REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-67/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Anti Brkljačiću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja MU, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Iva Gavranović, odvjetnica u odvjetničkom društvu Baranović & Gavranović j.t.d. iz Zagreba, protiv tuženika ŠU, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koga zastupa punomoćnik Dominik Musulin, odvjetnik u odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o., iz Zagreba, radi utvrđenja, nakon glavne rasprave, zaključene dana 6. studenog 2025. godine u prisutnosti stranka i njihovih punomoćnika, dana 15. prosinca 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da bračnu stečevinu pok. ČU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. LU, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u jednakim dijelovima čine slijedeće nekretnine:

- kč. br. [katastarska čestica], [adresa], površine 1439m2, dvorište površine 1338 m2, kuća [adresa], površine 63 m2, i pomoćna zgrada površine 38 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- stan u [adresa] u stambenoj zgradi br. 51 i 53 [adresa] izgrađenoj na zkč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. 335312 Granešina, i to rbr. 18 Suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-18), dvosobni stan broj 33 u III (trećem) katu, površine 57,51 m2. [adresa] – neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A, koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi,

- kč. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 852 m2, vinograd površine 852 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja koji glasi:

" Utvrđuje se da nekretnine iz toč. I izreke ove presude u ½ dijela ulaze u ostavinsku masu ostaviteljice ČU, kćeri M, rođene Š, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1937., a preminule **.**.2019., kao bračna stečevina iz braka s LU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj]; tuženik ŠU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je trpjeti upis / uknjižbu prava vlasništva na ½ dijela svih gore opisanih nekretnina na ime svoje majke ČU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj].", kao neosnovan.

III Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1.Dana 15. kolovoza 2020. godine tužitelj je podnio tužbu protiv I tuženika ŠU i II tuženika LU u kojoj navodi da je tužitelj sin i zakonski nasljednik pok. ČU, preminule **.**.2019., a tuženik ŠU je sin i zakonski nasljednik ostaviteljice iz njenog drugog braka sa zakonskim nasljednikom, ovdje II tuženikom LU. Rješenjem od 25. lipnja 2020. godine prekinut je ostavinski postupak iza pok. ČU i sud je uputio tužitelja da pokrene parnični postupak protiv tuženika radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ostaviteljice kao bračna stečevina iz braka s LU, a koje je on darovao svojem sinu ŠU, ulazi i ½ dijela nekretnina koje su predmetom ovog tužbenog zahtjeva. Naime, ČU je nakon razvoda s prvim suprugom i ocem tužitelja, zaključila brak s II tuženikom LU i u tom braku je rođeno jedno dijete, ovdje I tuženik ŠU. Supružnici ČU i LU zajedničkim su radom tijekom trajanja bračne zajednice stekli nekretnine koje su predmet ovog postupka, a koje su samo formalno bile upisane samo na supruga, iako su bile zajednička imovna bračnih drugova od koje je 1/2 dijela bilo vlasništvo ostaviteljice. Tuženik LU je raspolagao cjelokupnom bračnom stečevinom bez znanja ostaviteljice na način da je ne samo svoj dio već i ½ dijela bračne stečevine koje su bile vlasništvo ostaviteljice prenio na zajedničkog sina i oporučnog nasljednika ŠU te su stoga njegova raspolaganja u tom dijelu pravno nevaljana. Slijedom navedenog predlaže da sud utvrdi da su predmetne nekretnine bračna stečevina ČU i LU u jednakim dijelovima te da kao imovina ostaviteljice ulaze u ostavinsku imovinu ostaviteljice u ½ dijela, a sve uz naknadu troškova parničnog postupka.

2.U odgovoru na tužbu od dana 19. listopada 2020. godine tuženici ne osporavaju da su nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno stan na adresi [adresa], stečene radom za života pok. ČU i II tuženika, ali ističu da predmetne nekretnine ne mogu biti dio ostavine u smislu čl. 5 Zakona o nasljeđivanju. Naglašavaju kako jedan bračni drug može raspolagati udjelom drugog bračnog druga uz njegovu suglasnost s time da takva suglasnost može biti dana izričito, prešutno, konkludentnim radnjama ili slijedom činjenice što se bračni drug nije protivio niti osporavao takva raspolaganja. Pok. ČU sastavila je oporuku kojom je jasno iskazala volju da svu svoju imovinu ostavlja I tuženiku, a naknadno je izjavom od 6. ožujka 2012. godine ponovno pokazala kako je njezina želja i volja da svu imovinu dobije I tuženik pa onda ne bi bilo logično da je ugovor o darovanju od 26. studenog 2012. godine napravljen bez njezine suglasnosti, odnosno protivno njenoj volji. Slijedom navedenoga nije logično, razumno niti opravdano zaključiti da je II tuženik darovao I tuženiku imovinu bez suglasnosti pok. ČU, pa predlažu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troška parničnog postupka.

3.Rješnjem posl. br. P Ob-634/2020-18 od dana 27. travnja 2023. godine utvrđen je prekid postupka jer je II tuženik LU umro, dok je rješenjem P Ob- 634/2020-20 od dana 4. prosinca 2023. godine nastavljen postupka prekinut zbog smrti II tuženika LU.

