Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-2974/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda dr. sc. Lidiji Vojković, u građanskopravnoj stvari tužitelja Web direct d.o.o., OIB:42268111739, Zagreb, Slavonska avenija 1C, zastupanog po punomoćniku Predragu Iliću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe tuženika protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici broj Povrv-176/2023-13 od 25. lipnja 2025., dana 12. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e :

Odbijaju se žalba i dopuna žalbe tuženika kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici broj Povrv-176/2023-13 od 25. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Željkice Kirin iz Ivanić Grada poslovni broj Ovrv-1866/2023 od 31. svibnja 2023. u dijelu kojim je tuženiku naloženo tužitelju isplatiti iznos od 123,98 eura sa zateznom kamatom od 14. travnja 2023. do isplate, i to po stopi koja se do 31. prosinca 2023. određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Željkice Kirin iz Ivanić Grada poslovni broj Ovrv-1866/2023 od 31. svibnja 2023. u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužitelju naknadi nastale troškove ovršnog postupka u iznosu od 62,31 eura sa zateznim kamatama, te se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 62,31 eura sa zateznim kamatama od 25. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."

2.Protiv prvostupanjske presude žalbu i dopunu žalbe je podnio tuženik, pobijajući presudu zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13,70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba i dopuna žalbe tuženika nisu osnovane.

5. Predmet spora je isplata ukupnog iznosa 123,98 eura iz osnove ugovora o zajmu i naknade za obradu tog ugovora, a koja je dospjela 13. travnja 2023.

6. Među parničnim strankama je sporna pasivna legitimacija tuženika odnosno sporno je može li tuženik biti stranka u ovom postupku jer, prema navodima tuženika, kao član udruge pod nazivom Međunarodni pravni institut, tuženik da ima apsolutni imunitet od sudbenosti.

7. Prema odredbi članka 77. stavak 1. ZPP-a stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba.

8. Uvidom u dostavljeni Pravorijek poslovni broj AS-3/2023 prvostupanjski sud je utvrdio da je Arbitražni sud Stalnog arbitražnog sudišta pri Međunarodnom pravnom institutu, u pravnoj stvari tužitelja Međunarodni pravni institut protiv tuženika Vlade Republike Hrvatske, radi utvrđivanja postojanja Sporazuma, donio Pravorijek kojim se utvrđuje da je valjan ugovor o arbitraži sklopljen između tužitelja i tuženika, kao i Sporazum sklopljen 3. siječnja 2023. između tužitelja i tuženika sa sadržajem navedenim u točki III. Pravorijeka (...). Člankom 3. Pravorijeka se utvrđuje da imovina, sredstva i fondovi Međunarodnog pravnog instituta u Republici Hrvatskoj uživaju imunitet od svakog oblika sudskog ili upravnog postupka osim ako ga se Međunarodni pravni institut u određenom slučaju izrijekom odrekne. Člankom 5. Pravorijeka se utvrđuje da Međunarodni pravni institut kao i njegovi članovi uživaju sljedeće povlastice, između ostaloga i apsolutni imunitet od sudbenosti (...). Međunarodni pravni institut notificirat će Diplomatskom protokolu, odnosno Ministarstvu vanjskih i europskih poslova imena članova koja uživaju povlastice i imunitete prema ovom članku. Međutim, Sporazum je na snazi i prije nego što se obavi notifikacija te može služiti kao osnova i dokaz za ostvarivanje svih prava po ovom Sporazumu. Članovi Međunarodnog pravnog instituta uživaju, osim prethodno navedenih povlastica i imuniteta, i ostale povlastice imuniteta kao i osobe diplomatskog ranga. Člankom 6. Pravorijeka je utvrđeno da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dužno na zahtjev Međunarodnog pravnog instituta izdati njegovim članovima, koji uživaju povlastice i imunitete prema prethodnom članku, kao i članovima njihovih užih obitelji, odgovarajuće identifikacijske isprave (posebna osobna iskaznica) diplomatska putovnica, s maksimalnim propisanim rokom važenja isprave. Člankom 7. Pravorijeka je utvrđeno da Sporazum stupa na snagu danom donošenja.

9. Prema odredbi članka 39. stavak 3. Zakona o arbitraži („Narodne novine“ broj 88/01 – dalje: Zakon o arbitraži) je propisano da ako se u postupku pred sudom pojavi pitanje postojanja nekog prava ili pravnog odnosa, a o tom je pitanju već pravomoćno odlučeno u izreci domaćeg pravorijeka, sud će, povodom zahtjeva stranke i u granicama pravomoćnosti pravorijeka, biti vezan rješenjem tog pitanja sadržanim u izreci pravorijeka, osim ako utvrdi da je u pogledu tog dijela izreke postojao neki od razloga za poništaj pravorijeka iz članka. 36. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona.

10. Institucija pred kojom je donesen Pravorijek nije službeno registrirana međunarodna organizacija u Republici Hrvatskoj koja bi imala javnu funkciju ili ovlasti koje su navedene u Pravorijeku (npr. imunitet, izuzeće od plaćanja poreza, izdavanje diplomatskih iskaznica itd.). U Republici Hrvatskoj, institucionalna arbitraža se provodi prvenstveno putem Stalnog izabranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. To sudište djeluje kao arbitražna institucija, koja organizira arbitražne postupke, imenuje arbitre i osigurava pravila za vođenje arbitraže. Stalno izabrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koje, kao stalno tijelo, ima svoja pravila (pravilnike) po kojima postupa i vodi liste arbitara s kojih stranke biraju arbitre.

