Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: Pn-30/2023-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja SB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Igoru Vujičiću, odvjetniku u Puli, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB 38922958547, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 3. studenog 2025., u nazočnosti punomoćnice u zamjeni tužitelja, OB, odvjetnice u [adresa], i punomoćnice tuženika Petre Glavinić, odvjetnice iz OD Mađarić & Lui d.o.o. Zagreb, 12. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB 38922958547 da tužitelju SB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 9.768,40 EUR sa zateznim kamatama do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na iznos od:

- 5.308,91 EUR od 5. rujna 2017. do isplate

- 4.459,49 EUR od 12. prosinca 2025. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na potraživanje zatezne kamate na iznos od 4.459,49 EUR od 5. rujna 2017. do 11. prosinca 2025.

III.Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB 38922958547 da tužitelju SB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi parnične troškove u iznosu od 3.387,50 EUR sa zateznom kamatom od 12. prosinca 2025. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-930/209 od 26. kolovoza 2015., djelomično preinačenom presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-1618/2015 od 26. kolovoza 2016., naloženo tuženiku da tužitelju naknadi neimovinsku i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu koju trpi kao posljedicu prometne nezgode od 18. lipnja 2008. u kojoj je nastradao, a koju je prouzročio vozač neosiguranog vozila. Medicinskim vještačenjima provedenim u navedenom parničnom predmetu utvrđeno je da je tužitelju trajno potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od dva sata dnevno pa stoga tužitelj navodi da i nakon donošenja citirane presude trpi štetu za period nakon zaključenja glavne rasprave u predmetu P- 930/09 (13.07.2015.) do danas, odnosno za daljnjih 1000 dana potražuje naknadu od 50.000,00 kn (1000 dana x 2 x 25,00 kn). Tužitelj navodi da je tuženik u vansudskom postupku otklonio zahtjev tužitelja koji je zaprimio 04.09.2017. pa ustaje ovom tužbom radi isplate iznosa od 50.000,00 kn sa zateznom kamatom od 5. rujna 2017. do isplate.

2. Na pripremnom ročištu 31. srpnja 2020. tužitelj je preinačio tužbeni zahtjev povećanjem tužbenog zahtjeva za daljnjih 42.000,00 kn (840 dana od dana podnošenja tužbe do dana ročišta od 31.7.2020.), odnosno ukupno 92.000,00 kn, što umanjeno za doprinos tužitelja nastanku prometne nezgode koji je prethodnom parničnom postupku, ali i izvansudskom postupku, utvrđen u visini od 20%, pa konačno potražuje iznos od 73.600,00 kn sa zateznom kamatom od 5. rujna 2017. koji iznos, podneskom od 31. listopada 2025. naznačuje kao iznos od 9.768,40 EUR.

3. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju obzirom je u predmetnoj nesreći sudjelovalo neosigurano vozilo. Priznaje činjenicu nastanka prometne nesreće od 18. lipnja 2008. Osporava odgovornost obzirom uz tužbu nije priložena dokumentacija temeljem koje bi se mogla utvrditi dinamika nastanka nesreće. Obzirom na prometno vještačenje u postupku P-930/09 po stalnom sudskom vještaku dipl.ing.ĐB postoji podijeljena odgovornost tužitelja za nesreću i posljedice. Osporava osnovanost potraživanja obzirom je u predmetnoj nesreći tužitelj zadobio lake tjelesne ozljede, bez ozljede kralježnice u slabinskom dijelu, pa kod tužitelja nije nastala potreba za trajnom tuđom pomoći i njegom, a isto tužitelj ne dokazuje niti medicinskom dokumentacijom. Tuženik nije suglasan da se vještačenja provedena u predmetu P-930/09 koriste u ovom predmetu. Tuženik ističe da tužitelj svoje pravo na trajnu tuđu pomoć i njegu ostvaruje po drugoj osnovi, i to temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, kod Centra za socijalnu skrb Duga Resa temeljem rješenja od 25.5.2015. pa se iznosi primljeni s te osnove trebaju oduzeti od mjesečnih iznosa naknade tuđe pomoći i njege koju tužitelj potražuje u ovom postupku. Ističe da tužitelj treba dostaviti presliku cjelokupnog zdravstvenog kartona obzirom tuženik ističe da ne može odgovarati za zdravstveno stanje tužitelja prije predmetne prometne nezgode, a niti nakon obzirom na okolnost da je, nakon predmetne prometne nezgode, tužitelj sudjelovao u još jednoj prometnoj nezgodi, 04.10.2008. Protivi se tužbenom zahtjevu u cijelosti obzirom osporava osnov i visinu zahtjeva. Predlaže da se FB, vlasnika neosiguranog i neregistriranog vozila obavijesti kao treću osobu o otpočetoj parnici.

