Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž Zk-117/2025-2

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Nataši Peršić Brleković, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice ZJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku, radi uknjižbe prava zakupa, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj, poslovni broj Z-2641/2025 od 30. srpnja 2025., 12. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranke kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj, poslovni broj Z-2641/2025 od 30. srpnja 2025.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Z-2641/2025 od 30. srpnja 2025. odbijen je prigovor predlagatelja kao neosnovan te je potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-2131/2025 od 18.4.2025. kojim je odbijen prijedlog za uknjižbu prava zakupa u zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] uz zabilježbu odbijenog prigovora.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremenu žalbu podnijela je protustranka pozivajući se na sve žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavak 1. u svezi članka 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19.,128/22., 155/23. i 127/24. - dalje ZZK), predlažući pobijano rješenje preinačiti na način da sud dopusti zaraženu uknjižbu prava zakupa.

2.1. U žalbi u bitnome navodi da pogrešno prvostupanjsk i sud tumači odredbu članka 24. stavak 1. ZZK na način da nije moguće upisati pravo zaloga samo na pojedinoj čestici unutar zemljišnoknjižnog tijela temeljem ugovora stranaka ako isti predstavlja valjanu zemljišnoknjižnu ispravu. Takvo pravno shvaćanje da nije u skladu i sa svrhom zabilježbe koja je propisana člankom 44. ZZK kao i odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22) prema kojima predmet javnog natječaja mogu biti pojedinačne katastarske čestice i/ili proizvodno- tehnološke cjeline.

3. Žalba nije osnovana.

4. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a u vezi s člankom 365. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, pa tako niti bitna povreda odredaba iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju neosnovano upire žaliteljica budući da je pobijano rješenje jasno i razumljivo te sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

5. Prvostupanjski sud utvrđuje da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta odbijena uknjižba prava zakupa u više zk.ul. k. o. [katastarska općina] te je protustranka podnijela prigovor navodeći da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo jer da iz odredbe članka 24. stavak 1. ZZK ne proizlazi da se pravo zakupa ne može osnovati na dijelu katastarske čestice. Uvidom u zemljišnu knjigu prvostupanjski sud utvrđuje da je u zemljišnoknjižnim ulošcima, u odnosu na koje je odbijen prijedlog za uknjižbu prava zakupa, upisano veći broj katastarskih čestica od broja katastarskih čestica u odnosu na koje se predlaže upis prava zakupa. Isto tako da dio katastarskih čestica imaju veću površinu od one na kojoj se predlaže upisati pravo zakupa iz čega proizlazi da se predlaže upis prava zakupa samo na dijelu pojedinih katastarskih čestica . S obzirom da se prema izričitoj zakonskoj odredbi ZZK, koju je zemljišnoknjižni sud pri donošenju odluke o prijedlogu za uknjižbu zakona dužan primijeniti , može opteretiti samo cijelo zemljišnoknjižno tijelo to prvostupanjski sud zaključuje da se nije mogla dopustiti uknjižba prava zakupa na djelu zemljišnoknjižnog tijela odnosno na dijelovima pojedinih katastarskih čestica koje čine određeno zemljišnoknjižno tijelo pa stoga odbija prigovor predlagatelja.

6. Izneseno pravno shvaćanje i zaključak prvostupanjskog suda kao pravilan i na zakonu utemeljen prihvaća i ovaj sud.

7. Odredbom članka 39. stavak 1. ZZK propisano je:

„Založno pravo (u daljnjem tekstu: hipoteka) može se upisati kao teret cijeloga zemljišnoknjižnog tijela ili kao teret idealnoga dijela nekoga suvlasnika. Hipoteka se ne može upisati kao teret pojedinih sastavnih dijelova zemljišnoknjižnoga tijela.“

Odredbom članka 19. stavak 1. i 2. ZZK propisano je:

„(1) U zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedno zemljišnoknjižno tijelo. (2) Zemljišnoknjižno tijelo može se sastojati od jedne ili više katastarskih čestica koje se nalaze u istoj katastarskoj općini.“

8. Dakle, prema izričitoj i jasnoj zakonskoj normi, upis založnog prava (hipoteke) na nekretnini može se izvršiti samo kao teret cijelog zemljišnoknjižnog tijela ili idealnog dijela suvlasnika tog tijela, a ne na pojedinim sastavnim dijelovima zemljišnoknjižnog tijela, odnosno ne na pojedinim katastarskim česticama unutar istog zemljišnoknjižnog uloška. Navedeno proizlazi iz prednje citirane odredbe članka 39. stavak 1. ZZK te je potvrđeno općepoznatom i ustaljenom sudskom praksom, pa se npr. u revizijskoj odluci Rev 411/2006 od 29.08.2007. navodi:

„Ovdje valja nadodati da se založno pravo na nekretnini (hipoteka) može upisati kao teret cijeloga zemljišno-knjižnog tijela u jednom zemljišno-knjižnom ulošku zbog čega se hipoteka ne može upisati kao teret pojedinih sastavnih dijelova zemljišno -knjižnog tijela, tj. samo na pojedinim zemljišnim česticama unutar jednog zemljišno -knjižnog tijela istog zemljišno-knjižnog uloška, jer to tako propisuje odredba čl. 35. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 1145/01 i 100/04 - dalje ZZK).“

8.1. Hipoteka se stoga upisuje na razini jednog zemljišnoknjižnog tijela, a ne na razini pojedine katastarske čestice unutar uloška. U praksi to znači da se založno pravo ne može upisati samo na pojedinoj katastarskoj čestici unutar zemljišnoknjižnog uloška, već isključivo na cijelom ulošku ili idealnom dijelu suvlasnika uloška. Također treba reći, obzirom na žalbene navode protustranke, da ako je cilj upis založnog prava na pojedinoj katastarskoj čestici, a ta čestica je dio većeg zemljišnoknjižnog tijela , potrebno je prethodno provesti otpis te čestice i formirati novi zemljišnoknjižni uložak za tu česticu. Tek tada se založno pravo može upisati kao teret tog novog zemljišnoknjižnog tijela (čestice).

9. Također se neosnovano žaliteljica poziva na odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu obzirom da je zemljišnoknjižni postupak izvanparnični strogo formalan postupak u kojem sud o dopustivosti upisa u zemljišnoj knjizi odlučuje isključivo primjenom odredbi Zakona o zemljišnim knjigama.

10. Slijedom izloženog, protivno žalbenim navodima protustranke, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje na koje je pravilnom primjenom materijalnog prava odbio prijedlog za upis prava zaloga jer su postojale zapreke takvom upisu odnosno nisu bile kumulativno ispunjene sve zakonske pretpostavke za predloženi upis sukladno odredbi članka 117. stavak 1. ZZK.

11. Iz navedenih razloga i pozivom na odredbu članka 149. stavka 3. ZZK-a valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te naložiti brisanje zabilježbe žalbe i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 12. prosinca 2025.

Sutkinja

Nataša Peršić Brleković