REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 137 P-1373/24-9
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Ines Gutzmirtl Špehar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 21. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja UĐ i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 12. prosinca 2025. godine
p r e s u d i o j e
Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 iznos od 2.994,45 eur uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od 22.11.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
Obrazloženje
1. Tužitelj navodi da je njegova osiguranca HĐ stradala u prometnoj nezgodi dana 5. lipnja 1999. godine koju je nesreću prouzročio vozač osobnog automobila SĐ sa vozilom reg. oznake [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika, te je za istu nezgodu oglašen krivim za izazivanjem prometne nezgode kod Kaznenog suda K-170/99 kojim je isti oglašen krivim. Radi posljedica ove nesreće tužitelj je osiguranici HZMO-a HĐ priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom izvan rada i bolešću. Tužitelj je zahtjevom za naknadu štete od 17.10.2023. godine potraživao štetu u utuženom iznosu za utuženo razdoblje od 1.11.2021. do 31.10.2023. godine , no tuženi je otklonio svoju obvezu. Slijedom gore navedenog tužitelj traži isplatu utuženog iznosa sa zakonskom zateznom kamatom.
2. Tuženi u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu, Presudu Općinskog suda u Sesvetama broj K-170/99, nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti, Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti, Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 11.10. 2011. Godine, te ostalu priležeču dokumentaciju na strani 33-49 spisa.
4. Ocjenom ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan, kako je i odlučeno u izreci ove presude.
5. Prema čl. 7 st. 1. Zakona o parničnom postupku stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
6. Prema čl. 8. Zakona o parničnom postupku koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja s osnova naknade štete prouzročene isplatom invalidske mirovine osiguraniku tužitelja HĐ za razdoblje od 1.11.2021. – 31. listopada 2023. godine u ukupnom iznosu od 2.994,45 €.
8. Između stranaka je nesporna pasivna legitimacija tuženika, nastanak štetnog događaja te odgovornost.
9. Između stranaka je sporna visina koja ovisi o primjeni pravnih propisa pri čemu se tužitelj poziva na Zakon o mirovinskom osiguranju, a ovaj sud smatra da treba primijeniti čl. 27. Zakona o obveznom osiguranju u prometu koji uređuje subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja.
10. Tuženi kao osiguratelj se nalazi u istom pravnom statusu kao i štetnik. Obveza tuženika regulirana je Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu temeljem kojeg zakona je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti tako da tuženi može ugovarati samo u okviru odredbe predmetnog zakona i njime preuzetih ugovornih obveza, a koje su propisane tim zakonom. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključnog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari/ motorno vozilo imaju obvezu naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe / štetnika i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen posebnim zakonom i to Zakonom o obveznom osiguranju u prometu.
11. Odredba čl. 27. st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, dok je stavom 2. propisano da se stvarnom štetom smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe odnosno članova njezine obitelji, a stavkom 3. propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja je bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
12. Dakle, tužitelj ima pravo na razmjeran iznos mirovine u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja je bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
13. Obzirom da nema te razlike jer tužitelj na tu okolnost nije predložio nikakve dokaz, nema niti obveze tuženika za isplatom tužitelju.
14. Zbog svega gore navedenog sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan kako je i odlučeno u izreci ove presude.
U Zagrebu, 12, prosinca 2025. godine
Sutkinja
Ines Gutzmirtl Špehar
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud pismeno u 3 istovjetna primjerka.
DNA:
- pun tužitelja
- tuženiku