4. Tuženik se prije svega protivio preinaci tužbe, a onda je izjavio i prigovor zastare u odnosu na povećani zahtjev. Nakon toga, izjavio je prigovor zastare cjelokupnog potraživanja obzirom se radi o povremenom potraživanju koje zastarijeva u roku od tri godine, dok samo pravo iz kojeg potječu povremena potraživanja zastarijevaju u roku od pet godina. Osporava uzročnoposljedičnu vezu između potrebe za trajnom tuđom pomoći i njegom i predmetnog štetnog događaja. Izjavljuje i prigovor nagođene stvari.

5. Tuženik nije dao pristao za preinaku tužbe, ali je preinaka dopuštena temeljem odredbe članka 190. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/1980/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP) kojom je određeno da tužitelj može do zaključenja prethodno postupka preinačiti tužbu, dok je stavkom 3. istog članka određeno i da je nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

6. Obzirom je tužitelj preinačio tužbu prije zaključenja prethodnog postupka, a nakon dostave tužbe tuženiku, to je trebalo dopustiti preinaku tužbe jer se radi o sukcesivnom utuženju naknade za tuđom pomoći i njegom, a od dana podnošenja tužbe do održavanja pripremnog ročišta dospjeli su daljnji iznosi naknade za tuđu pomoć i njegu pa ovaj sud smatra da je dopuštanje preinake svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

7. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmet ovog suda P-930/2009, fotodokumentaciju policije od 28. studenog 2012., odštetni zahtjev na listu 4, dokumentaciju na listu 27-29, zapisnik o očevidu PU karlovačke od 18. lipnja 2008., dokumentaciju iz spisa P-930/2009 na listu 45-71, 134-137, medicinsku dokumentaciju na listu 72-123, osobni zdravstveni karton tužitelja na listu 189-294, dopis Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Duga Resa od 17. listopada 2023., situacijski plan tj. skicu mjesta događaja policije na listu 308-309 sa fotoelaboratom na CD koji je na listu 310 i koji je reproduciran, proveo očevida na licu mjesta 18. lipnja 2024., saslušao tužitelja, proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, strojarstvo i procjenu motornih vozila, MB, dipl.ing.stroj., proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudsko vještaku, prim. dr. sc. Želimiru Koraću, dr.med, spec.kirurg i traumatolog, dok je naposljetku odbijen dokazni prijedlog da se sasluša svjedok FB.

8. Tužbeni zahtjev je osnovan, osim u dijelu zatezne kamate.

9. Nije sporna pasivna legitimacija tuženika obzirom je predmetnu prometnu nezgodu od 18. lipnja 2008. prouzročio vozač neosiguranog vozila, FB u dobi od četrnaest godina koji je bez vozačkog ispita vozio neregistrirani moped. FB se, nakon primitka obavijesti treće osobe o otpočetoj parnici, nije umješao u parnicu.

10. Nije sporno da je tužitelju nastala neimovinska i imovinska šteta u prometnoj nezgodi koja se dogodila 18. lipnja 2008. u [adresa].

11. Presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-1618/2015-2 od 31. kolovoza 2016. preinačena je presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P- 930/2009-116 od 26. kolovoza 2015. na način da je tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje naloženo da tužitelju SB isplati na ime naknade neimovinske štete iznos od 101.264,00 kn sa zateznom kamatom od 1. svibnja 2010. do isplate, na ime naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege iznos od 44.672,00 kn sa zateznom kamatom od 26. kolovoza 2015. do isplate, te na ime troškova liječenja iznos od 321,45 kn sa zateznom kamatom od 3. veljače 2009. do isplate. Dosuđeni iznosi neimovinske štete i imovinske štete s osnove troškova liječenja predstavljaju 80% visine naknade štete obzirom je, nakon saslušanja svjedoka, tužitelja i provođenjem prometnog vještačenja po vještaku dipl.ing.ĐB iz [adresa], utvrđen doprinos tužitelja nastanku nezgode i štete u visini od 20%. Iznos naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege dosuđen je za vremensko razdoblje od izlaska tužitelja iz bolnice do 26. kolovoza 2015. u kojem je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć tijekom prva četiri mjeseca u trajanju od četiri sata, iduća četiri mjeseca u trajanju od tri sata, a nakon toga trajno dva sata dnevno prema provedenom medicinskom vještačenju. Pritom je naknada štete s osnove tuđe pomoći i njega pretrpjela dva umanjenja. Osim umanjenja od 20% s osnove doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja, prethodno je iznos naknade ove imovinske štete umanjen za 50% s osnove degenerativnih promjena na vratnoj i slabinskoj kralježnici tužitelja koje su nastale prije štetnog događaja, dok je preostalih 50% uzrokovano ozljedom slabinskog dijela kralježnice tužitelja u prometnoj nezgodi.

12. U ovom postupku tužitelj traži naknadu daljnje imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege za razdoblje od zaključenja glavne rasprave u predmetu P-930/2009, odnosno 26. kolovoza 2015. do dana podnošenja tužbe u ovom predmetu, 21. ožujka 2018., a preinačenim zahtjevom i daljnju štetu, do 31.srpnja 2020.

13. Kondemnatorna presuda (Gž-1618/2015-2 od 31. kolovoza 2016. kojom je preinačena presuda P-930/2009-116 od 26. kolovoza 2015.) o tužiteljevom potraživanju neimovinske štete i dijelu imovinske štete, ne vezuje prvostupanjski sud pred kojim je postavljen zahtjev za naknadu štete po osnovi tuđe pomoći za razdoblje od 26. kolovoza 2015. do 31. srpnja 2020. (dio štete o kojem nije odlučeno u toj parnici).(Županijski sud u Zagrebu, Gž-556/2022-3 od 4. travnja 2023.). I Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev-452/2022-2 od 24. listopada 2023. zauzima stav da kad sud u pravomoćno okončanoj odštetnoj parnici prejudicijelno odluči o odgovornosti tuženika, sud tom odlukom nije vezan u novoj parnici u kojoj oštećenik iz istog štetnog događaja od istog tuženika zahtijeva daljnju naknadu štete.

14. Obzirom u ovom postupku koji se vodi između istih stranaka kao u predmetu P- 930/2009, isti tužitelj iz istog štetnog događaja od istog tuženika zahtijeva daljnju štetu, a tuženik u ovom postupku i dalje osporava odgovornost, provedeni su dokazi radi utvrđivanja odlučnih okolnosti u odnosu na odgovornost.

15. Iz policijskog zapisnika o očevidu Policijske uprave karlovačke Postaje prometne policije broj 511-05-13-8-711/2008 utvrđeno je se predmetna prometna nezgoda dogodila 18. lipnja 2008. u 20,25 sati u [adresa], u [adresa], na kolniku lokalne ceste broj 34075 u kojoj su sudjelovali, tada dijete FB, rođen **.**.1994., učenik VI.razreda osnovne škole, kao vozač neregistriranog mopeda, ručne izrade, bez broja šasije, i tužitelj SB, kao vozač neregistriranog motocikla marke "Gillera Runner ST 200", broj šasije [broj šasije], i ĆB, kao putnik na motociklu tužitelja. Stručna liječnička pomoć pružena je u Općoj bolnici Karlovac FB, koji je nakon toga otpušten iz navedene zdravstvene ustanove, i tužitelju SB, koji je zadržan na daljnjem liječenju. Vozači nisu upravljali vozilima u alkoholiziranom stanju.

