REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: Pr-22/2023-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi po sutkinji ovoga suda Meliti Novak kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja UB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Kristini Starčević Pavelka, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Spin Valis d.d., Požeg, Industrijska 24, OIB:39070040029, zastupan po punomoćniku Branku Skerlevu, odvjetniku u Odvjetničkog društva Bradvica Marić Wahl Cesarec iz Zagreba, radi naknade štete, 25.studenog 2025. nakon održane i dovršene glavne javne rasprave u nazočnosti punomoćnice tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika odvjetničkog vježbenika PB, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I Tuženik SPIN VALIS d.d., OIB: 39070040029, Industrijska 24, 34 000 Požega, dužan je tužitelju UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplatiti na ime naknade štete iznos od 6.900,00 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 3.rujna 2022.pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Tuženik SPIN VALIS d.d., OIB: 39070040029, Industrijska 24, 34 000 Požega je dužan tužitelju UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.240,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i to od dana 12.prosinca 2025. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III Tužitelj se odbija s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 3.700,00 EUR.

Obrazloženje

1.Tužitelj UB podnio je tužbu protiv tuženika Spin Valis d.d. radi naknade štete. U tužbi navodi da je s tuženikom imao sklopljen Ugovor o radu na određeno vrijeme broj O-18/281 od 24.05.2019. i Ugovor o izmjenama Ugovora radu na određeno vrijeme broj O-18/281 od 24.05.2019.g.Tužitelj je dana 10.05.2021., dok je obavljao svoje radne zadatke odnosno točnije rukovao tračnom pilom za drva, na radnom mjestu zadobio teške ozljede, a zbog kojih je i zaprimljen u Opću županijsku bolnicu Požega. Navodi da su mu po navedenom štetnom događaju utvrđene teške ozljede i to fraktura srednje falange kažiprsta lijeve šake, a zbog kojih je trpio i još uvijek trpi bolove, strah kao i strah od ishoda liječenja koje nije završeno. Tužitelj nije u mogućnosti raditi zbog pretrpljenih ozljeda te mu je zbog prije navedenog ugrožena osnovna životna egzistencija. Kod tužitelja je došlo i do umanjenja životnih aktivnosti, a koje su trajne prirode, jer su mu trajno ozlijeđeni mišići i kosti šake ruke. Također mu je kroz određeno vrijeme bila potrebna tuđa pomoć i njega te je došlo do trajnog naruženja jako uočljivog trećima jer se naruženje nalazi na vidljivom mjestu, ruci. U navedenoj nezgodi tužitelj je zadobio povrede koje su dovele do povrede prava osobnosti tužitelja, te na ime pravične naknade za neimovinsku i imovinsku štetu koju trpi potražuje za pretrpljeni strah 2.000,00 €, za pretrpljene fizičke bolove 3.500,00 €, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnost 2.000,00 €, za naruženje 1.000,00 €, za tuđu pomoć i njegu (3 €/1sat) 1.000,00 €, odnosno potražuje iznos od ukupno 9.500,00 €. Ističe da je tuženik je odgovoran kao poslodavac tužitelja i kao vlasnik opasne stvari-tračne pile te tuženik u ovom slučaju odgovara po objektivnom kriteriju, temeljem odredbe članka 1064. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj:35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) i članka 25. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18). Tužitelj se tuženiku obratio u mirnom postupku sa zahtjevom za naknadom štete 2.rujna 2022., međutim isti mu do danas nije isplatio naknadu štete. Zbog svega navedenoga tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će tuženiku naložiti da mu isplati iznos od ukupno 9.500,00 EUR.

