REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: Pn-272/2022-24

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu tog suda Mirni Veža kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VĆ , zastupane po punomoćniku Josipu Giljanoviću odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po punomoćniku Iliji Kriviću odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić&Partneri u Splitu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. studenog 2025., u prisutnosti tužiteljice osobno s punomoćnikom i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu održanom u izočnosti stranaka, 12. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici, iznos od 1.336,53 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. svibnja 2022. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2024, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva kao neosnovanim i to za iznos od 2.926,41 eur-a sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 2.594,41 eura teče od 13. svibnja 2022., a na iznos od 332,00 eura teče od 12. prosinca 2025.,do isplate.

III Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 466,25 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. prosinca 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 1. siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, a više zatraženi trošak se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ustao tužbom 17. srpnja 2022. protiv tuženika radi naknade štete tražeći isplatu iznosa od 29.600,00 kuna sa zz kamatom od 13. svibnja 2022., iznosa od 1.500,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom (dalje zzk) od presuđenja te iznosa od 1.000,00 kuna sa zz kamatom od presuđenja zajedno s parničnim troškom uvećan za zzk od presuđenja do isplate. Činjenično se tužbom navodi da se 2. prosinca 2021. oko 11,40 sati u Splitu, dogodila prometna nesreća s imovinskom štetom i ozlijeđenom osobom, u kojoj da su sudjelovali tužiteljica-oštećenica VĆ, kao vozač osobnog automobila registracijske oznake i broja ST874ZU, te osiguranik tuženika BĆ, kao vozač i vlasnik osobnog automobila registracijske oznake i broja ST1811JB., protiv kojeg je izdan prekršajni nalog broj: 000230200835, dok je vlasniku vozila kojim je upravljala oštećenica isplaćen nesporni dio štete pretrpljene na vozilu.

1.1. Nadalje tužbom se navodi da je 13. svibnja 2022. tužiteljica elektroničkom poštom tuženiku podnijela zahtjev za naknadom neimovinske štete koju je pretrpjela kao posljedicu ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći i naknadom posljedične imovinske štete u vidu troškova radi liječenja i potrebe za tuđom pomoći i njegom, na koji zahtjev je tuženik odgovorio dopisom od 1. lipnja 2022., iskazao kako njegova odgovornost za naknadu štete nije sporna, dok je u odnosu na visinu štete istu procijenio na iznos od 12.000,00 kuna u odnosu na neimovinsku štetu te iznos od 600,00 kuna na ime troškova liječenja.

1.2. Protiv dopisa tuženika od 1. lipnja 2022. (obrazložene ponude) tužiteljica da je podnijela prigovor u kojemu da je navela kako ponuđeni iznos ne odgovara stvarno pretrpljenoj neimovinskoj i imovinskoj šteti uslijed čega nije spremna sklopiti nagodbu na do tada ponuđeni iznos.

1.3. Dopisom od 10. lipnja 2022. (konačno obrazloženom ponudom) tuženik da je naveo kako je procijenio štetu sada na iznos od 14.000,00 kuna u odnosu na neimovinsku štetu, iznos od 800,00 kuna u odnosu na troškove liječenja te je ponudio iznos od 2.500,00 kuna na ime troškova zastupanja.

1.4. No, da ni ponuđeni iznos od 10. lipnja 2022. nije odgovarao stvarnoj visini pretrpljene neimovinske i imovinske štete slijedom čega da tužiteljica nije sklopila nagodbu kojom bi se razriješilo predmetno potraživanje, dok da je tuženik 4. srpnja 2022. izvršio na račun punomoćnika tužiteljice isplatu iznosa od 14.800,00 kuna s tim da nije specificirao koje tražbine je tim iznosom podmirio, odnosno je li podmirio neimovinsku ili imovinsku štetu i u kojem iznosu.

