Poslovni broj: P-6165/2025-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ines Gutzmirtl Špehar kao sucu pojedincu, a temeljem prijedloga više sudske savjetnice - specijalista CA, u pravnoj stvari tužitelja PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., OIB: 02535697732, Radnička cesta 50, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Goran Suić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tužene CASL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa posljednjim boravištem u [adresa], koju zastupa privremena zastupnica EA, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnica iz [adresa], radi plateža, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 05. studenog 2025. godine u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja BA, odvjetničke vježbenice i privremene zastupnice tužene EA, dana 15. prosinca 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju ovog suda, poslovni broj: Pl-619/2025 od 18. kolovoza 2025. godine pod točkom I u dijelu u kojem je naloženo tuženoj platiti tužitelju iznos od 286,47 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. siječnja 2025. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, kao i u dijelu u kojem je naloženo tuženoj platiti tužitelju iznos od 9,36 EUR, sve u roku od 8 dana.

II Ukida se platni nalog sadržan u rješenju ovog suda, poslovni broj: Pl-619/2025 od 18. kolovoza 2025. godine pod točkom II u dijelu u kojem je naloženo tuženoj naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 128,87 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. kolovoza 2025.g. do isplate.

III Nalaže se tuženoj naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 579,64 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15. prosinca 2025. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 8 dana.

IV Nalaže se tužitelju naknaditi privremenoj zastupnici tužene, odvjetnici EA, trošak parničnog postupka u iznosu od 62,50 EUR zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15. prosinca 2025. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je javnom bilježniku Krešimiru Valiću dana 11. veljače 2025.g. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave temeljem vjerodostojne isprave kojom traži od tuženika isplatu iznosa od 286,47 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25.01.2025.g. do isplate, kao i isplatu iznosa od 7,33 eura s naslova uglavničene kamate obračunate za period od dospijeća utuženog računa do 24.01.2025.g. te iznos od 2,03 eura s naslova redovne kamate (što ukupno iznosi 295,83 eura), uz naknadu ovršnog troška.

2. Kako je tužena osoba koja nije imala prebivalište niti boravište u [adresa] u trenutku podnošenja tužbe, sud nalazi da su ispunjene pretpostavke za izdavanje platnog naloga u smislu odredbe čl. 446. stavak 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05. , 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. dalje ZPP) koja određuje da se smatra da postoji pravni interes tužitelja za izdavanje platnog naloga jer je tužena osoba koja ima prebivalište izvan [adresa].

3. Budući da je tužena u trenutku podnošenja ovršnog prijedloga bila odjavljena od strane MUP-a sa adrese boravišta te obzirom da je terenskom provjere adrese utvrđeno da je tužena odselila na nepoznatu adresu unazad 3 mjeseca, to je sud u smislu čl. 84 st. 2 toč. 4 ZPP-a postavio tuženoj privremenog zastupnika u osobi EA, odvjetnice iz [adresa], radi zaštite njezinih prava i interesa.

4. Sukladno čl. 446.st.1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 i 25/13 i 70/19; dalje u tekstu: ZPP) koja propisuje da kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo potraživanje u novcu, a to se potraživanje dokazuje vjerodostojnom ispravom priloženom tužbi u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, sud će izdati nalog tuženiku da udovolji tužbenom zahtjevu (platni nalog), to je ovaj sud dana 18.08.2025.g. izdao rješenje o platnom nalogu pod poslovnim brojem: Pl-619/2025.

5. Protiv gore navedenog rješenja o platnom nalogu tužena je putem privremenog zastupnika pravodobno podnijela prigovor navodeći da isti ulaže iz svih zakonom predviđenih razloga. Izdanom platnom nalogu prigovora se u cijelosti i u osnovi i u visini. Navodi da tužena sa tužiteljem nije imala nikakav poslovni odnos iz kojeg bi proizlazila njezina novčana obveza koja je predmet utuženja odnosno izdanog platnog naloga. Dakle, tužena nije sa tužiteljem sklopila nikakav ugovor. Ako tužitelj tvrdi suprotno onda neka to i dokaže. Imajući u vidu sve prethodno navedeno i odluka o troškovima postupka ukazuje se neosnovanom.

6. Obzirom na pravodobno podnijeti prigovor, daljnji se postupak proveo po pravilima parničnog postupka povodom prigovora protiv platnog naloga.

7. Tijekom postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u izvadak iz poslovnih knjiga (list 8, 59 spisa), presliku ugovora o obročnoj otplati duga po dopuštenom prekoračenju od 29.12.2023.g. (list 58 spisa), presliku obavijesti o dospijeću cjelokupnog iznosa duga od 25.07.2024.g. i od 20.11.2024.g. (list 60-61 spisa), podneske stranaka, kao i ostalu priležeću dokumentaciju. Ostale dokaze sud nije provodio jer se provođenje drugih dokaza nije ukazalo potrebitim za donošenje odluke u smislu odredbe čl. 8 ZPP-a. Cijeneći svaki dokaz zasebno kao i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u skladu s čl. 8 ZPP-a ovaj sud je zaključio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

8. Obzirom je među strankama sporan osnov tužbenog zahtjeva u odnosu na postojanje ugovornog odnosa između stranaka, sud je izvršio uvid u presliku ugovora o obročnoj otplati duga po dopuštenom prekoračenju od 29.12.2023.g. (list 58 spisa) te je uvidom u isti nedvojbeno utvrdio da su tužitelj i tužena dana 29.12.2023.g. zaključili ugovor o obročnoj otplati duga po dopuštenom prekoračenju broj 9027084491 i na kojem se ugovoru nalazi potpis tužene, kao i ovlaštenog djelatnika banke tužitelja. Nadalje, iz obavijesti o dospijeću duga razvidno je da je tužitelj dana 25.07.2024.g. tuženoj uputio obavijest o dospijeću cjelokupnog iznosa duga po obročnoj otplati broj 9027084491 kojom je tužena obaviještena da će tužitelj zbog neispunjavanja obveza po obavijesti o obročnoj otplati iznosa za koju je prekoračenje umanjeno ili ukinuto, učiniti dospjelim cjelokupni iznos duga ako u roku od 15 dana od primitka obavijesti ne podmiri cjelokupno dugovanje na račun tužitelja te je tužena upozorena na posljedice neplaćanja duga. Nadalje, iz dopisa od 21.11.2024.g. razvidno je dana tužitelj istog dana tuženoj uputio i obavijest o iznosu i strukturi duga po obročnoj otplati broj 9027084491 obzirom ni u danom roku iz gore navedene obavijesti, tužena nije podmirila dug, a koja se poštanska pošiljka vratila tužitelju dana 05.12.2024. s naznakom da je primatelj obaviješten, nije podigao pošiljku.

9. Sud je stoga primijenio odredbu čl. 12. st. 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim je propisana obveza vjerovnika da potrošaču, protiv kojeg vjerovnik nije pokrenuo postupak prisilne naplate, bez njegova zahtjeva i bez ikakvog dopunskog troška omogući otplatu iznosa za koji je prethodno dopušteno prekoračenje umanjeno ili iznosa ukinutog prethodno dopuštenog prekoračenja, u 12 mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja je važeća za dopušteno prekoračenje po tekućem računu.

10. Kako je sud temeljem ugovora o obročnoj otplati duga utvrdio postojanje ugovornog odnosa između stranaka, i na kojem je ugovoru razvidan potpis tužene, sud je u cijelosti otklonio prigovor tužene kojim osporava osnov tužbenog zahtjeva. Naime, iako privremeni zastupnik tužene navodi kako tužitelj treba dokazati činjenicu da se na navedenom ugovoru nalazi upravo potpis tuženika, a kako je za utvrđenje činjenice da li se na sklopljenom ugovoru uistinu nalazi potpis tužene potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže, sud nalazi da za utvrđenje predmetne činjenice potrebno provesti grafološko vještačenje od strane ovlaštenog sudskog vještaka koji tim znanjem raspolaže (čl. 250 ZPP-a). No kako je tuženik sada nepoznatog prebivališta i boravišta, čak i u slučaju da je tužitelj voljan snositi trošak takvog vještačenja, isto vještačenje nije moguće provesti bez prisustva tužene budući je za takvo vještačenje potrebno uzeti nesporne potpise stranke, odnosno tužene, budući je opće poznata činjenica da se grafološko vještačenje ne može provesti i njegovi rezultati cijeniti na temelju jednog dokumenta na kojem se nalazi potpis stranke, u konkretnom slučaju tužene. Sud je stoga u cijelosti otklonio prigovor tužene kojim osporava postojanje ugovornog odnosa između stranaka.

11. Sud je stoga za utvrđenje visine tužbenog zahtjeva izvršio uvid u izvadak iz poslovnih knjiga iz kojeg je razvidno kako potraživanje tužitelja u sveukupnom iznosu od 295,83 eura obuhvaća iznos glavnice od 286,47 eura, dospjelu zateznu kamatu u iznosu od 7,33 eura, redovnu kamatu u iznosu od 2,03 eura, a koju je ispravu, sud svrhu dokaza, u cijelosti prihvatio, obzirom da ista predstavlja vjerodostojnu ispravu u smislu odredbe čl. 28 OZ-a, uz koje zakon veže presumpciju istinitosti i autentičnosti, i čija vjerodostojnost za vrijeme trajanja postupka nije ničim dovedena u pitanje.

12. Nadalje, kako je tužitelj u konkretnoj i činjeničnoj pravnoj situaciji kada tužitelj dostavio dokumentaciju glede stanja prometa po prešutnom odobrenju koji je predmet ovog postupka, sa jasno iskazanom strukturom utuženog potraživanja, a koju je ispravu u svrhu dokaza, u cijelosti prihvatio, obzirom da ista predstavlja vjerodostojnu ispravu u smislu odredbe čl. 28 OZ-a, dok je tužena samo paušalno osporila potraživanje tužitelja, onda sud sa stajališta ocjene na kojoj je stranci teret dokaza glede visine tužbenog zahtjeva u smislu odredbe čl. 219 st. 1. ZPP-a, smatra da je upravo tužena bila dužna dokazati svoje navode kojima tijekom postupka osporava visinu dugovanja prema tužitelju, a što imenovana do zaključenja glavne rasprave nije učinila. Sud stoga u smislu odredbe čl. 221 a ZPP-a, primjenom pravila o teretu dokazivanja, zaključuje i nalazi da je tužitelj dokazao visinu tužbenog zahtjeva citiranim ispravama te je stoga visina tužiteljevog potraživanja utvrđena temeljem izvatka iz poslovnih knjiga.

13. Sud je nadalje sud uvidom u ugovor utvrdio da tužitelj ostvaruje pravo na zatraženu kamatu i redovnu kamatu u smislu čl. 3 ugovora koja propisuje obvezu tužene na plaćanje zatezne kamate za period zakašnjenja (a čija je visina ujedno razvidna iz izvatka iz poslovnih knjiga).

14. Obzirom da je sud visinu dugovanja od 295,83 eura nedvojbeno utvrdio uvidom u izvadak iz poslovnih knjiga koji prileži spisu, a kako tužena tijekom postupka nije podastrla sudu niti jedan dokaz u smislu odredbe čl. 219. st. 1. i čl. 299 ZPP-a iz kojeg bi proizlazilo da je imenovani podmirila utuženo potraživanje, u cijelosti ili djelomično, to je sud utvrdio da je tužena u obvezi podmirivanja utuženog dugovanja sukladno odredbama čl. 9. st. 1 i 342 st. 1 ZOO-a, slijedom čega je sud temeljem čl. 451 st. 3 ZPP-a održao platni nalog sadržan u točci I rješenja o platnom nalogu od 18.08.2025.g. za predmetni iznos i odlučio kao u točci I izreke presude.

15. Tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata primjenom zakonske odredbe čl. 29. st. 1. ZOO-a kojom je propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, duguje osim glavnice i zateznu kamatu utvrđenu zakonom, kao i sukladno odredbi čl. 183 st. 1. ZOO-a kojom je određeno da dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni svoju obvezu u roku određenom za ispunjenje. Imajući u vidu da tužena do okončanja postupka nije niti osporila tijek zatražene kamate, valjalo je dosuditi kamatu kako to proizlazi iz točke I izreke presude sukladno odredbi čl. 29. st. 2 ZOO-a.

16. Sud stoga nalazi osnovanim zahtjev tužitelja na platež iznosa od 9,36 eura koji predstavlja obračunate kamate primjenom zakonske odredbe čl. 29. st. 1. ZOO-a kojom je propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, duguje osim glavnice i zateznu kamatu utvrđenu zakonom, kao i sukladno odredbi čl. 183 st. 1. ZOO-a kojom je određeno da dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni svoju obvezu u roku određenom za ispunjenje. Naime, primjenom citiranih zakonskih odredbi, sud nalazi da je na dispoziciji tužitelja da li će zahtjev na platež kamate postaviti u obliku uglavničenog iznosa ili će takav zahtjev postaviti odredivo na način da će potraživati kamatu počev od određenog dana tekuće na određeni iznos. Imajući u vidu da je sud osnovanost visine obračunate i uglavničene kamate utvrdio uvidom u izvod iz poslovnih knjiga, valjalo je usvojiti zahtjev tužitelja na platež iste, održati rješenje o platnom nalogu u navedenom dijelu i odlučiti kao u točci I izreke presude.

17. Kako je podnošenjem prigovora ovršni postupak prešao u parnični postupak, a koji postupci predstavljaju jedinstveni postupak, to sud nalazi kako tužitelj ne ostvaruje zateznu kamatu na trošak ovršnog postupka počev od dana donošenja rješenja o platnom nalogu, već od dana presuđenja, to je o ovršnom i parničnom trošku postupka odlučeno sveobuhvatnom odlukom, slijedom čega je odlučeno kao u točci II izreke presude.

18. Privremenoj zastupnici je priznat trošak postupka sukladno odredbi čl. 146 st. 5 ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tuženika po punomoćniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, koja je bila na snazi u vrijeme poduzimanja parnične radnje i to temeljem trošak zastupanja tuženika po punomoćniku i to temeljem Tbr 8 toč. 1, Tbr 9 toč. 1, Tbr. 42 i 50, s time da je sud analogno primjenio odredbu čl. 3 st.2 Pravilnika o visini iznosa i načinu isplate naknade za skrbnika (NN 5/14), smatrajući da se isto može primijeniti i na slučaj privremenog zastupnika, a koja odredba određuje da naknada za obavljanje pravnih poslova skrbnika za poseban slučaj koji je odvjetnik, određuje se u iznosu od 50% nagrade za rad koja bi mu pripala sukladno odvjetničkoj tarifi. Takav stav je zauzela i mnogobrojna sudska praksa (primjerice presuda ŽS u Puli-Pola, broj: Gž-246/19 od 28.08.2019.g.)

19. Isti se sastoji od troška sastava prigovora protiv platnog naloga temeljem Tbr 8 toč. 1 u visini od 25 bodova, na trošak pristupa na ročišta dana 05.11.2025.g. u visini od 25 bodova temeljem Tbr 9 toč. 1, što iznosi 50 bodova, što sukladno vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 100,00 eura, što uvećano za 25% PDV-a iznosi 125,00 eura, slijedom čega 50% navedenog iznosa u smislu čl. 3 st. 2 Pravilnika o visini iznosa i načinu isplate naknade za skrbnika (NN 5/14) iznosi 62,50 eura. Na tako određeni trošak imenovanom je temeljem čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi određenoj čl. 29 st. 2 ZOO-a te je odlučeno kao u točci IV izreke presude.

20. Tužitelju je priznat trošak postupka sukladno odredbi čl. 154. st. 1 i 155. st. 1. ZPP-a a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN broj 142/12), i to temeljem Tbr 11 toč. 1, Tbr. 9 toč. 1 te Tbr. 42, 48 i 50. Trošak postupka odnosi se na dosuđen trošak sastava ovršnog prijedloga u visini od 25 bodova, na trošak pristupa na ročište dana 05.11.2025.g. u visini od 25 bodova temeljem Tbr 9 toč. 1, trošak sastava podnesaka od 26.03.2025.g., od 05.05.2025.g., od 10.10.2025.g. i od 16.10.2025.g. temeljem Tbr 8 toč. 1, svaki u visini od 25 bodova, što iznosi 175 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura (sukladno Tarifi koja je stupila na snagu 25.11.2023.g.) iznosi 350,00 eura, što uvećano za 25% PDV-a od 87,50 eura ukupno iznosi 437,50 eura. Također mu je dosuđen trošak sudske pristojbe na rješenje o izdavanju platnog naloga u iznosu od 6,64 eura, trošak predujmljivanja objave oglasa u Narodnim novinama u iznosu od 59,73 eura, trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura, te trošak privremenog zastupnika u iznosu od 62,50 eura, što sveukupno iznosi 579,64 EUR. Na tako određeni trošak tužitelju je temeljem čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi određenoj čl. 29 st. 2 ZOO-a te je odlučeno kao u točci III izreke presude u odnosu na trošak.

U Zagrebu, 15. prosinca 2025. godine

Sutkinja:

Ines Gutzmirtl Špehar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Žalba protiv ove presude se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu, pismeno, u četiri istovjetna primjerka, u roku od 8 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalba u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se ona ne može podnijeti biti će odbačena kao nedopuštena (čl. 467 st. 1.,3., 4. i 5. ZPP-a).

Dna:

1. tužitelju po pun. uz rješenje na platež pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 EUR

2. tuženoj putem privremenog zastupnika

U Zagrebu, 15. prosinca 2025. godine