2. Tuženik osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva tužitelja, ističe prigovor pasivne legitimacije, protivi se tužbi u cijelosti te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i obvezati tužitelja da tuženiku naknadi parnični trošak. Navodi da su tužitelj i tuženik sklopili su Ugovor o radu na određeno broj: O-18/281 i Ugovor o izmjenama i dopunama ugovora o radu na određeno vrijeme broj: O-18/281, temeljem kojeg je tužitelj u vrijeme spornog događaja obavljao poslove na radnom mjestu "Rukovatelj strojevima za obradu drva". Tužitelj na opisanim poslovima radi duži vremenski period (od 1.11.2019.), osposobljen je za rad na siguran način, te je na dan štetnog događaja koristio propisanu zaštitnu opremu. Stoga, s obzirom da nije bilo smetnji u redovnom radnom procesu, nije jasno na koji je način došlo do štetnog događaja. Prije nego što je tužitelj prevezen na Hitni prijem OŽB Požega, provedeno je alkotestiranje u kojem je utvrđena količina alkohola od 0.07 g/kg. Tužitelj nije porekao da je bio pod utjecajem alkohola te je prihvatio rezultate alkotestiranja. Uzimajući u obzir da se odgovornost poslodavca za štetu temelji na općim propisima obveznog prava, poslodavac je istu dužan naknadi radniku, osim u slučaju postojanja razloga za oslobođenje od odgovornosti. Sukladno čl. 1067. st. 2. ZOO poslodavac se može osloboditi odgovornosti ako je šteta nastala kao posljedica (I) više sile, (II) krivnje radnika ili (III) krivnje treće osobe, a posljedice kojih poslodavac nije mogao predvidjeti niti izbjeći i otkloniti. Tuženik navodi da je tužitelj bio dužan obavljati poslove dužnom pozornošću sukladno pravilima zaštite na radu, drugim internim pravilima i prema uputama poslodavca odnosno njegovih ovlaštenika. Ističe da iz dostavljenih dokaza razvidno je da je tužitelj u trenutku štetnog događaja bio pod utjecajem alkohola što ni ne osporava, pa je isključivo stanje alkoholiziranosti utjecalo na nastanak štete, a za što ne odgovora tuženik. Naime, u postupku evidentiranja ozljede na radu nije utvrđeno da je bilo poremećaja u radnom procesu (događaja koji bi odstupio od normalnog i dovelo do nesreće, ili alat, predmet ili sprava koja je uključena u neuobičajeni događaj). Dakle, tužitelj je u sklopu svojih radnih obveza postupao s krajnjom nepažnjom, na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je mogao izbjeći posljedice, unatoč provedenoj zaštiti na radu i drugim poduzetim mjerama. Poziva se na odredbu čl. 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13, 98/19 dalje u tekstu: "ZOZO") koja potvrđuje tuženikove navode da isti ne odgovora po načelima objektivne odgovornosti kada je šteta posljedica skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja radnika. Predmetni zakon navodi da se takvim ponašanjem smatra i obavljanje poslova pod utjecajem alkohola, pa se tako nastala šteta ne može smatrati ozljedom na radu. Smatra da je slijedom navedenog, jasno da tužitelj nije postupao s dužnom pažnjom prilikom spornog događaja, odnosno, vidljivo je da je upravo krivnjom tužitelja došlo do proklizavanja i povrede prsta ruke, pa je tuženik sukladno čl. 1067. st. 2. ZOO oslobođen od odgovornosti. Podredno, tuženik navodi da čak kada bi i tužbeni zahtjev tužitelja bio osnovan, a nije, isti posebice osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva obzirom da je ista postavljena paušalno, bez ikakvih materijalnih dokaza, te u potpunosti neargumentirano. Naime, tužitelj nije priložio niti jedan dokaz kojim bi opravdao potraživanje naknade za tuđu pomoć i njegu, dok je zahtjev za naknadom neimovinske štete postavljen protivno Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete. Navedeno potvrđuje i dopis Osiguratelja od 31.7.2023. u kojem Osiguratelj odbija tužiteljev odštetni zahtjev s obzirom da prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji nije nastupio trajni invaliditet tužitelja, pa isti ne ostvaruje nikakvo pravo na naknadu štete ni isplatu osigurnine. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže naslovnom sudu da u cijelosti odbije tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan te naloži tužitelju da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom.