4. Dana 6. lipnja 2024. godine tužitelj je dostavio podnesak (list 182 spisa) kojim specificira tužbeni zahtjev, a s obzirom na činjenicu smrti dosadašnjeg II tuženika te isti nadopunjava s obzirom na činjenicu da je isključivo tuženik ŠU upisan kao vlasnik svih nekretnina te bi bez te nadopune bilo nemoguće provesti ostavinski i zemljišnoknjižni postupak, a što je svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

5. Tuženik se na raspravi dana 11. lipnja 2024. godine protivio takvoj preinaci tužbenog zahtjeva, a sud je raspravnim rješenjem od dana 11. lipnja 2024. godine dopustio preinaku tužbenog zahtjeva. Iako je u rješenju naznačeno da se dopušta subjektivna preinaka tužbenog zahtjeva, evidentno je da se radi o pogrešci u pisanju jer je ovakvo preinačenje svrsishodno za konačno rješenje spora među strankama 6.U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u preslik ovosudnog rješenja posl. Br. O-7046/2019 od dana 25. lipnja 2020. godine (list 7 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 13 do 17 spisa), preslik povijesti promjena na katastarskim česticama od dana 12. veljače 2020. godine (list 32 do 42 spisa), preslik kupoprodajnog ugovora od dana 29. prosinca 1993. godine (list 45 spisa), preslik zapisnika u ovosudnom predmetu posl. Br. Z-50538/18 od dana 30. travnja 2019. godine i 23. siječnja 2019. godine (list 59 do 61 spisa), preslik oporuke od dana 23. lipnja 2003. godine (list 65 spisa), preslik izjave od dana 26. listopada 2020. godine (list 76 spisa), preslik izjave na kojoj je potpis ovjeren dana 6. ožujka 2012. godine (list 77 spisa), preslik ugovora o potrošačkom kreditu od 22.10.1983. godine (list 107 spisa), preslik kupoprodajnog ugovora od dana 30. 12. 1976. godine (list 120 spisa), preslik kupoprodajnog ugovora od dana 13.6.1997. godine (list 122 spisa), preslik ugovora o kupoprodaji od dana 28.4.2008. godine (list 141 spisa), preslik rješenja o nasljeđivanju iza pok. LU od dana 25. svibnja 2022 .godine (list 155 spisa), preslik ugovora o darovanju nekretnina od 26.11.2012. godine (list 190 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka PU, HU, AU, ŽU i EU te je proveden dokaz saslušanjem parničnih stranaka.

7.Navedeni su dokazi provedeni radi utvrđivanja bitnih činjenica sve sukladno čl. 8. ZPP-a.

8.Odredbom članka 36. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15; u daljnjem tekstu ObZ-a) propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine te je isto tako propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije ugovorili (stavak 3. istoga članka).

9.Odredbom čl. 39. ObZ-a određeno je da je imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina, dok je st. 2. propisano da je vlastita imovina i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 36. Zakona (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.).

10.Kako iz odgovora na tužbu tuženika te posebno iskaza stranka na ročištu dana 6. studenoga 2025. godine jasno proizlazi da između njih nema spora da su sve tri nekretnine koje su predmet ovoga postupka bračna stečevina pok. majke stranka ČU i njenog supruga pok. LU i to u jednakim dijelovima, to je temeljem odredbe čl. 36. ObZ-a odlučeno kao pod točkom 1. izreke ove presude.

11.Nadalje, tužitelj dijelom svojeg zahtjeva traži da sud nakon provedenog postupka utvrdi kako predmetne nekretnine koje predstavljaju bračnu stečevinu pok. ČU i pok. LU ulaze u ostavinsku masu iza pok. ČU te je tuženik dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ½ dijela svih nekretnina na ime svoje majke ČU.

12.Tuženik se u cijelosti protivi ovom dijelu tužbenog zahtjeva te ističe kako su nekretnine darovane njemu za vrijeme života oca i majke, danas je on upisan kao vlasnik istih u cijelosti, tužitelj ne traži povrat darovanja zbog povrede nužnog dijela, a kako je majka ČU dala suglasnost za darovanje istih nekretnina od strane pokojnog oca LU, nekretnine ne mogu biti dio ostavine u smislu čl.5. Zakona o nasljeđivanju jer iste u trenutku smrti nisu bile u majčinom vlasništvu.

13. Tužitelj saslušan na okolnost darovanja predmetnih nekretnina navodi da je predmetni stan očuh darovao ŠU pisanim ugovor o darovanju iz 2012. godine, a ovoga se dobro sjeća jer je u to vrijeme majka operirala kuk te je bila u Stubičkim Toplicama, a majka nije znala za ovo darovanje niti u trenutku darovanja, a niti kasnije sve do svoje smrti. Ovo zna zato jer mu je majka neposredno pred smrt rekla da joj je žao što je izašla iz stana na Klaki i otišla živjeti u novu kuću. Za nekretninu [adresa], nema pisanog darovnog ugovora, budući je bilo nesređeno zk. stanje te je LU na sudu izjavio da tu nekretninu ostavlja ŠU, a što je opet bilo bez suglasnosti majke jer bi inače suprotno bilo navedeno na sudu, odnosno bilo bi navedeno da se majka slaže s tim darovanjem, a tako njene izjave nema. U istom sudskom postupku očuh je darovao ŠU na isti način i vinograd na čestici 1816.

