorena za turističku posjetu. Da su na predmetnoj čestici 2001. izgrađeni objekti koji već godinama služe obavljanju gospodarske djelatnosti u sklopu gospodarske cjeline "Jame Baredine" koja jama se nalazi na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a okolne čestice već dugi niz godina služe za prihvat gostiju i dodatne sadržaje u sklopu turističke ponude pa tako i predmetna nekretnina. Ističe da mu cijelo vrijeme posjedovanja nitko nije osporavao posjed niti pokrenuo bilo kakav postupak kojim bi to osporavao. Nadalje navodi da je njegov prednik djed VS (rođen **.**.1904. a umro **.**.1964.) bio u poštenom posjedu utužene nekretnine kao i okolnih nekretnina za vrijeme svoga života koje je obrađivao i nesmetano koristio još od 60-ih godina prošlog stoljeća, kojeg je nakon njegove smrti naslijedio on. Nadalje navodi da je temeljem dopunskog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Poreču poslovni broj O-31/95-2 od 31. siječnja 1995. nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] naslijedio on. Istaknuo je kako je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] podijeljena i cijepana na dvije čestice, na k. č. br. [katastarska čestica] temeljem Prijavnog lista Odjela za katastar Poreč od 10. veljače 1995. i Ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina od 20. veljače 1995. U tom trenutku jama se je nalazila na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Daljnjim cijepanjem jama je dobila oznaku k. č. br. [katastarska čestica] koju oznaku ima do danas, a u vlasništvu je tužitelja odnosno društva Baredine d.o.o. Radi svega navedenoga predložio je da sud donese presudu kojom bi utvrdio da je on vlasnik predmetne nekretnine.

2. Kako je boravište tuženika nepoznato sud mu je postavio privremenog zastupnika u osobi Nediba Toromanovića, odvjetnika u Poreču rješenjem poslovnog broja P-1057/2024-10 od 07. veljače 2025., te je objavio oglas u Narodnim novinama d.d. broj 38/2025.

Tuženik po privremenom zastupniku u svom odgovoru na tužbu istoj se protivi u cijelosti te osporava tužbeni zahtjev. Ističe da su za k. o. [katastarska općina] postojale zemljišne knjige, a i sam tužitelj je naveo da je pratio cijepanje susjednih parcela te mu nije moglo ostati nepoznato da je na predmetnoj parceli kao vlasnik upisana treća osoba tj. tuženik. Predložio je da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: zk. izvadak (7), kopiju katastarskog plana (8), zk. izvatke (9-12), izvod iz trgovačkog registra za tvrtku Baredine d.o.o. (13-15), fotografije (16-23), dopunsko rješenje o nasljeđivanju iza pok. VS (24-25), ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice (26-27), u prijavni list (28-32), proveo je uviđaj lica mjesta na kojem je saslušao mjerničnog vještaka Eduarda Klimana, dipl. ing. geod. (63-64), saslušao je svjedoke KS (64-65), CS (65), ČS (65) i tužitelja (66), te je izvršio uvid u ortofoto snimak (68) i posjedovni list (69).

4. U vezi s ovako provedenim dokaznim postupkom sud je prema svojem uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio kao u izreci presude.

5. U ovom postupku nije sporno da je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] oranica sa 2453 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisan tuženik, a da se tužitelj nalazi u njenom posjedu, koja zajedno sa susjednim nekretninama čini gospodarsku cjelinu Jame Baredine koja je geomorfološki spomenik prirode od 1986. a od 1995. otvorena je za turističku posjetu.

6. Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi pitanje je da li je tužitelji posjedovanjem, dosjedanjem stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine.

7. Dosjelost je orginarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, što znači da onaj kojemu se glede neke stvari ispune (zakonom određene) pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki. Pri tome valja istaći da su za stjecanje stvarnih prava na nekretninama temeljem odredbe čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 u nastavku ZV) mjerodavni propisi koji su bili važeći u vrijeme stjecanja takvog prava. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u nastavku ZOVO) stupa na snagu 01. rujna 1980., a ZV stupa na snagu 01. siječnja 1997., a prije toga bila su na snazi pravna pravila OGZ-a.

Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba OGZ-a, potrebno je da je osoba sposobna steći stvar, da doista posjeduje rečenu stvar ili pravo te da mu je posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paragraf 1460). Vrijeme posjedovanja na nekretninama je bilo 30 godina, odnosno 40 godina ako je nekretnina bila u vlasništvu države, crkve, općine i drugih dopuštenih zborova (paragraf 1468 i 1472).

Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba ranije važećeg ZOVO-a, kao i u smislu sada važećeg ZV-a, potrebno je da budu ispunjene određene pretpostavke koje se tiču kvalitete posjeda potrebnog za dosjelost, te protek zakonom određenog vremena potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Za redovnu dosjelost stjecanje prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO-a potreban je savjestan i zakonit posjed, te protek vremena od 10 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 2. ZV-a potreban samostalan posjed koji je zakonit, istinit i pošten, te protek vremena od 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Za izvanrednu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO-a potreban je savjestan posjed, te protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 3. ZV-a potreban samostalan posjed koji je barem pošten (savjestan), te protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Na stvari u društvenom vlasništvu pravo vlasništva se nije moglo steći dosjelošću sukladno odredbi čl. 29. ZOVO-a, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 4. ZV-a za stjecanje vlasništva dosjelošću na stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave potrebno dvostruko vrijeme od onog propisanog stavkama 2. i 3. istog članka. Zakonit je onaj posjed koji se temelji na valjanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva (pravni posao), savjestan (pošten) je onaj posjed kada posjednik ne zna i ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dok je istinit onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prijevarom ni zlouporabom povjerenja.