1.5. U predmetnoj prometnoj nesreći da je tužiteljica zadobila brojne ozljede što da potvrđuje medicinska dokumentacija.

1.6. Tužiteljica da je istog dana kad je ozlijeđena, 1. prosinca 2021., zatražila hitnu medicinsku pomoć na kirurškom prijemu Kliničkog bolničkog centra Split te da je iz prvotnog nalaza od 2. prosinca 2021. razvidno da su pregledom utvrđeni vidljivi kontuzijski biljezi u području frontalno na glavi, lijevom ručnom zglobu i šaci, oba koljena kao i bolnost i napetost vratnih mišića prilikom palpacije uz otežanu i ograničenu pokretljivost vrata. Kao dijagnoza da je navedeno: S00 Contusio capitis, Distensio mm. Paravertebrales regionis cervicalis, Constuio geni bill., Constuio manus sin., dok je kao terapija određeno Shantzov ovratnik, mirovanje, analgetici pp, hladni oblozi, upute. Iz nalaza od 5. siječnja 2022. da je razvidna dijagnoza S13 Dislokacija, iščašenje i nategnuće zglobova i ligamenata u području vrata te je utvrđena limitirana fleksija i rotacija vratnom kralježnicom, uz preporuku pregleda kod fizijatra. Iz nalaza od 12. siječnja 2022. da je razvidna dijagnoza S13.1 Dislokacija vratnog kralješka, uz utvrđenu bolnost pri palpaciji u području vratnog segmenta, reduciranost kretnji bolom, bolnost desnog trapeziusa palapatorno, povišenost tonusa mišića, s tim da je test istezanja pl brahialisa negativan. Kao terapija da joj je određeno provođenje fizikalne terapije 10x; dijadinamske struje, UZV, individualne vježbe. Iz nalaza od 26. siječnja 2022. da je razvidna bolnost desnog koljena uz postavljenu dijagnozu St post contusionem genu slat dex, Enthesits basis patellae lat dex, dok da je kao terapija preporučeno rasterećenje, NSAIR pp, fizikalna terapija. Iz nalaza od 28. siječnja 2022. da je razvidna dijagnoza S80 Površina ozljeda potkoljenice, te da je određeno provođenje fizikalne terapije x10, uz kontrolu nakon provedene terapije. Iz nalaza od 31. siječnja 2022. da je razvidna dijagnoza F43.2 Poremećaji prilagodbe, uz tegobe sniženo raspoloženje, plačljivost, naglašenu vegetativnu pobuđenost, strah od sjedanja u automobil, izražene smetnje usnivanja i prosnivanja, naglašenog dizabiliteta u funkcioniranju. Kao terapija da je određeno anksiliotika pp, Sanval tbl 1 5 mg 0,0,1 pp prije spavanja. Iz nalaza od 11. ožujka 2022. da je razvidna dijagnoza S13 Dislokacija, iščašenje i nategnuće zglobova i ligamenata u području vrata, uz utvrđeno umanjenje funkcijskog kapaciteta vratne kralježnice uz bolnost i napete mišiće vrata. Kao terapija da je određeno provođenje fizikalne terapije 10x pa kontrola. Oštećenica je dostavila iskaznicu fizikalne terapije za razdoblje od 8. veljače 2022. do 21. veljače 2022.

1.7. Iz iznesenog da je razvidno da je tužiteljica zadobila brojne ozljede, odnosno da je došlo do duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti kod oštećenice, da je pretrpjela i fizičke bolove, strah, da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega te da je pretrpjela imovinsku štetu u vidu troškova liječenja. Kao posljedica predmetne prometne nesreće da joj je znatno i nepovratno narušeno tjelesno i duševno zdravlje, u trenutku ozljeđivanja da je imala 59 godina života, dakle da je riječ o osobi srednje životne dobi koja da će sasvim izvjesno duži vremenski period trpjeti posljedice ove prometne nezgode. Nadalje, da je bila izložena brojnim pregledima i odlascima na terapije te da je pretrpjela intenzivan i znatan strah, da je došlo do trajne povrede njenog zdravlja te da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega, a da je pretrpjela je i imovinsku štetu u vidu troškova liječenja i odlazaka na liječenje.