16. Obzirom je drugi sudionik prometne nezgode FB upravljao neosiguranim vozilom, nije sporna pasivna legitimacija tuženika za naknadu štete nastale uporabom neosiguranog vozila obzirom je mjerodavna odredba članka 29. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, u daljnjem tekstu: ZOOP) kojom je propisano da oštećena osoba kojoj je šteta nastala uporabom vozila čiji se vlasnik nije osigurao od automobilske odgovornosti može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje.

17. Sporna je odgovornost obzirom tuženik ističe prigovor podijeljene odgovornosti.

18. U odnosu na odgovornost mjerodavne su odredbe članka 1064. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, u daljnjem tekstu: ZOO) kojom je propisano da za štetu od opasne stvar odgovara njezin vlasnik, s tim da se, prema odredbi članka 1067. stavak 3. ZOO, vlasnik može djelomično osloboditi odgovornosti ako dokaže da je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete i u kojem slučaju oštećenik ima pravo samo na razmjerno smanjenu naknadu sukladno odredbi članka 1092. stavak 1. ZOO.

19. Radi utvrđenja svih okolnosti predmetne prometne nezgode pribavljen je predmet ovog suda P-930/2009 koji se vodio između istih stranaka u istim ulogama radi naknade štete iz istog štetnog događaja, a u kojem predmetu se nalazi sva dokumentacija koju je sačinila policija po obavljenom očevidu (zapisnik, skica očevida, fotodokumentacija i dr.).

20. Prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, strojarstvo i procjenu motornih vozila, MB, dipl.ing.stroj., provedeno je u ovom postupku na temelju podataka iz policijske dokumentacije u navedenom sudskom predmetu i okolnosti utvrđenih na očevidu koji je sud u ovom postupku proveo na licu mjesta 18. lipnja 2024.

21. Prije svega na licu mjesta utvrđeno je da je mjesto nezgode izmijenjeno u odnosu na dan nezgode obzirom je raskrižje u kojem se dogodila nezgoda sada izvedeno kao kružni tok. Uklonjen je Caffe bar "Madonna" koji se nalazio blizu nekadašnjeg raskrižja.

22. U svom iskazu na očevidu, tužitelj je tvrdio da se vozio brzinom 50 km/h iz pravca [adresa] te je pred raskrižje, obzirom na prometni znak "Stop" samo usporio (nije stao), pogledao lijevo-desno i uočio FB na mopedu kako dolazi iz pravca tadašnjeg Alstoma, odnosno kafića Madonna kojem je "blicnuo". Obzirom mu je vozač mopeda odgovorio klimanjem glave, tužitelj je iskazao da je zaključio da ga je FB primijetio te je nastavio s kretanjem u raskrižje prema Maloj Švarči, i na posljednjih 8 metara je uočio da je FB kao da je stisnuo gas i tad je shvatio da će doći do sudara te je počeo kočiti, nagnuo motor lijevo, i počeo ulijevo bježati kako bi izbjegao sudar do kojeg je ipak došlo. Na skuteru iza tužitelja vozio se ĆB.

23. Od saslušanja svjedoka ĆB, tuženik je odustao podneskom od 17. lipnja 2024. pa ovaj svjedok nije saslušan.

24. Sud je naposljetku odbio saslušati svjedoka FB obzirom njegovu nazočnost na raspravi nije uspjela osigurati niti policija nakon što je izdan nalog za njegovo dovođenje jer se svjedok nije odazivao na pozive suda. Nakon što je u ovom postupku provedeno prometno vještačenje kojim su utvrđene odlučne okolnosti, to je ovaj, sud, radi ekonomičnosti postupka, smatrao da nije neophodno njegovo saslušanje.

25. Prometnim vještačenjem utvrđeno je sljedeće:

- prije sudara motocikl tužitelja dolazio je iz pravca [adresa], a kretao se, prema iskazu, brzinom od 50 km/h. Na ulasku u raskrižje bio je postavljen prometni znak "STOP", zbog kojeg je tužitelj usporio motocikl i smanjio brzinu na 37 km/h, ali se nije zaustavio. Po iskazu vozača motocikla, zbog znaka glavom od strane vozača mopeda, nastavio se kretati u raskrižje, a ubrzao motocikl do utvrđene sudarne brzine od 49 km/h

- moped je izlazio s priključne ceste za tadašnji "Alstom", a prema iskazima proizlazi da je moped prije ulaska u raskrižje bio zaustavljen 2,0 – 3,0 m prije raskrižja, a do mjesta sudara moped je mogao postići sudarnu brzinu od oko 16,00 km/h

- prilikom sudara došlo je do prvog kontakta između desene strane prednjeg kotača motocikla i prednjeg kotača mopeda te lijevog boka mopeda. Radilo se o bočnom sudaru, a u trenutku sudara kut između uzdužnih osi vozila je iznosio približno oko 60°, a nakon sudara oba vozila su pala na desni bok vozila

- do sudara je došlo na 16,50 m od PTM (šaht kanalizacije na pješačkom otoku), a u odnosu na širinu kolnika do sudara je došlo oko 7,00 m sjeverozapadnije od linije desnog ruba raskrižja

- u slučaju da je vozač motocikla pri ulasku u raskrižje umjesto ubrzavanja poduzeo intenzivno kočenje, tada bi uspio zaustaviti motocikl prije mjesta sudara, a time bi nezgoda bila izbjegnuta

- vozač mopeda imao je mogućnost za uočavanje nailazećeg motocikla i u slučaju da je zbog nailaska motocikla odustao od ulaska u raskrižje, tada bi motocikl imao slobodan prolaz kroz raskrižje, a time bi nezgoda bila izbjegnuta.

26. Na temelju ovako provedenog prometnog vještačenja i ostalih dokaza provedenih u postupku, posebno dokumentacije koju je sačinila policija prilikom provođenja očevida, ovaj sud je zaključio da je FB u najvećoj mjeri (80%) doprinio nastanku predmetnog štetnog događaja obzirom se mopedom tek uključivao u promet pa je prije ulaska na kolnik trebao stati i pričekati da motocikl kojim je upravljao tužitelj prođe raskrižje obzirom je vidio motociklistu. Tužitelj je doprinio nastanku štete u omjeru od 20% obzirom nije pravovremeno počeo kočiti ili pokušati skrenuti motocikl i time izbjeći sudar s mopedom.

27. U tom omjeru potrebno je umanjiti pripadajući iznos naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege koju tužitelj potražuje u ovom postupku za razdoblje koje nije obuhvaćeno ranijom pravomoćnom presudom obzirom u ovom predmetu potražuje daljnju štetu od dana zaključenja glavne rasprave u predmetu P-930/2009.

28. Medicinskim vještačenjem u ovom postupku po prim. dr. sc. Želimiru Koraću, dr.med, spec.kirurg i traumatolog, a obzirom na medicinsku dokumentaciju u spisu, podatke koji proizlaze iz osobnog zdravstvenog kartona tužitelja, i pregleda tužitelja koji je vještak obavio, utvrđeno je sljedeće:

- po predmetnom štetnom događaju od 18. lipnja 2008. tužitelj je zadobio sljedeće ozljede i posljedična stanja: istegnuće mišića uz vratnu kralješnicu, natučenje stijenke prsnog koša i trbuha te desnog stopala, oštećenje bočnih ligamenata pripoja desnog malog prsta za šaku, ogrebotine obje šake, protruzija diska L5S1, spastička parapeza, poteškoće se mokrenje po tipu neurogenog mjehura. Slijedilo je dugotrajno liječenje po kirurgu, fizijatru, neurologu, neurokirurgu, psihijatru, uz višekratne hospitalizacije, rehabilitacije i operacijsko liječenje. Zaostale su trajne posljedice

- tužitelju je u predmetnom razdoblju (13. srpnja 2015. do 31. srpnja 2020.) bila potrebna tuđa pomoć i njega na razini dva sata dnevno. Pomoć mu je bila potrebna kod održavanja osobne higijene, oblačenja i svlačenja, pospremanja stana, pripremu hrane, nabavu i nošenje namirnica, pripremu i nošenje ogrjeva i sl. Navedenu pomoć su mu mogli pružiti ukućani.