8.Znači, za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću potreban je neprekidni samostalni posjed kroz 20 godina koji posjed je barem pošten (savjestan).

9. Tužitelj navodi da je u posjedu predmetne nekretnine više od 60 godina putem svojih pravnih prednika.

10.Sud je obavio uviđaju lica mjesta uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Eduarda Klimana, dipl. ing. geod. (63-64), te je utvrdio da se predmetna nekretnina nalazi u blizini mjesta [adresa], unutar cjeline turističkog kompleksa "Jama Baredine", koja u naravi predstavlja djelomično travnatu, djelomično pošljunčanu površinu na čijem jednom dijelu se nalazi gospodarska zgrada za turističku namjenu s nadstrešnicom na kamenoj podlozi.

11.Mjernični vještak identificirao je predmetnu nekretninu te je izjavio da nosi oznaku k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s tlocrtnom površinom prema službenom katastarskom stanju od 2453 m2. Ista je u naravi livada djelom zasipana šljunkom, a dijelom betonirana i prekrivena kamenim škrilama na kojoj se nalazi samostojeća nadstrešnica te samostojeća gospodarska zgrada prizemnica s nadstrešnicom. Sve navedeno i opisano na navedenoj k.č. koristi se u turističke svrhe te je kao takvo i uređeno. Nisu vidljive fizičke međe već ista u kompleksu sa susjednim parcelama predstavlja jedinstveni kompleks u turističke svrhe.

12.Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka kao stručan i objektivan koji nije u suprotnosti s drugim provedenim dokazima.

13.Iz iskaza svjedoka KS (64), CS (65) i ČS (65) u bitnom proizlazi da od kad pamte je predmetna nekretnina od tužitelja koju on i njegova obitelj zajedno sa drugim okolnim nekretninama obrađuje, te da mu nitko kao niti njegovim prednicima nije osporavao bilo kakvo pravo u vezi te nekretnine.

14.Sud je u potpunosti prihvatio iskaze ovih svjedoka kao jasne, logične i neproturječne.

15.Tužitelj je u svom iskazu (66) izjavio da je još njegov djed bio vlasnik nekretnina koje su danas kompleks "Jame Baredine". Pojasnio je da se je prije 50 godina počelo s čišćenjem te jame, te malo pomalo s čišćenjem okolnih parcela koje služe u turističke svrhe pa tako i s predmetnom na kojoj je 2000. godine napravljena nadstrešnica i pomoćna zgrada gdje se prodaju fotografije i suveniri, a ostatak parcele se koristi kao parkiralište. Na kraju je izjavio da je prošle godine želio srediti svoju imovinu s namjerom da je dade svojoj djeci i tada da je saznao da predmetna nekretnina u zemljišnoj knjizi glasi na drugu osobu.

16.Na fotografijama (16-23) prikazan je kompleks "Jama Baredine", a fotografije na strani 16-18 pokazuju predmetnu nekretninu s kraja 90-ih godina prošlog stoljeća iz kojih je vidljivo da se je i tada predmetna nekretnina koristila kao dio kompleksa "Jama Baredine" namijenjena za turističku posjetu.

17.Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. VS Općinskog suda u Poreču poslovni broj O-31/92-2 od 31. siječnja 1995., inače djeda tužitelja, proizlazi da je nekretnine oznaka k. č. br. [katastarska čestica], sve u 1/3 dijela naslijedio ovdje tužitelj.

18.Iz Ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina od 20. veljače 1995. (26-27) proizlazi da je sklopljen između OS i IS, ovdje tužitelja, temeljem kojeg je nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (na kojoj se nalazi Jama Baredine) pripala tužitelju.

19.Iz prijavnog lista za gruntovnicu od 10. veljače 1995. (28-32) proizlazi da je izvršeno cijepanje parcele za potrebu diobe između OS i IS temeljem kojeg je dio nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dobio novi broj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nekretnina je pripala ovdje tužitelju. Radi se o nekretnini koja u naravi predstavlja jamu.

20.Iz svega naprijed navedenog proizlazi da se tužitelj više od 20 godina nalazi u poštenom posjedu predmetne nekretnine čime je stekao pravo vlasništva u smislu naprijed citiranih zakonskih odredbi.

21.Ovdje valja spomenuti da se svaki posjed smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno (članak 18. stavak 5. ZV-a).

22.Kako tuženik po privremenom zastupniku nije dokazao nepoštenje tužitelja u pogledu predmetne nekretnine valjalo je u potpunosti prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (SL SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23) s obzirom na vrijednost predmeta spora od 1.327,01 eura, te s obzirom da tužitelja zastupa punomoćnik koji je odvjetnik, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, te Tarifi sudskih pristojbi koja je sastavni dio Zakona o sudskim pristojbama.

Sud je tužitelju priznao trošak sastava tužbe, trošak zastupanja na ročištu dana 17. rujna 2025. i 17. studenog 2025. u iznosima od po 200,00 eura, trošak PDV-a od po 25% na te iznose tj. od po 50,00 eura, trošak uviđaja u iznosu od 253,47 eura, trošak pristupa ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eura te trošak PDV-a na navedeni iznos, tj. 25,00 eura te trošak sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 26,55 eura i na presudu u iznosu od 53,09 eura, ukupno 1.208,11 eura.

Sud tužitelju nije priznao trošak sastava podneska od 10. travnja 2024. s obzirom da je njegove navode mogao usmeno iznijeti na ročištu koje mu je priznato u trošak.

24. Radi svega navedenog sud je presudio kao u izreci.

U Poreču-Parenzo 15. prosinca 2025.

S u d a c:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom dostave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, kao i stranci koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a bila je uredno pozvana, smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, rok za žalbu teče od dana dostave prema odredbama Zakona o dostavi pismena.