REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj Gž-792/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sutkinja Alenke Paus, predsjednice vijeća, Ive Kancijanić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Dolores Peruško, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Elma Predovan, odvjetnica u Benkovcu, protiv tuženog HL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Milenko Marinović, odvjetnik u Benkovcu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu poslovni broj P-173/2023-7 od 16. travnja 2025., u sjednici održanoj 15. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu poslovni broj P-173/2023-7 od 16. travnja 2025., u pobijanom dijelu - točke I. i II. izreke - i sudi:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se prema tuženiku HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], uknjiženom i kao JL pok. ŽL, da je tužitelj ZL, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj glasom ove presude predmetnu nekretninu uknjiži u zemljišnoj knjizi na svoje ime, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude. “

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 450,00 eura, u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvoga stupnja odlučeno je sljedeće:

„I - Utvrđuje se prema tuženiku HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], uknjiženom i kao JL pok. ŽL, da je tužitelj ZL, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj glasom ove presude predmetnu nekretninu uknjiži u zemljišnoj knjizi na svoje ime, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

II - Dužan je tuženik tužitelju nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 530,00 EUR u roku od 15 dana.

III – Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška u iznosu od 150,00 EUR.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tuženik, navodeći da je podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je presuda preuranjena i ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati te proturječi sama sebi i razlozima presude. Osporava zaključak prvostupanjskog suda da je sporna k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila predmetom diobe među strankama temeljeći to osporavanje na tvrdnji o pogrešnoj ocjeni izvedenih dokaza koja da je protivna članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP). Žalbeni je prijedlog da se presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev, a podredno da se ukine i vrati na ponovno suđenje.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je prema odredbi članka 359. stavka 1. ZPP-a.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje vlasništva na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je tužitelj uknjižen kao suvlasnik u 151/240 dijela, a tuženik u 89/240 dijela. Tužitelj tvrdi da je vlasništvo stekao nasljeđivanjem i diobom s tuženikom.

6.1. Polazeći od nespornih činjenica da se predmetna k. č. zgr. [katastarska čestica] u potpunosti nalazi u obuhvatu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da se radi o staroj obiteljskoj kući uz koju je tužitelj nadogradio još jedan objekt, da su stranke k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] međusobno podijelile i da je od te čestice formirana k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je tuženik sagradio kuću te da se svaka od stranaka nalazi u posjedu svog dijela, sud prvog stupnja je na temelju prihvaćenih iskaza svjedokinja, inače sestara stranaka, utvrdio da je dogovor među braćom bio da tužitelju pripadne dio na kome se nalazi kuća i njegova nadogradnja - sjeverozapadni dio, dok bi tuženiku pripao jugoistočni dio, a da je na ime suvlasničkog dijela na kući tužitelj tuženiku ustupio veću površinu zemlje. Takav zaključak, po ocjeni suda prvog stupnja, potkrepljuje činjenica da je tužitelj u posjedu i kuće i cijele površine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz čega zaključuje da je logično da je dioba išla upravo linijom kako navodi tužitelj i da je u toj podijeli kuća koja se u potpunosti nalazi u obuhvatu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripala tužitelju, a u suprotnom da stranke ne bi sklopile Ugovor o diobi iz 2013., jer bi tuženik morao imati prilaz do svog dijela kuće te bi takav dogovor bio neživotan i nelogičan.

7. Ispitavši pobijanu presudu u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka (članak 365. stavak 2. ZPP-a), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je prihvaćanjem tužbenog zahtjeva za utvrđenje vlasništva sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo.

8. Žalbeni navodi o proturječnosti između izreke i razloga presude te o tome da se presuda ne može ispitati upućuju na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, ali kako žalitelj ne navodi u čemu se ta proturječnost sastoji nije ostvaren ovaj žalbeni razlog.

9. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a.

10. Tužitelj svoj (stvarnopravni) zahtjev za utvrđenje vlasništva temelji na tvrdnji da je nekretninu koja je predmet spora stekao nasljeđivanjem (iza roditelja) i diobom s tuženikom, s kojim je 2013. sklopio Ugovor o diobi za k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a predmet kojega je bila i sporna k. č. zgr. [katastarska čestica], koja se nalazi unutar k. č. [katastarska čestica] i za koju tužitelj nije znao da predstavlja posebnu katastarsku česticu.

11. Sud prvog stupnja je utvrdio da je diobom među braćom bila obuhvaćena i predmetna k. č. zgr. [katastarska čestica], koja je pripala tužitelju. Na temelju toga utvrđenja sud je prihvatio tužbeni zahtjev za utvrđenje vlasništva bez da je naveo pravnu osnovu za donošenje takve odluke, jer se u obrazloženju nije pozvao na bilo koji propis.

12. O nasljeđivanju (koje je u tužbi naznačeno kao jedna od osnova stjecanja vlasništva) se sud prvog stupnja nije posebno očitovao, ali je iz stanja spisa odnosno priloženih rješenja o nasljeđivanju iza pok. ŽL i pok. NL jasno da je tužitelj iza smrti roditelja naslijedio suvlasničke dijelove, a ne nekretninu u cijelosti, nakon čega je proveo diobu s tuženikom.

13. Prema članku 114. stavku 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZVDSP) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Člankom 119. ZVDSP-a je propisano da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije. Prema članku 120. ZVDSP-a vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu. Dakle, vlasništvo na nekretninama na temelju pravnog posla ne može se steći prije upisa u zemljišne knjige. U toj je situaciji pravni posao samo pravna osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva, dok je način stjecanja prava vlasništva (modus) upis u zemljišne knjige.

13.1. Sud prvog stupnja je stoga pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da je tužitelj na temelju ugovora o diobi s tuženikom, dakle na temelju pravnog posla, stekao vlasništvo i prihvatio tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva.

14. Iz navedenog je razloga, pazeći (i) po službenoj dužnosti na pravilnost primjene materijalnog prava, valjalo prihvatiti žalbu i preinačiti pobijanu presudu te odbiti tužbeni zahtjev, na temelju članka 373. točke 3. ZPP-a.

15. Preinaka odluke o glavnoj stvari zahtijeva i preinaku odluke o parničnim troškovima. Tužitelj je izgubio parnicu pa je na temelju članka 154. stava 1. ZPP-a dužan naknaditi tuženiku zatražene troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku, koji su odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023. i 107/2025., dalje: Tarifa). Tuženiku pripada zatražena nagrada u vrijednosti od po 75 bodova ili 150,00 eura za sastavljanje odgovora na tužbu (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) i zastupanje na ročištima 22. listopada 2024. i 5. ožujka 2025. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), što ukupno iznosi 450,00 eura.

15.1. Odluka se u tom dijelu temelji na članku 166. stavku 2. i članku 380. točki 3. ZPP-a.

U Puli 15. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Alenka Paus