1.8. Tužiteljica tako da na ime neimovinske štete potražuje ukupan iznos od 44.400,00 kuna pa s obzirom na izvršenu isplatu iznosa od 14.800,00 kuna 4. srpnja 2022. po ovoj osnovi potražuje isplatu iznosa od 29.600,00 kuna uvećanog za zatezne kamate tekuće od 13. svibnja 2022. do isplate. Naime, tuženik da nije specificirao koju tražbinu je namirio i u kojem opsegu, isplatom iznosa od 14.800,00 kuna pa tužiteljica da smatra da je isti podmirio neimovinsku štetu u tom iznosu, dok ukoliko tuženik ospori redoslijed uračunavanja, odnosno matematički izračun visine tužbenog zahtjeva, predlaže da se izvede dokaz financijskim vještačenjem.

1.9. Na ime troškova liječenja tužiteljica da potražuje iznos od 1.000,00 kuna dok na ime tuđe pomoći i njege potražuje ukupan iznos od 1.500,00 kuna, sve uvećano za zatezne kamate tekuće od presuđenja do isplate.

1.10. Za slučaj da tuženik ospori visinu tužbenog zahtjeva predlaže se izvesti dokaz medicinskim vještačenjem po specijalistima neurokirurgu, ortopedu, psihijatru i fizijatru kao i izvesti dokaz saslušanjem tužiteljice.

2. Uz tužbu priložena je slijedeća dokumentacija: Zahtjev za naknadu štete od 13. svibnja 2022., s prilozima;Nalaz od 2. prosinca 2021. - Nalaz od 5. siječnja 2022. Uputnica od 12. siječnja 2022., Nalaz od 12. siječnja 2022., Nalaz od 26. siječnja 2022. Nalaz od 28. siječnja 2022., Uputnica od 28. siječnja 2022., Nalaz od 31. siječnja 2022. Nalaz od 11. ožujka 2022. ,Uputnica od 11. ožujka 2022. Iskaznica fizikalne terapije za razdoblje od 8. veljače 2022. do 21. veljače 2022.,Obavijest tuženika od 17. svibnja 2022. o primitku odštetnog zahtjeva, Obrazloženu ponudu od 1. lipnja 2022. , Prigovor oštećenice od 2. lipnja 2022. , Obrazloženu (konačnu) ponudu od 10. lipnja 2022. Obavijest o isplati naknade od 21. lipnja 2022.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu od 5. listopada 2022. navodi kako nisu sporni pasivna legitimacija i osnov, no osporava visinu kao previsoko zatraženu jer da je tuženik isplatio iznos od 14.800.00 kuna i to na ime neimovinske štete 14.000,00 kuna, na ime imovinske 800,00 kuna te smatra da je u cijelosti namirio štetu slijedom čega osporava potraživanje preko nesporno isplaćenog iznosa naknade štete, osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata u odnosu na neimovinsku štetu te u konačnici predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te obvezati tužitelja da mu naknadi trošak parničnog postupka. U odgovoru tuženik potom spori potraživanje na ime tuđe njege i pomoći pozivom na mišljenje liječnika cenzora (priloženog uz odgovor)koji je kod obrade odštetnog zahtjeva izrijekom napisao da tužiteljica tuđa njega i pomoć nisu trebali.

4. Sukladno članku 7. st. 1., članka 8., članku 219. st. 2., članku 221.a i članku 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07; 84/08; 123/08., 57/11., 148/11.,25/13., 89/14., 70/19. , 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora te prikupljanje i izvođenje dokaza, teret inicijative za prikupljanje dokaza na strankama.

5. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Tijekom postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju, pribavio zdravstveni karton tužiteljice ovo za potrebe medicinskih vještačenja, koja su i provedena po stalnom sudskom vještaku – ortopedu dr. Danči Tripalo koja je usmeno saslušana na raspravi od 9.rujna 2025. (list 62 spisa) i stalnom sudskom vještaku - psihijatru dr. Nikoli Sikirica koji je i usmeno saslušan na raspravi 9.rujna 2025. (list 64 spisa) te je saslušao i tužiteljicu.

7. No sud je odbio dokazne prijedloge za provođenje vještačenja po vještacima spec neurokirurgu i fizijatru jer sud ima ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica i odlučivanja o trenutku u kojemu je predmet spora dovoljno raspravljen da se o njemu može donijeti valjana odluka te nije u obvezi prihvatiti svaki prijedlog stranke za provođenje dokaza . Stoga ti dokazni prijedlog odbijeni su sukladno članku 220 st. 2. i 251. ZPP-a jer je spis predmeta dovoljno raspravljen za donošenje meritorne odluke, a provođenje daljnjeg vještačenja bilo bi i u suprotnosti s člankom 10 ZPP-a jer je sud u obvezi postupak provesti bez odugovlačenja i u razumnom roku, sa što manje troškova.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, osnova, dok je sporna visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa, posebno imovinska šteta te zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata.

9. Iz priloženo medicinske dokumentacije, kartona fizikalnog liječenja i medicinskog kartona proizlazi da je tužiteljica u svezi štetnog događaja, bila na liječenju

10. Iz zahtjeva za naknadu štete od 13.svibnja 2022 proizlazi tužiteljičino potraživanje iznosa od 50.000,00 kuna na ime povrede prava osobnosti kao i trošak zahtjeva i zastupanja kod nagodbe u visini od 1.000,00 kuna za svaku radnju.

11. Iz prigovora tužiteljice od 2 lipnja 2022 proizlazi da je ista odbila tuženikovu ponudu za isplatom 12.600,00 kuna kao prenisku.

12. Iz nalaza i mišljenja liječnika cenzora utvrđuje se da je tužiteljica kao posljedicu štetnog događaja zadobila laku tjelesnu ozljedu, dok da joj tuđa njega nije bila potrebna.

13. Iz potvrde o plaćanju proizlazi da je tuženik na ime štetnog događaja tužiteljici 4. srpnja 2022. isplatio iznos od ukupno i 14.800, 00 kuna na račun njezinog punomoćnika.

14. Radi utvrđivanja spornih činjenica provedeno je medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima ortopedu i psihijatru.

15. Stalni sudski vještak dr. med Danči Tripalo u svom nalazu i mišljenju, nakon što je pregledala sudski spis s priloženom dokumentacijom izjavila da je tužiteljica 02.prosinca 2021. imala prometnu nezgodu kao vozačica osobnog automobila, isti dan da se javila na Hitni prijem, KBC Split, te da su je postavljene slijedeće dijagnoze, udarac u glavu, istegnuće vratnih mišića, udarac u oba koljena, te udarac u lijevu ruku. Izvršena je RTG obrada koja da nije pokazala znakova koštane traume, zbog vratne kralježnice i bolnosti u predjelu mišića vrata te ograničene pokretljivosti, da joj je postavljen schanzov ovratnik. Nakon toga da se javljala na kontrole kod neurokirurga i to 5.siječnja 2022. koji da je utvrdio ograničenu pokretljivost vrata, pa da je preporučio i pregled fizijatra. Kod fizijatra da je pregledana 12.siječnja 2022., koji da je odredio fizikalnu terapiju uz skidanje okovratnika, pregledana je od strane ortopeda 26.siječnja 2022., koji da je utvrdio upalu tetive na bazi čašice desnog koljena. Zatim nalaz fizijatra od 28.siječnja 2022., koji da i dalje određuju fizikalnu terapiju zbog koljena. Priloženi su i kontrolni nalazi fizijatara, od 11.ožujka 2022., koji da opisuje umanjeni funkcijski kapacitet vratne kralježnice, te da je i dalje bolnost u predjelu desnog koljena, lijevog nešto manje, pa da je i dalje preporučena fizikalna terapija. Daljnje medicinske dokumentacije nema, priložen je karton osobni zdravstveni u kojem vještakinja nije pronašla da je imala sličnu ozljedu prije predmetnog događaja. Vještakinja je mišljenja da se radi kod tužiteljice o lakšim tjelesnim ozljedama, a zbog vratne kralježnice da će povremeno osjećati tegobe i bolove, uz umanjenu pokretljivost, te da će zbog toga ulagati pojačane napore kod težih tjelesnih radova, te kod držanja glava u prisilnom položaju, pognutom ili zabačenom odostraga, u iznosu od 2%. Za koljeno da nema umanjenja životnih aktivnosti, jer da se u nalazu ortopeda spominje samo entezitis, a to je manja upala tetive, koja često zna biti neovisno o prometnoj nezgodi. Bolove jakog intenziteta da je trpjela 1 dan, srednjeg 1 tjedan, te slabog intenziteta još jedan mjesec, tuđa njega i pomoć da joj je bila potrebna za vrijeme nošenja ovratnika, za vrijeme obavljanja osobne higijene, a trajala je 2 tjedna 1 sat dnevno. Dakle, da u svezi predmetnog ozljeđivanja, umanjenje životne aktivnosti iznosi 2%.