3. U podnesku od 4.siječnja 2023. tužitelj navodi da je uz tužbu dostavio Prijavu ozljede na radu od 14.svibnja 2021.g., a koja ima svojstvo javne isprave te koju je sam poslodavac ispunio i potpisao. Za prije navedenu, a kao javnu ispravu, postoji pravna presumpcija da sve što je navedeno u njoj je istinito te je u ovom postupku na tuženiku teret dokaza da ospori ono što je navedeno u dostavljenoj Prijavi ozljede na radu. Tuženik uz odgovor na tužbu nije dostavio niti jedan dokaz kojim bi oborio prije navedenu presumpciju. Poziva se na odredbu članka 111. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 151/22: dalje u tekstu: ZR) kojom je propisano ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. U smislu navedene odredbe poslodavac odgovora radniku za štetu koju radnik pretrpi u vršenju poslova svog radnog mjesta, u vršenju drugih poslova na zahtjev i u korist svog poslodavca unutar radnog vremena ili u vršenju poslova koji ne predstavljaju obavljanje zadataka njegova radnog mjesta, ali su ti poslovi potrebni da se obave poslovi koje radnik uobičajeno radi u obavljanju svoga posla. Odredbom članka 25. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/14,118/14, 154/14, 94/18 i 96/18, dalje u tekstu: ZZR) propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, stavak 1. prije navedenog članka. Tako tuženik u ovom postupku može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

3.1.Tužitelj u cijelosti osporava navode tuženika da je u vrijeme nastanka štetnog događaja bio pod utjecajem alkohola. Da je tužitelj kojim slučajem bio pod utjecajem alkohola navodna alkoholiziranost bi se utvrdila prilikom prijema na hitnu Županijske bolnice. Tužitelj nije vidio niti ispunio prilikom štetnog događaja Zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti niti mu je od strane odgovorne osobe poslodavca provedeno alkotestiranje. Očito je iz dostavljenog Zapisnika o ispitivanju alkoholiziranosti da je sama isprava nevjerodostojan dokaz, a s obzirom na činjenicu da je ispunjen s više sredstava pisanja kao i da je ispunjen različitim rukopisima te se ne može utvrditi kada je zaista sam Zapisnik sastavljen, niti da je kao takav dan tužitelju na potpis, niti tko ga je od strane poslodavca sastavio i potpisao. Tako sukladno prije navedenom tužitelj osporava istinitost dostavljenog Zapisnik jer predmetni nije sastavljen od strane ovlaštene osobe, niti je proveden sukladno Pravilniku o alkotestiranju, niti je sastavljen sukladno važećim propisima koji reguliraju takve situacije. Dodatno iz samog Zapisnika nije vidljivo točno kojim aparatom je provedeno alkotestiranje pa je stoga ne provjerljivo da li je predmetni aparat ispravan, održavan i atestiran sukladno propisima pa čak i da se uzme da je provedeno alkotestiranje po ovlaštenoj osobi nema garancije da se radi o točnom rezultatu. Prvenstveno zbog činjenice da u dostavljenom Zapisniku nije naveden serijski broj aparata kojim je navodno provedeno alkotestiranje tužitelja pa se ne može utvrditi je li navedeni aparat prilikom alkotestiranja bio ispravan.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Ugovor o radu na određeno vrijeme broj O-18/281 od 24.svibnja 2019., u ugovor o izmjenama i dopunama ugovora o radu na određeno vrijeme od 31.listopada 2019., u prijavu ozljede na radu od 14.svibnja 2021., u izvješće izabranog doktora obiteljske medicine od 10.svibnja 2021., zahtjev za naknadu štete od 7.rujna 2022., policu osiguranja od nezgode broj 0101-00079401 Viener osiguranja, Pravilnik o radu tuženika od 1.studenog 2017., Pravilnik o testiranju alkohola druge i drugih sredstava ovisnosti na ranom mjestu od 16.kolovoza 2016., Postupovnik za testiranje na prisutnost alkohola u organizmu na radnom mjestu, u odgovor Viener osiguranja na odštetni zahtjev tužitelja od 31.srpnja 2023., u zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti od 10.svibnja 2021., u izjavu poslodavca o okolnostima nastanka ozljede na radu od 10.svibnja 2021., u prijavu ozljede na radu, u iskaze svjedoka RB, LB, DB, u iskaz tužitelja danog u svrhu dokazivanja, u spis HZZO-a, u nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. Damira Matokovića od 7.svibnja 2024., u iskaz vještaka na današnjem zapisniku, te u sve priloge i podneske u spisu.

5. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka uz savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno sud je nedvojbeno utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6.Nesporno je da je tužitelj stradao na svom radnom mjestu radeći za tužitelja, a sporna je odgovornost tuženika za štetu koju je tužitelj pretrpio, je li u trenutku nesreće tužitelj bio pod utjecajem alkohola te je li alkotestiranje izvršila za to ovlaštena osoba.

7. Provedenim postupkom je utvrđeno da je tužitelj stradao radeći kod tuženika obavljajući poslove svoga radnog mjesta na tračnoj pili koja predstavlja opasnu stvar te stoga postoji objektivna odgovornost tuženika kao vlasnika opasne stari, koje se tuženik može osloboditi ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

8. Prema članku 6. stavak 2. Pravilnika o testiranju na alkohol, droge i druga sredstva ovisnosti na radnom mjestu tuženika od 1.rujna 2016. radnik ne smije biti na radnom mjestu pod utjecajem alkohola, droga i /ili drugog sredstava ovisnosti., a prema članku 8. istoga pravilnika stanjem pod utjecajem alkohola smatra se stanje pri kojem izmjerena vrijednost alkohola u izdahnutom zraku iznosi više od 0,0 mg/l, odnosno više od 0,0 g/kg težine u krvi.

9. Provedenim alkotestiranjem nakon nesreće kod poslodavca, kod tužitelja je utvrđena prisutnost alkohola u krvi od 0,07 g/kg što je vidljivo iz zapisnika o ispitivanju alkoholiziranosti od 10.svibnja 2021.

10. Uvidom u Izjavu poslodavca o okolnostima nastanka radu od 10.svibnja 2021.(list spisa 89-119, koji je tuženik dostavio ZZZO-u, utvrđeno da u navedenoj izjavi tuženik navodi da je prilikom izrezivanja jednog od elemenata drveta hrasta došlo do zapinjanja elementa za paknu stroja te do proklizavanja prsta ruke prema reznom alatu i nastanka ozljede kažiprsta lijeve ruke. Navode da je do zapinjanja elementa za paknu najvjerojatnije došlo uslijed nepravilnosti na predmetu obrade (drveni element) te da tužitelj nije mogao predvidjeti isto jer on uslijed rada izrezuje velike količine elemenata te je mali pomak bio dovoljan za kontakt s alatom. U izjavi s također navodi da je alkotestiranjem tužitelja utvrđena koncentracija od 0,07 g/kg.

11. Budući je tuženik u prijavi o ozljedi na radu kao uzrok nesreće naveo nepravilnost materijala istime je priznao da tehnički ili materijalni uvjeti nisu bili optimalni, čime je umanjio važnost alkoholiziranosti radnika od 0,07 promila.

11.1. Iz navedenoga proizlazi da utvrđena koncentracija alkohola od 0.07g/kg, niti po mišljenju poslodavca , nije u uzročno posljedičnoj vezi sa štetom koju je pretrpio tužitelj, nego je do štete došlo zbog nepravilnosti na drvnom elementu. Postojanje alkohola u krvi od 0.07 g/kg prema Pravilniku o testiranju na alkohol, droge i druga sredstva ovisnosti na radnom mjestu tuženika od 1.rujna 2016. predstavlja pripito stanje za koje ja predviđena sankcija za I prekršaj-pisana opomena uz zabranu nastavaka rada- privremeno udaljavanje s radnog mjesta. Kako tuženi nije naveo da je kod tužitelja ikada ranije utvrđeno postojanje ranijeg takvog prekršaja, sud je poklonio vjeru iskazu tužitelja da je toga dana nije pio alkohol te da 11 godina nije popio ni kap alkohola pa da štetni događaj nije uzrokovan time što je tužitelj imao alkohola u krvi nego zbog nepravilnosti na drvnom elementu.

12. Nije sporno da je tužitelj stradao za vrijeme redovnog rada kod tuženika, radeći na tračnoj pili, koja je opasna stvar, da je prilikom rada tužitelju koristio osobna zaštitna sredstva, da je osposobljen za rad na siguran način, da su primjenjena osnovna i posebna pravila zaštite na radu.