29. Obzirom su tužitelju pomoć i njegu mogli pružiti i ukućani, a tužitelj, prema postavljenom tužbenom zahtjevu potražuje naknadu za ukupno 3.680 sati (strana 43 spisa: 1000 dana + 840 dana x dva sata dnevno x 3,32 EUR (zatraženih 25,00 kn) to bi, temeljem odredbe čl.223. ZPP tužitelju bi pripadala naknada za ovaj vid štete u ukupnom iznosu od 12.217,60 EUR, koji iznos valja umanjiti za 20% doprinosa tužitelja štetnom događaju pa je tužitelju dosuđen iznos od zatraženih 9.768,40 EUR obzirom tuženik nije imao određenih prigovora na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka u ovom postupku (strana 364 spisa).

30. Neosnovano tuženik traži da se iznosi koje je tužitelj primio na temelju rješenja Centra za socijalnu skrb Duga Resa od 25. svibnja 2015. (list 25 do 26 spisa) oduzmu od mjesečnih iznosa naknade tuđe pomoći i njege koje tužitelj potražuje u ovom postupku obzirom je uvidom u navedeno rješenje utvrđeno je da se radi o pravu na isplatu osobne invalidnine, a ne o pravu na isplatu s osnove tuđe pomoći njege. Osim toga, Vrhovni sud Republike Hrvatske već je zauzeo pravno shvaćanje da se naknada za osobnu invalidninu uzima u obzir pri odlučivanju o naknadi za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti (Rev-1128/07 od 5. ožujka 2008., Rev-492/06 od 26. srpnja 2006., Revx-48/10 od 22. rujna 2010., Rev 3258/2015 od 12. rujna 2018.).

31. Obzirom se radi o trajnoj potrebi za tuđom pomoći i njegom, odnosno o naknadi štete koja će sukcesivno nastajati u budućnosti, oštećenik je mogao, osim u obliku rente, naknadu štete ostvarivati sukcesivnim utuženjem za proteklo razdoblje. Stoga je u ovom postupku tužitelj imao pravo utužiti naknadu štete koja mu je zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom nastala u daljnjem razdoblju proteklom nakon zaključenja glavne rasprave u predmetu P-930/2009.

32. U odnosu na izjavljeni prigovor zastare, iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revx-445/11 od 31. siječnja 2012. i Rev-943/13 od 9. prosinca 2015. proizlazi pravno shvaćanje prema kojem se zastara zahtjeva za naknadu štete cijeni prema propisu članka 376. i članka 377. ZOO, bez obzira na to zahtijeva li se naknada za već nastalu štetu ili za štetu za koju je prema redovnom tijeku stvari izvjesno da će sukcesivno nastajati u budućnosti, kao i bez obzira na to da li se naknada buduće štete zahtijeva u obliku novčane rente ili u jednokratnom iznosu. Naknadu štete koja će sukcesivno nastajati u budućnosti (izgubljeno uzdržavanje, izgubljena zarada, naknada za tuđu pomoć i njegu i u drugim slučajevima kad se po zakonu može tražiti naknada buduće materijalne štete) oštećenik može ostvarivati i sukcesivnim utuživanjem naknade štete za proteklo razdoblje, a ne samo u vidu rente. U tom slučaju rokovi zastare za prvoutuženo potraživanje računaju se prema odredbama članka 376. i članka 377. ZOO, a za svako sljedeće utuženo potraživanje teče novi zastarni rok od dana kada je prethodni spor okončan.

33. U konkretnom slučaju, prethodni spor u predmetu P-930/2009 okončan je pravomoćnim dovršetkom postupka, odnosno 31. kolovoza 2016., donošenjem drugostupanjske odluke, presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-1618/2015.

34. Primjenjuje se trogodišnji zastarni rok iz odredbe članka 230. ZOO obzirom se ne radi o kaznenom djelu za koje predviđen dulji rok zastare iz odredbe članka 231. ZOO.