16. Stalni sudski vještak dr Nikola Sikirica psihijatar, nakon što je pregledao spis i priloženu mu dokumentaciju na ime tužiteljice VĆ iz koje je vidljivo da je kao sudionik prometne nezgode, zadobila ozlijede, čija je narav i njihovo dijagnostičko terapijsko zbrinjavanje detaljno opisano u vještačenju spec. ortopeda, utvrdio je da je tužiteljica jednom po traumatskom događaju ambulantno psihijatrijski pregledana i to dana 31.siječnja 2022., te se u tom nalazu opisuje sniženo raspoloženje, teškoće usnivanja i strah od sudjelovanja u prometu. Tužiteljici da je preporučeno uzimanje lijekova iz klase anksiolitika. Uzimajući u obzir sve navedeno, vještak je mišljenja da je tužiteljica u trenutku samog događaja doživjela primarni strah u trajanju od 10ak sekundi, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 24 sata, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta 2 tjedna, te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju do 6 tjedana. Zaključno da trajnog povreda duševnog integriteta kao posljedice traumatskog događaja i opisanih zdravstvenih tegoba kod tužiteljice nije bilo. Također je istaknuo da je u zdravstvenom kartonu uočio da je tužiteljica koristila ranije ansiolitike ili sličnu terapiju i to nevezanu za predmetni štetni događaj, 2017., ali da to ne mijenja nalaz i mišljenje koje je iznio.

17. Na naprijed navedene nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka stranke nisu imale pitanja, primjedbi niti prigovora te ih i sud uzima stručnim i vjerodostojnim, jasnim, dosljednim i dobro obrazloženim, bez ikakvih proturječnosti ili pak nedostataka, te utvrđuje da ih ni stranke nisu dovele u sumnju.