14. Tuženik saslušan na istu okolnost ističe da je točno da je s ocem potpisao ugovor o darovanju za stan na adresi [adresa] i taj ugovor je bio u pisanoj formi. Ugovor su ovjerili kod javnog bilježnika 2012. godine i potpisu tog ugovora kod javnog bilježnika bila je prisutna majka i nema govora da bi se ona protivila tom darovanju. MU je odmah kada je saznao za to došao sa svojom obitelji kod njih u Oporovec, iako inače nije dolazio, da pita zašto je taj stan darovan ŠU, a majka i otac su mu tada rekli da je to zato što on brine za njih. Za nekretnine [adresa] i vinograd kč. br. [katastarska čestica] dugo je trajala izmjera i nisu bile papirnato čiste, već se sve riješilo sudskim putem u travnju 2019. godine i tada su se njegovi roditelji usuglasili da se te nekretnine odmah prepišu na njega. Nema govora da bi se majka protivila darovanju njemu, već upravo suprotno, ona je cijelo vrijeme tražila da se to što prije riješi, ali nije bilo moguće dok se ne raščiste papiri.

15. Svjedoci saslušani tijekom trajanja ovoga postupka nemaju direktnih saznanja o darovanju predmetnih nekretnina, pa time ni o saznanju ostaviteljice za izvršeno darovanje, slijedom čega ovaj sud nije u tom smislu ocjenjivao njihove iskaze.

16.Odredbom čl. 5. st. 3. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine 48/03,163/03,35/05,127/13 i 14/19) određeno je da se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrt, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu.

17. U trenutku smrti pok. ČU sve tri nekretnine koje su predmet ovoga postupka bile su u vlasništvu tuženika ŠU koji ih je stekao darovanjem od svojeg oca, pok. LU koje je provedeno u zemljišnim knjigama, slijedom čega iste ne predstavljaju ostavinsku imovinu u smislu odredbe čl. 5 st 3 ZN. Iako je tijekom trajanja ovoga postupka utvrđeno kako su iste nekretnine predstavljale bračnu stečevinu pok. ČU i LU, prema ocjeni ovoga suda bračni drug LU raspolagao je za života ostaviteljice udjelom iste, kao svojeg bračnog druga, uz njezinu suglasnost. Stranke u ovom postupku na okolnost direktnog saznanja ili ne saznanja ostaviteljice o postojanju darovnog ugovora ili prijenosa nekretnine na tuženika u okviru zk ispravnog postupka ne dostavljaju drugih dokaza osim svojega iskaza. Stoga je sud primjenom odredbe čl. 221.a ZPP prihvatio istinitima navode tuženika koji iskazuje da je ostaviteljica o činjenici darovanja sve tri nekretnine bila upoznata u trenutku darovanja istih. To također i stoga što upravo iz sadržaja oporuke pok. ČU od dana 23. lipnja 2003. godine (list 65 spisa) kao i iz izjave ovjerene kod javnog bilježnika dana 6. ožujka 2012. godine (list 77 spisa) jasno proizlazi volja pok. ČU da svu svoju imovinu ostavi svojem sinu ŠU jer on brine i skrbi za nju, dok za tužitelja navodi da je namiren u nužnom dijelu imovinom nje i njenog supruga. Također, tuženik jasno iskazuje o ovoj spornoj činjenici te navodi kako je i majka bila prisutna prilikom potpisivanja Ugovora o darovanju za stan na adresi [adresa] i nema govora da bi se ona protivila tom darovanju, a što se tiče druge dvije nekretnine majka nije bila prisutna sudskim raspravama na kojima se odlučivalo o vlasništvu nad istima jer je bila bolesna, a sudski postupci su se dugo vodili zbog nesređenog zk. stanja, ali je majka cijelo vrijeme forsirala da se i te dvije nekretnine prepišu na njega, kako su se usuglasili ona i otac. Ovakvi navodi su životni i logični i u cijelosti su u skladu sa navedenom materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu kojom je moguće utvrditi stvarnu volju pok. ČU, pa ih ovaj sud kao takve i prihvaća u cijelosti kao istinite.

18. Slijedom navedenoga, a kako je darovanje sve tri nekretnine koje su predmet ovoga postupka učinjeno uz barem prešutnu suglasnost bračnog druga pok. ČU, evidentno je da iste nekretnine ne mogu biti dio ostavinske imovine u smislu čl. 5. ZN jer nisu u vlasništvu ostaviteljice u trenutku njezine smrti, te je temeljem iste zakonske odredbe odlučeno kao pod točkom II izreke ove presude.

19.Kako je svaka stranka djelomično uspjela u ovoj parnici, obzirom na postignuti uspjeh u sporu, a sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka te je odlučeno kao pod točkom III izreke ove presude.

20.Iz svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 15. prosinca 2025. godine

S u d a c:

Ante Brkljačić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku

O žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA/

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika