1

                                                                                                 Poslovni broj: 16 P-78/2019-54

               

       Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

   Stalna služba u Županji

           Veliki kraj 48

     OIB: 77561654785

                                                                                                         Poslovni broj: 16 P-78/2019-54

                                                                                                                                                                                                                    U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A  

                                                                                   

                Općinski sud u Vinkovcima,  Stalna služba u Županji, po sucu Heleni Zetić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. L. iz G., OIB: …, zastupane po punomoćniku K. G., odvjetniku u Ž., protiv tužene RH, OIB: …, zastupana po ODO u u V., radi utvrđenja i izvršenja činidbe, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 7. rujna  2023., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice K. G., odvjetnika u Ž., te G. V. kao zakonskog zastupnika tužene, a koja presuda je donesena i objavljena  20. listopada 2023.,                  

 

p r e s u d i o    j e

 

              I. Nalaže se tuženiku da donese odluku prema kojoj će se tužiteljičina stambena zgrada, pomoćne i gospodarske zgrade, a u sklopu nekretnine upisane u zk. ul. br. …, k.o. G., k.č. br. … sa … m2, obnoviti popravkom, a pod potpuno istovjetnim uvjetima u ranije donesenoj odluci tuženika od ..., Klasa: …, Urbroj: …, kao i da tužiteljici nadoknadi prouzročeni parnični trošak, sve navedeno u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude. 

              II. Nalaže se tuženoj RH, OIB: …, da tužiteljici M. L. iz G., OIB: …, naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 279,96 eura¹ (slovima: dvije stotine sedamdeset devet eura i devedeset šest centi)/2.109,36 kn (slovima: dvije tisuće stotinu devet kuna i trideset šest lipa), sve  u roku od 15 dana, dok se tužiteljica odbija sa preostalim dijelom zahtjeva ta naknadu parničnog troška preko iznosa od 279,96 eura, a do zatraženog iznosa od 311,07 eura. 

 

Obrazloženje

 

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je samovlasnica nekretnine upisne u zk. ul. br. …, k.o. G., k.č. br. … kuća, dvorište i oranica sa … m2, koju je stekla darovanjem od strane oca E. L. Da je tužena 10. rujna 2014. donijela odluku o obnovi popravnom stambene zgrade, pomoćne i gospodarske zgrade, Klasa: …,

___________________________

 

¹Fiksni tečaj konverzije 7,53450

 

 

 

 

Ur. broj: …, prema kojoj se obnova navedenih tužiteljičinih stambenih građevina sagrađenih na nekretninama opisanim u točki 1. izreke ove presude ima izvršiti popravkom, da je potom je ... tužena donijela novu odluku Klasa: …, Ur. broj: …, osnovom koje je stavila izvan snage ranije donesenu odluku o obnovu, a iz razloga potpuno pogrešne interpretacije mjerodavne odredbe čl. 12. st. 4. Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije NN 77/14 - nastavno:  Sanacijski zakon). Slijedom  izloženog predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će utvrditi da tužiteljica polaže pravo na obnovu nekretnina – stambene zgrade, pomoćnih i gospodarskih zgrada izgrađenih na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. …, k.o. G., k.č. br. … sa … m2, i to njihovim popravkom, kao i da naloži tuženoj da donese odluku prema kojoj će se navedene nekretnine obnoviti popravkom, a pod istovjetnim uvjetima određenim u ranije donesenoj odluci tužene Klasa: …, Ur. broj: … od ..., te kojom će naložiti tuženoj da nadoknadi parnični trošak tužiteljici.

