Poslovni broj Gž Ovr-127/2023

 

 

 

Poslovni broj Gž Ovr-127/2023

             

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivanki Maričić-Orešković, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja U. S. J., vl. obrta K. B. U. J., V., OIB: ..., zastupan po opunomoćenici A. P., odvjetnici iz Odvjetničkog društva P. i dr., V., protiv ovršenice K. B. iz V., OIB: ..., zastupana po opunomoćeniku M. F., odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda M. F. i B. P. V. u V., radi ovrhe, odlučujući o žalbi treće osobe M. M. iz V., OIB: ..., zastupan po opunomoćenici I. P., odvjetnici u V., izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Ovr-507/217 od 20. prosinca 2022., 20. listopada 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba treće osobe kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Ovr-507/217 od 20. prosinca 2022.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog treće osobe za odgodom ovrhe u ovom ovršnom predmetu, kao neosnovan.

 

2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi treća osoba pozivajući se na zakonski žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja  propisan odredbom čl. 353. st. 1. toč. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/99, 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022. i 114/2022; dalje: ZPP) koji se propis primjenjuju u ovršnom postupku sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020. i 114/2022; dalje: OZ), predlažući isto preinačiti, podredno ukinuti te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

 

              3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba treće osobe je neosnovana.

 

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih razloga, a pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredbi ovršnog postupka te na pravilnu primjenu materijalnog prava sukladno ovlaštenju iz odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, u vezi sa čl. 381. ZPP-a, koji se propisi primjenjuju u ovršnom postupku sukladno odredbi čl. 21. st. 1. OZ-a, ovaj sud utvrdio je da donošenjem pobijanog rješenja niti jedna od bitnih postupovnih povreda odredaba ovršnog postupka nije ostvarena.

 

6. Sud prvog stupnja utvrđuje da je 7. veljače 2018. donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-507/2017-7 kojim je odredio ovrhu na imovinskom pravu ovršenice na povrat vlasništva nekretnine, kao i da je proveden postupak procijene vrijednosti imovinskog prava na povrat vlasništva po sudskom vještaku T. Ž. te da je utvrđena vrijednost toga prava u iznosu od 442.000,00 kn.

 

6.1. Nadalje, utvrđuje da je treća osoba dostavila prigovor navodeći da nekretnina i to čkbr. 2808/1, upisana u z.k.ul. 13974 k.o. V. i to 64. suvlasnički dio: 3905/394165 etažno vlasništvo (E-60) Etaža LXIV u potkrovlju, a koja se sastoji od hodnika sa 3,85 m2, kuhinje 4,25 m2, dnevnog boravka 18,80 m2, natkrivene terase 5,95 m2, kupaonice 4,70 m2, spremišta 1,50 m2, ukupne površine 39,05 m2, predstavlja bračnu stečevinu njega i ovršenice svakog u ½ suvlasničkog dijela, slijedom čega da ima imovinsko pravo na povrat vlasništva te nekretnine u ½ suvlasničkog dijela.

 

6.2. Sud prvog stupnja utvrđuje da je treće osoba u prigovoru isticala da su on i ovršenica živjeli u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 1998. do 2006. u kojoj da je rođeno zajedničko dijete te da su u trenutku kupnje navedene nekretnine 2003., živjeli u kući majke treće osobe na adresi V. Također, utvrđuje da je treća osoba navela da je nekretnina kupljena na ime ovršenice iz razloga što je ista u tom trenutku imala bolju kreditnu sposobnost.

 

7. Slijedom iznijetog, treća osoba predlaže da se predmetna ovrha u ½ suvlasničkog dijela imovinskog prava na kojem je određena ovrha u ovom predmetu proglasi nedopuštenom te ujedno podnosi i prijedlog za odgodu ovrhe, budući da smatra da je učinio vjerojatnim postojanje svojeg prava te da će neminovno pretrpjeti nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu provedbom ovrhe s obzirom da je nekretnine izvanbračna stečevina čije da je suvlasnik u ½ suvlasničkog dijela.

 

8. Sud prvog stupnja je na temelju odredbe čl. 60. st. 1. OZ-a zaključkom uputio podnositelja prigovora odnosno treću osobu da protiv ovrhovoditelja i ovršenice, u roku od 15 dana, pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena.

 

8.1. Na temelju odredbe čl. 67. OZ-a sud prvog stupnja je utvrdio da treća osoba nije učinila vjerojatnim postojanje svojeg prava jer nije priložila isprave kojima navedeno dokazuje, a iz kojeg razloga je upućena na pokretanje parnice. Također, utvrđuje da nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno nije niti obrazložila kakva bi šteta mogla nastupiti prodajom nekretnine u kojom ona niti ne živi s obzirom na to da je adresa stanovanja treće osobe različita od adrese nekretnine koja je predmet ovrhe, slijedom čega odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.

 

9. Pretpostavke za odgodu ovrhe na prijedlog treće osobe propisane su odredbom čl. .67. st. 1. OZ-a prema kojoj je propisano da na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud će odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (čl. 60.).

 

10. Polazeći od prijedloga za odgodu ovrhe, prema ocjeni ovog suda treće osoba nije u svojem prijedlogu iznijela činjenice iz kojih bi proizlazilo kumulativno ispunjenje naprijed navedenih pretpostavki za odgodu ovrhe, pa se protivne žalbene tvrdnje, u kojima ističe da je predložila izvođenje određenih dokaza (saslušanje svjedoka R. K. na okolnost uplata rata kredita) ne mogu prihvatiti kao pravno utemeljene.

 

11. Glede postojanja svoga prava na predmetu ovrhe treća osoba je samo iznijela tvrdnju da je bila s ovršenicom u izvanbračnoj zajednici u kojoj da su zajedničkim radom stekli upravo imovinsko pravo na povrat vlasništva nekretnine tijekom trajanja izvanbračne zajednice. Također, u prijedlogu za odgodu ovrhe nisu navedene ni činjenice koje bi ukazivale na vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno druge nužne pretpostavke za odgodu ovrhe.

 

12. Potpuno je jasno da ukoliko dođe do prodaje predmeta ovrhe da treća osoba ne bi mogla ostvarivati svoja vlasnička prava prema kupcu, no to se ne može smatrati štetom koju ima u vidu odredba čl. 67. st. 1. OZ-a. O navedenoj šteti bi se radilo kada treća osoba nakon provedbe ovrhe, a za slučaj utvrđenja postojanja njenog prava na predmetu ovrhe, ne bi se mogla obešteti od ovršenice koja je u konkretnom slučaju bivši izvanbračni supružnik treće osobe, a o šteti u navedenom smislu treća osoba nije iznijela ni jednu okolnost.

 

13. Polazeći od naprijed navedenog sud prvog stupnja je donio pravilnu i zakonitu odluku kada je odbio prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe pa je slijedom iznijetog valjalo, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u svezi čl. 21. st. 1. OZ-a, odbiti žalbu treće osobe kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

 

 

U Rijeci 20. listopada 2023.

 

 

Sutkinja

 

Ivanka Maričić-Orešković, v.r.