13. Sud nije mogao nesporno utvrdio tko je i kada vršio alkotestiranje tužitelja portir ili DB, voditelj službe zaštite na radu jer su tužitelj, svjedok RB i svjedok DB iskazivali različito o tome tko je izvršio testiranja, kada je testiranje izvršeno prije odlaska u bolnicu ili nakon povratka iz bolnice te je li utvrđeno da tužitelj nema alkohola u krvi ili ima 0,07 g/kg alkohola u krvi. Tuženik niti ne tvrdi da je zbog počinjenog prekršaja tužitelju izrekao pisanu opomenu. Bez obzira na navedeno, po mišljenju suda, ako je kod tužitelj i utvrđeno postojanje 0,07 g/kg alkohola u krvi isto ne oslobađa tuženika od obveze naknade štete koju je tužitelj pretrpio radeći kod njega na stroju koji predstavlja opasnu stvar jer i sam tuženik u prijavi ozljede na radu navodi da je do ozljede došlo zbog nepravilnosti na elementu na kojemu je tužitelj radio.

14. Osim toga, uvidom u spis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje(list spisa 127-1) sud je uvidom u službenu bilješku HZZO-a od 18.svibnja 2021. utvrdio da je, obzirom da je UB utvrđena koncentracija alkohola od 0,07 g/kg i na mogućnost dopuštene pogreške u mjerenju, utvrđena koncentracija alkohola ne utječe na priznavanje ozljede na radu u smislu skrivljenog ponašanja.

15. Zakon o radu ("Narodne novine" broj:93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23, dalje ZR) u članku 111. propisuje obvezu poslodavca da radniku naknadi štetu koju pretrpi na radu ili u vezi s radom po općim propisima obveznog prava.

16. Prema odredbi članka 1063.Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05.,41/08., 125/11., 78/15., 29/18. ,126/21, 114/22 i 156/22 dalje: ZOO) šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a prema odredbi članak 1064. ZOO-a i članka 25. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18) za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

17. Članak 1067.ZOO-a propisuje da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

18. U provedenom postupku tuženik nije dokazao da postoje okolnosti koje ga oslobađaju objektivne odgovornosti, a nije dokazao niti postojanje tužiteljevog doprinosa nastanku štete.

19. Kako bi utvrdio visinu štete koju je tužitelj pretrpio sud je proveo vještačenje po medicinskom vještaku doc.prim.dr.sc. Damiru Matokoviću dr.med. koji je u svom nalazu i mišljenju od 7.svibnja 2024. da je tužitelj 10.svibnaj zadobio ozljede gnječno razderinsku ranu kažiprsta lijeve ruke, djelomična lezija tetive ispružača kažiprsta lijeve ruke, komplicirani prijelom srednjeg članka kažiprsta lijeve ruke bez pomaka. Pregledan je u kirurškoj ambulanti OŽ Požega te ej nakon učinjene RTG obrade, kao i obrade rane na kažiprstu otpušten kući uz imobilizaciju i korištenje antibiotika. Slijedile su kontrole u kirurškoj ambulanti i kod fizijatra. Longetu je skinuo 25.lipnja 2021. Ambulantno je provodio brojne fizikalne terapije. Tijekom liječenja dodatno je učinjeno nekoliko operativnih zahvata (odstranjenje stranog tijela, odstranjenje potkožnog tendinoznog šava, klinasta resekcija nokta). Ozljede zadobivene u navedenoj nezgodi su teške tjelesne ozljede. Navedene ozljede su u uzročno posljedičnoj vezi s nezgodom od 10.svibnja 2021.Vještak je osobno pregledao medicinsku dokumentaciju i tužitelja. Vještak navodi da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda trpio bolove sva tri stupnja intenziteta. Trpio je bolove jakog intenziteta tijekom 5 dana, bolove srednjeg intenziteta tijekom tri tjedana te bolove lakog intenziteta tijekom tri mjeseca. Pretrpio je primarni strah jakog intenziteta do dolaska u bolnicu, a sekundarni tijekom liječenja radi zabrinutosti za tijek i ishod liječenja. Trpio je sekundarni strah jakog intenziteta tijekom 3 dana, srednjeg intenziteta tijekom 5 dana i slabog intenziteta tijekom tri tjedna. Zbog prirode ozljede morao je mirovati i poštedjeti lijevu ruku. Nije mogao samostalno obavljati osnovne životne potrebe, kao ni skrbiti o sebi. Zbog toga mu ej trebala tuđa njega i pomoć u smanjenom opsegu u trajanju 2-3 sata dnevno tijekom 3 mjeseca. Nakon završenog liječenja zaostao je vidljivi ožiljak u području kažiprsta lijeve ruke dužine 5 cm radi čega je zaostala naruženost lakog stupnja. Nakon završenog liječenja tužitelj ima ograničene kretnje kažiprsta lijeve ruke. Ograničene su kretnje između prvog i drugog članka kažiprsta za 2/3 i između srednjeg i krajnjeg članka za 2/3 normalnog opsega pokreta. Ima osjećaj utrnulosti kažiprsta, a otežano je hvatanje sitnih predmeta i izvođenje preciznih pokreta. Tijekom hladnijeg vremena ima bolove kažiprsta. Zbog svega navedenoga , a uzimajući u obzir zdravstveno stanje tužitelja prije nezgode, posljedice zaostale nakon završetka liječenja, kao i životnu dob, kod tužitelja je po mišljenju vještaka, došlo do umanjenja životnih aktivnosti od 4%.