2. Tužena se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navodeći da smisao i cilj Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području županije  (NN br. 77/15) nije bio popravak svekolike štete nastale od poplava, niti obnova svih oštećenih zgrada, već osiguranje što brže obnove područja radi normalizacije uvjeta za život i rad ljudi na tome području koji tu zaista žive i rade. Da je u nastaloj situaciji uloga RH je bila pružiti nužnu pomoć stanovnicima poplavljenog područja u smislu osiguranja normalnih uvjeta života i rada u okviru raspoloživih sredstava, a ne naknada i popravak svekolike štete koja je nastala. Da je odredbom čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave (NN br. 150/14) pripisano da štetu koju građaninu, pravnoj ili drugoj stranci nezakonitim ili nepravilnim radom državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, nadoknađuje RH. Da pretpostavka odgovornosti RH za štetu prouzročenu građaninu jeste utvrđenje subjekta odgovornosti za štetu, štetna radnja i šteta, te uzročna veza, kao i protupravnost postupanja, a što u konkretnom slučaju nije potvrđeno. Da je odredbom čl. 20. st. 3. Zakona o saniranju određeno da Odluka o obnovi nije upravi akt. Da pravna zaštita vezana za odredbu čl. 14. toga zakona je osigurana kroz institut prigovora čelnika tijela o kojem se donosi rješenje, da je institut prigovora propisan odredbama Zakona o  općem upravnom postupku, primjena kojega nije isključena odredbom čl. 14. Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije, da o prigovoru čelnik tijela donosi rješenje. Da je navedeno pravno shvaćanje potkrijepljeno i rješenjem Upravnog suda u Osijeku poslovni broj 4-Usl-439/15-7 od 18. kolovoza 2015. Da rješenje o podnesenom prigovoru jeste upravni akt, te se u tom postupku provodi provjera zakonitosti postupka, a osigurana je i sudska zaštita pred Upravnim sudom, odnosno protiv rješenja o prigovoru osoba koja smatra da je donošenjem predmetnog rješenja povrijeđeno njeno pravo ili pravo na njezinu štetu može pokrenuti upravni sud. Dakle, da se ne radi o sudskoj nenadležnosti redovnog suda u konkretnom slučaju, jer je cjelovita pravna zaštita stranaka uređena i propisana kroz upravni postupak i upravni spor, tako da tužena RH ističe prigovor stvarne nenadležnosti suda, te predlaže prvostupanjskom sudu da se oglasi stvarno nenadležnim i odbaci tužbu tužiteljice. Da se konkretnom slučaju radi o višoj sili (vis maior) odnosno o događaju koji se nije mogao predvidjeti, spriječiti, otkloniti i izbjeći, tako da nema odgovornosti tužene za štetni događaj i nastalu štetu. Zbog ekstremno velikih količina kiše tijekom svibnja 2014. na području R BiH, RS i RH (istočni dio) rijeka S. je dostigla do tada nikada zabilježene protoke i vrijednosti vodostaja, pa je prosječni protok rijeke S. kod Ž. koja je uzvodno od mjesta štetnog događaja umjesto uobičajenih 1110 m3/s iznosio 5500 m3/s. Katastrofalne poplave koje su se dogodile  u svibnju 2014. posljedica su više sile odnosno nikada do tada izmjerenih vodostaja  rijeke S., njezinih pritoka koje nitko nije mogao predvidjeti, spriječiti, izbjeći ili otkloniti, jer su navedene vode vršile takav pritisak na nasip koji je bio izvan svih opsega i hidrauličkih opterećenja za koje su nasipi predviđeni kod izgradnje. Radi se o tzv. tisućljetnim vodama i vodostajima koji se izmjere jednom u razdoblju od 800-900 godina. Primjerice, prvotno razdoblje izmjerenog  vršnog protoka rijeke S. u to vrijeme uzvodno kod S. Š. bio je 6000 m3/s što je nikada zabilježeno u povijesti od kada se vrše mjerenja. Upravo iz tog razloga Vlada RH je na prijedlog Državne uprave za zaštitu i spašavanje proglasila stanje katastrofe za poplavljeno području županije upravo iz razloga što se u konkretnom slučaju radilo o višoj sili te je donijela Odluku o proglašenju katastrofe za područje županije Klasa: …, Urbroj: … od ...  Da nasip koji štiti od voda rijeke S. projektiran je za poplave povratnog razdoblja jednom u 100 godina. Dakle, ovakvo stanje vodostaja nije se moglo spriječiti, izbjeći i otkloniti  pa prema čl. 1067. st. 1. Zakona o obveznim odnosima  (NN br. 35/05, 41/08, 88/09, 125/11) RH  ne odgovara za štetu odnosno oslobođena je odgovornosti za štetu. Da se ovdje radi o klasičnom primjeru više sile (vis maior) odnosno o događaju koji se nije mogao predvidjeti, spriječiti, otkloniti i izbjeći, tako da nema odgovornosti tužene RH za ovaj štetni događaj i nastalu štetu. Radi svega izloženog predlaže da prvostupanjski sud nakon provedenog postupka odbaci tužbu, a podredno odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Rješenjem Općinskog suda u Vukovaru, Stalnoj službi u Županji poslovni broj 25 P-934/15-2 od 23. listopada 2015. (list 15 i 16 spisa) taj sud oglasio se nenadležnim, te ukinuo provedene radnje i odbacio tužbu.

4. Protiv navedenog rješenja tužiteljica je izjavila pravodobnu žalbu u povodu koje je Županijski sud u Vukovaru rješenjem poslovni broj Gž-1145/15-3 od 15. prosinca 2003. (list 25 do 26 spisa) uvažio žalbu, ukinuo navedeno prvostupanjsko rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

5. Presudom Općinskog suda u Vukovaru, Stalne službe u Županji poslovni broj 25 P-6/2016 od 14. lipnja 2016. (list 41 do 45 spisa) prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da polaže pravo na obnovu stambene zgrade, pomoćnih i gospodarskih zgrada na nekretnini upisanoj u z.k. ul. … k.o. G. k.č. br. … kuća, dvorište i oranica u selu sa … m2 i to popravkom; naloženo je RH da donese odluku prema kojoj će se stambena zgrada, pomoćne i gospodarske zgrade tužiteljice na predmetnoj nekretnini obnoviti popravkom prema uvjetima određenim u Odluci ministrice graditeljstva i prostornog uređenja od ..., Klasa: …, Ur. broj: …; kao i da tužiteljici naknadi parnični trošak.

              6. Povodom žalbe tužene protiv te presude Županijski sud u Vukovaru je svojom presudom i rješenjem poslovni broj Gž-589/16-3 od 7. veljače 2017. (list 57 do 58 spisa) potvrdio presudu u dijelu koji se odnosi na utvrđenje da tužiteljica polaže pravo na obnovu stambene zgrade, pomoćnih i gospodarskih zgrada; te odluku o parničnom trošku; dok je ukinuo presudu u dijelu kojim se nalaže tuženoj RH donošenje odluke prema kojoj će se stambena zgrada tužiteljice na predmetnoj nekretnini obnoviti popravkom prema uvjetima određenim u Odluci ministrice graditeljstva i prostornog uređenja od ... U obrazloženju rješenja drugostupanjski sud navodi da je žalba tužene utemeljena u dijelu koji se odnosi na donošenje odluke o obnovi, jer sud nije ovlašten naložiti tuženoj donošenje odluka u upravnom postupku.

              7. Protiv navedene presude i rješenja Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-589/16-3 od 7. veljače 2017.  tužena je izjavila pravodobnu reviziju.

              8. Rješenjem Općinskog suda u Vukovaru, Stalne službe u Županji poslovni broj 25 P-99/17-8(25) od 21. ožujka 2017. (list 71 do 72 spisa) taj sud se oglasio nenadležnim, te je ukinuo provedene radnje i odbacio dio tužbenog zahtjeva kojim je naloženo tuženoj da donese odluku prema kojoj će se izvršiti obnova spornih nekretnina sukladno citiranoj odluci Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 10. rujna 2014.

              9. Protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru, Stalne službe u Županji poslovni broj 25 P-99/17-8 od 21. ožujka 2017. tužiteljica je izjavila pravodobnu žalbu, u povodu koje je Županijski sud u Vukovaru donio rješenje poslovni broj Gž-235/17-2 od 17. srpnja 2017. (list 97 do 98 spisa) kojim je uvažio žalbu tužiteljice, ukinuo prvostupanjsko rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.

              10. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1847/2017-3 od 31. ožujka 2021. (list 104 do 108 spisa) ukinuta je točka I. izreke presude i rješenja Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-589/16-3 od 7. veljače 2007., te točke I. presude Općinskog suda u Vukovaru, Stalne službe u Županji poslovni broj P-6/16 od 14. lipnja 2016., i tužba je u tom dijelu odbačena; odbačena je revizija tužene u dijelu kojim se pobija točka II. izreke presude i rješenja Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-589/16-3 od 7. veljače 2017. kao nedopuštena; prihvaćena je revizija tužene te je preinačena točka I. (u dijelu odluke o troškovima postupka) i točke III. izreke presude i rješenja Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-589/16-3 od 7. veljače 2017., te točka III. presude Općinskog suda u Vukovaru, Stalne službe u Županji poslovni broj P-6/16 od 14. lipnja 2016. i riješeno je da je tužiteljica dužna tuženoj naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.187,50 kn, u roku 15 dana, kao i da svaka stranka snosi svoje troškove revizijskog postupka.

              11. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-4002/2021 od 3. veljače 2022. (list 117 do 130 spisa) usvojena je ustavna tužba tužiteljice, ukinuto je rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1847/2017-3 od 31. ožujka 2021., te je predmet vraćen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak.

              12. Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem poslovni broj Rev-151/2022-4 od 15. veljače 2023. (list 139 do 144 spisa) odbacio je reviziju tužene, te je odbio zahtjev tužiteljice za naknadu troškova odgovora na reviziju.

              13. Nakon ovih odluka preostalo je odlučiti o dijelu tužbenog zahtjeva pobliže navedenog u točki I. izreke ove presude, kao i o parničnom trošku koji je nastao nakon donošenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske.

14. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u: zemljišnoknjižni izvadak s lista 5 spisa, Odluku o obnovi popravkom stambene, pomoćne i gospodarske zgrade Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 10. rujna 2014. s lista 6 spisa, Odluku o obnovi popravkom stambene, pomoćne i gospodarske zgrade Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 6. svibnja 2015. s lista 7 spisa, Prigovor s lista 8 spisa s povratnicom i potvrdom o primitku s lista 9 spisa, Zahtjev za mirno rješenje spora s lista 10 do 13 spisa, dopis ODO V., SS u V. od 1. listopada 2015. s lista 14 spisa, vanjske podatke JRO MUP-a RH,  Uvjerenje o prebivalištu od 7. travnja 2016. s lista 35 spisa, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka L. L., E. L., te tužiteljice M. L. na ročištu od 17. svibnja 2016. s lista 36 do 37 spisa, te je izvršen uvid u Zapisnik o procjeni građevinskih oštećenja sa privicima koji prileže ovom spisu, dok drugih dokaza nije bilo.

15. Cijeneći navode stranaka i na osnovu provedenih dokaza utvrđeno činjenično stanje sud tužbeni zahtjev pobliže naveden pod točkom I. izreke ove presude smatra  osnovanim, te je isti prihvaćen u cijelosti.

16. Kako je nesporno da je pravomoćno odlučeno o deklaratornom dijelu tužbenog zahtjeva kojim se utvrđuje da tužiteljica polaže pravo na obnovu nekretnina pobliže označenih u točki I. izreke ove presude, odnosno pravomoćno je utvrđeno da je osnovan taj deklaratorni tužbeni zahtjev tužiteljice, imajući u vidu da je tim tužbenim zahtjevom samo konstatiran sadržaj ovlaštenja iz kojeg tužiteljica izvodi osnovanost svog deklaratornog tužbenog zahtjeva, valjalo je naložiti tuženoj da svoje ponašanje uskladi sa deklaratornim dijelom tužbenog zahtjeva.

17. Budući da je pravomoćno odlučeno o deklaratornom tužbenom zahtjevu i sadržaju tužiteljičinih ovlaštenja iz istog, sud je ovlašten zbog navedenog usvojiti kondemnatorni tužbeni zahtjev i donijeti i kondemnatornu presudu, a sve imajući u vidu da je tužiteljica podnijela i kondemnatorni tužbeni zahtjev tužbu, koji je zbog prihvaćanja deklaratornog tužbenog zahtjeva osnovan.

18. Ovakav stav sud je zauzeo osobito stoga što se ukazuje nužna potreba izvršenja deklaratornog dijela tužbenog zahtjeva, jer u suprotnom sudska zaštita tužiteljice, ukoliko bi bio prihvaćen samo deklaratorni dio tužbenog zahtjeva, ne bi mogla biti učinkovito realizirana, a pogotovo imajući u vidu ustaljenu praksu tužene - Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koja u istovjetnim slučajevima, postupajući po pravomoćnim presudama sudova donosi novu odluku o obnovi, a kao osnova te odluke služi mu pravomoćna i ovršna presuda kojom je odlučeno o obnovi odnosno kojom je odlučeno kako o deklaratornom, tako i o kondemnatornom dijelu tužbenog zahtjeva vezanog za obnovu nekretnina.

19. O troškovima postupka odlučeno je temeljem čl. 154. st. 1. uz primjenu čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN broj:  53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022 - nastavno ZPP) imajući u vidu vrijednost predmeta spora i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN broj: 142/12, 103,14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 - nastavno OT), a kako je o parničnom trošku do donošenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske pravomoćno odlučeno, valjalo je odlučiti o parničnom trošku koji je nastao nakon donošenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske.

20. Sud je tužiteljici, zastupanoj po punomoćniku odvjetniku, koja je u cijelosti uspjela sa kondemnatornim dijelom tužbenog zahtjeva kao nužne i potrebne troškove priznao trošak koji se odnosi na: zastupanje na ročištu od 7. rujna 2023. na kojem su se izvodili dokazi i raspravljalo o glavnoj stvari u iznosu od 186,64 eura (Tbr. 9. toč. 1. OT), te zastupanja na ročištu za objavu i uručenje presude u iznosu od 93,32 eura (Tbr. 9. toč. 3. OT), sve uključujući pripadajući PDV odnosno priznat joj je parnični trošak u ukupnom iznosu 279,96 eura.

21. Iskazivanje iznosa u eurima izvršeno je uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za  preračunavanje i zaokruživanje koja su utvrđena

Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22 i 88/22).

 

U Županji 20. listopada 2023.

                                                                                                                                               Sudac  

                                                                                                                                            Helena Zetić, v.r.

 

 

 

 

                                                       

 

             

 

Uputa o pravnom lijeku:

 

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Rok za žalbu za stranku koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojoj se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi pismena, te tada rok za žalbu počinje teći od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.

Žalba se podnosi ovome sudu pismeno, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

 

 

O tom obavijest:

 

1. Tužiteljica po punomoćniku K. G., odvjetniku u Ž.,
2. Tužena RH po ODO u V.