11. Pored toga, Pravorijek sadrži tvrdnje o povlasticama članova udruge Međunarodnog pravnog instituta – oslobađanje od poreza, carina, sudske nadležnosti, diplomatski imunitet, za što je potreban međunarodni sporazum (bilateralni ili multilateralni), potvrda Ministarstva vanjskih i europskih poslova – za što ne postoji javna dostupna potvrda niti ju je tuženik priložio.

12. Prema odredbama Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora ("Narodne novine" broj 16/93 – dalje: Bečka konvencija), diplomatski odnosi dviju država uspostavljaju se međusobnim pristankom. Tako se i priznavanje imuniteta, ako u obje postoji predstavništvo, vrši prema načelu reciprociteta u skladu s odredbama Bečke konvencije. Određena prava i povlastice (izuzeća od lokalne kaznene i građanske sudbenosti) se osiguravaju diplomatskim predstavnicima, s ciljem neometanog obavljanja njihovih dužnosti. Sukladno Bečkoj konvenciji, svrha tih povlastica i imuniteta nije stvaranje povlaštenog položaja pojedinaca nego osiguranje djelotvornog obavljanja funkcije diplomatskih misija kao predstavnika države. To zapravo znači da diplomatsko pravo nije i ne smije biti sredstvo za izbjegavanje odgovornosti diplomatskih predstavnika.

13. Polazeći od navedenoga, tuženik tijekom postupka nije dokazao da bi imao osnovu za imunitet od ovog sudskog postupka, te je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika.

14. Iz dostavljene dokumentacije tužitelja proizlazi kako je tuženik s tužiteljem sklopio na daljinu ugovor o zajmu (članak 5.2. Općih uvjeta) te kako mu je pozajmljeni iznos uplaćen na račun. Tuženiku je elektronski isporučen kupljeni model (paket) internet informiranja putem tokena koji je tuženiku omogućio pregledavanje i skidanje kupljenog sadržaja, te mu je uplaćen iznos od 120,00 eura na njegov tekući račun na ime zajma. U svrhu sklapanja ugovora, osim elektronske predaje zahtjeva za kupnjom paketa informiranja i ostvarenog prava na jednokratni zajam, te popunjavanja internet obrasca kao očitovanje volje za sklapanjem ugovora na daljinu, tuženik je dostavio tužitelju dokumentaciju - izvod iz banke tekućeg računa, kopiju osobne iskaznice, kopiju kartice tekućeg računa na koji će mu biti isplaćen zajam. Kao dokaz da je prihvaćeno sklapanje ugovora na daljinu od strane tužitelja, tužitelj je dostavio tuženiku elektroničnom poštom o tome obavijest te račun za obradu zajma i za povrat zajma, a sve sukladno Općim uvjetima.

15. Ugovor o zajmu i ugovor o kupnji usluge internet informiranja neformalni su pravni poslovi za koji nije potrebna pisana forma.

16. Prema odredbi članka 293. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO), ugovor je sklopljen elektroničkim putem kad su se strane suglasile o bitnim sastojcima. Odredbom članka 249. stavka 1. i 2. ZOO propisano je kako se volja za sklapanje ugovora može izjaviti riječima, uobičajenim znakovima ili drugim ponašanjem iz kojega se sa sigurnošću može zaključiti o njezinu postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave, a može se izjaviti i pomoću različitih komunikacijskih sredstava.

17. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka proizlazi da su stranke postigle suglasnost volja za sklapanje ugovora o zajmu i ugovora o kupnji internet informiranja kojih su sastavni dio Opći uvjeti. Volja stranaka je izjavljena ponašanjem ugovornih strana – dostava preslike osobne iskaznice i kartice tekućeg računa, iz čega jasno proizlazi kako je tuženik voljno sklopio predmetni ugovor o zajmu (članak 249. ZOO). Visinu tužiteljeve tražbine tuženik niti ne spori.

18. Prema odredbi članka 9. ZOO-a sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje. Odredbom čl. 65. st. 1. ZOO-a propisano da je vjerovnik ovlašten zahtijevati od dužnika ispunjenje obveze, a dužnik ju je dužan u cijelosti ispuniti.

19. S obzirom da tuženik nije ispunio svoju obvezu prvostupanjski sud je pravilno, temeljem odredbe članka 451. stavak 3. ZPP-a, platni nalog održao na snazi za iznos od 123,98 eura i to za zajam u iznosu od 120,00 eura i naknadu za obradu zajma u iznosu od 3,98 eura temeljem članka 8. Općih uvjeta, sa zateznim kamatama od dospijeća do isplate.

20. Tužitelju, u smislu odredbe članka 154. i članka 155. ZPP, pripada pravo na naknadu troškova ovršnog i parničnog postupka u iznosu kojeg mu je prvostupanjski sud pravilno dosudio.

21. Žalbeni razlozi i navodi tuženika su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima tuženika prvostupanjski sud je pravilno cijeni sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a. U sporovima male vrijednosti, što je konkretni spor, presuda se, u smislu odredbe članka 467. stavka 1. ZPP-a, može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.

22. Radi toga su, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijene žalba i dopuna žalbe tuženika kao neosnovane i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 12. prosinca 2025.

SUTKINJA

dr. sc. Lidija Vojković