20. Na ročištu održanom 25.studenog 2025. vještak se očitovao na primjedbu tužitelja kako je procijenio potrebu za tuđom pomoći i njegom te dužinu i vrstu karakter bolova i straha koje je tužitelj imao zbog navedenih ozljeda. Iskazao je da je prilikom procjene navedenih vidova neimovinske štete imao u vidu karakter ozljeda kao i tijek liječenja koje je tužitelj provodio. Liječenje nije bilo uobičajeno već je tijekom liječenja došlo do komplikacija koje su značajno produžile sam tijek liječenja zbog toga je tužitelj bio podvrgnut nekoliko operativnih zahvata. osim toga, radilo se o nekoliko ozljeda kažiprsta lijeve ruke koje su uključile ranu djelomičnu leziju tetive kao i komplicirani prijelom srednjeg članka kažiprsta lijeve ruke. Sve to je utjecalo na produženi tijek liječenja koji bi bio znatno kraći da se radilo o jednostavnoj ozljedi. Osim toga, tijekom liječenja provedeni su i zahvati jer je došlo do reakcije organizma i stvaranja stranog tijela, zatim morao je biti odstranjen šav koji se ne resorbira a stavlja se na tetivu i radi urastanja nokta učinjena je klinasta resekcija nokta. osim toga, došlo je i do razvoja Sudekove bolesti koja je značajno produžila vrijeme liječenja a ujedno i posljedice koje su zaostale nakon završenog liječenja. Gledajući kronološki medicinsku dokumentaciju kao i zahvate koje je prolazio tužitelj tijekom liječenja odredio je dužinu kao i karakter pojedinih vidova neimovinske štete kao što su bolovi, strah i potreba za tuđom pomoći i njegom. Na primjedbu visine umanjenja životnih aktivnosti u svome nalazu je opisao koje su posljedice zaostale, a one su prvenstveno izražene u smanjenoj pokretljivosti dva zgloba kažiprsta lijeve ruke. Umanjena je pokretljivost za 2/3 normalnog opsega pokreta što dovodi do smanjene funkcije samoga kažiprsta. Osim toga vodio se prilikom procjene visine umanjenja životnih aktivnosti tablicama Viener osiguranja pa u skladu sa zaostalim opisanim posljedicama to bi iznosilo 4%. Prilikom procjene i pisanja nalaza i mišljenja imao je uvid u e-kartona medicinski karton tužitelja. Iz e- kartona je vidio da je tužitelj 2007.godine imao nagnječenje kažiprsta lijeve ruke, ali radilo se o gotovo bezazlenoj ozljedi koja nije ostavila nekakvih trajnih posljedica i nigdje od 2007.godine pa na dalje ne spominju se nikakve tegobe kao posljedica iz događaja od 2007.godine pa tako da prethodne bolesti nisu utjecale na zaostalo umanjenje životnih aktivnosti.

20.1. Na upit punomoćnika tuženika odgovorio je da su produženo liječenje i dodatni zahvati koje je imao tužitelj tijekom liječenja isključivo posljedica karaktera ozljeda, a liječenje je provedeno prema svim pravilima medicinske struke.