35. Obzirom od 31. kolovoza 2016. do dana podnošenja tužbe u ovom postupku, 21. ožujka 2018., nije istekao trogodišnji rok zastare, to je neosnovan tuženikov prigovor zastare u odnosu na naknadu štete koja je u ovom postupku zatražena za razdoblje od 13.7.2015. (dana zaključenja glavne rasprave u predmetu P-930/2009) do 21. ožujka 2018. (dana podnošenja tužbe u ovom predmetu).

36. Preinakom tužbe povećanjem zahtjeva obuhvaćeno je daljnje razdoblje od dana podnošenja tužbe u ovom predmetu do 31. srpnja 2020.

37. Obzirom se smatra preinakom, povećani zahtjev predstavlja novi zahtjev u odnosu na prvotno utuženje u tužbi od 21. ožujka 2018. Stoga zahtjev postavljen u tužbu od 21. ožujka 2018. predstavlja prethodni spor od čije pravomoćnosti bi počeo teči trogodišnji zastarni rok za povećani zahtjev. U odnosu na zahtjev iz tužbe od 21.ožujka 2018. predmet nije pravomoćno okončan, to neosnovano tuženik ističe i prigovor zastare u odnosu na povećani zahtjev obzirom ovaj zastarni rok još nije niti počeo teći.

38. Neosnovan je tuženikov prigovor nagođene stvari obzirom nije dostavio dokaz da je se tužiteljem sklopio izvansudsku nagodbu o sukcesivno utuženom potraživanju s osnove tuđe pomoći i njege.

39. Odštetni zahtjev podnesen je 4. rujna 2017. (list 4 spisa). U slučaju kada je podnesen odštetni zahtjev, primjenjuje se odredba posebnog propisa, i to članka 12. stavak 4. Zakona o obveznim osiguranjima (Narodne novine broj 151/05), pa na tuđu pomoć i njegu teče zatezna kamata teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, ali samo u odnosu na razdoblje koje je obuhvaćeno zahtjevom iz tužbe od 21. ožujka 2018.

40. U odnosu na preinačeni zahtjev, prethodno nije bio podnesen odštetni zahtjev. Stoga u odnosu na povećani zahtjev zatezna kamata teče tek od dana presuđenja pa je u tom dijelu odbijen tužbeni zahtjev obzirom iz stanja spisa (list 43) proizlazi da je i na ovaj iznos tužitelj zatražio zateznu kamatu od 5. rujna 2017.

41. Tužitelju pripada naknada troškova postupka u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 3. ZPP obzirom nije uspio samo s razmjerno neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi.

42. Tužitelj je imao troškove koji se sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav tužbe iznos do 200,00 EUR prema Tbr.7.t.1., za zastupanje na ročištima 31.7.2020. i 21.10. 2021., 5.10.2023., 21.5.2025. i 3.11.2025. u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.1. za svaku raspravu, za zastupanje na očevidu 200,00 EUR prema Tbr.9.t.7., za zastupanje na raspravama 3.9.2024. i 27.9.2024 iznos od 50,00 EUR za svaku raspravu prema Tbr.9.t.5., za sastav podneska od 31.10.2025. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1. za sastav žalbe iznos od 250,00 EUR prema Tbr.10.t.1., što sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46., trošak prometnog i medicinskog vještačenja i izlaska sudske komisije u zatraženom ukupnom iznosu od 750,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu, presudu i žalbu u ukupno zatraženom iznosu od 200,00 EUR, što ukupno iznosi 3.387,50 EUR, koji iznos je naložen tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade parničnih troškova zajedno sa zatraženom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude.

43. Tužitelju ne pripada zatraženi trošak zastupanja na odgođenom ročištu 12.7.2024. obzirom nije pristupio njegov punomoćnik-odvjetnik već tužitelj osobno.

44. Tužitelju nije priznat trošak sastava ostalih podnesaka, i to temeljem odredbe članka 155. stavak ZPP kojom je propisano da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovog Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.

45. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 12. prosinca 2025.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP-a). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP-a). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP-a sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335 st. 11. ZPP-a). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Igor Vujičić, odvjetnik u Puli

2. OD Mađarić & Lui d.o.o. Zagreb