21. Nakon provedenog vještačenja tužitelj je uredio svoj tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuje isplatu iznos od ukupno 10.600,00 EUR i to za pretrpljeni strah 3.500,00 EUR, za pretrpljene fizičke bolove 3.700,00 EUR, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 1.500,00 EUR za naruženje 1.000,00EUR, za tuđu pomoć i njegu (3 EUR/1 sat, 3 mjeseca, 2 sata dnevno), 900,00 EUR.

22. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz medicinskog vještaka budući smatra da je isti dan savjesno i u skladu s pravilima struke te je na istome utemeljio svoju odluku.

22.1. Ocjenjujući visinu štete na ime pretrpljenih fizičkih bolova koje je tužitelj trpio, sud je u skladu sa sudskom praksom za takav subjektivan osjećaj kao što su fizički bolovi zaključio da bi odgovarajuća novčana naknada za iste bio iznos od 2.700,00 EUR.S obzirom na karakter, intenzitet i trajanje straha kojega je tužitelj trpio sud je zaključio je odgovarajuća novčana naknada za isti iznos od 2.000,00 EUR. S osnova duševnih bolova zbog umanjenja životnih aktivnosti, a uzimajući mišljenje vještaka da umanjenje životnih aktivnosti iznosi 4% te jačinu, trajanje posljedica, dob i zanimanje tužitelja, što po mišljenju suda opravdava dosudu naknade u iznosu od 600,00 EUR.

22.2. Budući iz nalaza medicinskog vještaka proizlazi da je kod tužitelja zaostala naruženost lakog stupnja, a radi se o ozljedi kažiprsta lijeve ruke, što je vidljivo trećima, sud je s toga osnova dosudio iznos od 1.000,00 EUR. Po mišljenju vještaka tužitelju je bila tuđa pomoć 2 do 3 sati dnevno i to ukupno 3 mjeseca (3eur/1sat) te mu je stoga sud s toga osnova na ime naknade štete dosudio iznos od 600,00 EUR.

23. Prema tome tužitelj ima pravo na naknadu štete u iznosu od ukupno 6.900,00 EUR, koji mu je sud dosudio na temelju članka 1.100. i 1095. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05.,41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21, 114/22 i 156/22 dalje: ZOO) dok ga je za zahtjevom iznad dosuđenoga odbio.

24. Tužitelj je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od 10.600,00 EUR, a sud mu je dosudio iznos od 6.900,00 EUR što znači da je tužitelj uspio sa 65% tužbenog zahtjeva. Naime, kada se od iznosa uspjeha tužitelja odbije uspjeh tuženika dobije se iznos koji je na ime troškova postupka tuženik dužan naknaditi tužitelju (tužitelj 100%+65%=82,5%, tuženik 0%+35%=35:2=17,5%, 82,5-17,5=65%).

24.1.Tužiteljevi troškovi iznose ukupno 1.756,00 EUR, a odnose se na sastav tužbe (200,00EUR), sastav obrazloženih podnesaka od 7.lipnja 20242. i 24.studenog 2024. (2x200,00 EUR), zastupanje na tri ročišta (3x200,00 EUR), sve s PDV-om (300,00 EUR). Tužitelju pripada 65 % navedenih troškova, odnosno 975,00 EUR te trošak medicinskog vještačenja koje je bilo neophodno provesti (265,00 EUR), odnosno tuženik je tužitelju naime troškova parničnog postupka, na temelju članak 154. stavk2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08., 57/11.; 148/11., 25/13., 89/14.-OUSRH i 70/19., 80/22 i 114/22 dalje: ZPP), dužan platiti iznos od ukupno 1.240,00 EUR.

24.2. Tužitelj nema pravo na naknadu troška za sastav podneska od 7.lipnja 2024. jer istoga nema u spisu niti za sastav ostalih podnesaka jer iste smatra nepotrebnima.

25. Zbog svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.

Požega, 12.prosinca 2025.

Sutkinja:

Melita Novak

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Kristina Starčević Pavelka, odvjetnica, Zagreb

2. OD Bradvica Marić Wahl Cesarec d.o.o.