18. Nakon što su naprijed navedeni vještaci dali nalaz i mišljenje, sud je pozvao tužiteljicu da obrazloži svoj prijedlog za dodatnim vještačenjem po vještaku neurokirurgu i fizijataru. Naime, nije dostatno samo predložiti medicinska vještačenja, već treba obrazložiti zašto je konkretno važno i nužno za utvrđivanje činjeničnog stanja, što je to posebno potrebno utvrditi, a da već nije obuhvaćeno nalazom i mišljenjem saslušanih vještaka. Stoga je sud tužiteljicu raspravnim rješenjem od 9. rujna 2025. pozvao (list 65 spisa) i udijelio joj poseban rok za navedeno, a podneskom tužiteljica je od 12. rujna 2025. ista je odgovorila da je vještačenje po vještacima neurokirurgu i fizijataru potrebno jer da je tužiteljica obavljala liječenje i preglede kod liječnika tih specijalnosti. No, tu je za odgovoriti da nalaz kontrolnog pregleda od 5. siječnja 2022. liječnika spec. neurokirurga potvrđuje da je tužiteljica uistinu istog posjetila, no isti ju nije uputio na dijagnostičku neurološku obradu već ju je zbog vrste ozljeda, uputio fizijataru. Dakle, upravo taj ujedno i jedini u spisu nalaz po liječniku te spec., dokazuje da liječenje od neurokirurga tužiteljici nije ni bilo potrebno već je upućena liječniku one specijalizacije koje odgovara vrsti i opsegu zadobivenih ozljeda. Nadalje, ukoliko je tužiteljica smatrala da je taj dokazni prijedlog osnovan pozivom na nalaz vještaka Vlatka Ledenka dr med koji je specijalist neurokirurg, a koji se očitovao u sklopu pisane ponude za namirenje odštetnog zahtjeva u prethodnom postupanju prije utuženja, a priloženom od samog tuženika uz odgovor na tužbu, tada je za replicirati tužiteljici kako je riječ o liječniku cenzoru osiguravajućeg društva, procjenitelju štete, koji je dao mišljenje na ponudu u sklopu mirnog rješenja spora, a koji nije sudjelovao u postupku liječenja tužiteljice, uostalom na taj nalaz je sama tužiteljica stavila primjedbu da se ne koristi kao dokaz jer da je riječ o privatnom nalazu I tu je za odgovoriti tužiteljici da predmetni nalaz liječnika cenzora u spis pravovremeno dostavljen prije zaključenja prethodnog postupka od strane tuženika i ovaj sud ga uzima kao svaku drugu ispravu odnosno dokaz u spis, no isti nema dokaznu snagu vještva, jer se mjerodavnim i vjerodostojnim nalaze nalazi i mišljenja vještaka angažiranih posebno u ovom postupku kao sudskih vještaka, koji su i sukladno čl.260 stavak 1 i 2 ZPP-a usmeno obrazloženje nalaza i mišljenja dali na raspravi .

19. Kako se iz sadržaja i dane upute iz nalaza od 5.siječna .2022. izvodi zaključak je da su sve smetnje i ozljede proizašle iz štetnog događaja u domeni spec. fizijatara, odnosno ortopeda ovo posebno jer druge med dokumentacije iz koje bi bilo vidljivo zbog kojih bi točno zdravstvenih tegoba tužiteljica zatražila ili bila liječena po liječniku spec. neurokirurgu, u spisu nema, sud je, kako je naprijed rečeno, izveo dokaz vještačenja po vještaku ortopedu, a prijedlog za vještačenje po vještaku fizijataru našao suvišnim i protivno načelu ekonomičnosti i svrhovitosti postupanja.

20. Ovo naime jer je na okolnost ozljeda, bolnosti, pokretljivosti i posljedica, u predmetu dao nalaz i mišljenje sudski vještak spec. ortoped. Ortoped se bavi dijagnostikom, prevencijom i liječenjem bolesti, povreda i deformiteta kostiju, zglobova i mišićno-skeletnog sustava, dok fizijatar funkcionalnim poremećajima lokomotornog sustava. Kako ortoped po svojoj stručnosti daje ocjenu stanja lokomotornog sustava nije bilo potrebe posebno pozivati za vještačenje i liječnika vještaka spec. fizijatra obzorom da je već obuhvaćeno nalazom vještaka ortopeda te nikakvu novu spoznaju ne bi fizijatar dao jer nije bilo pitanje tijeka fizikalne terapije, već procjena statusa lokomotornog sustava-trajnih posljedica, za što je ovlašten upravo vještak ortoped i koji se o navedenom detaljno očitovao na što stranke, pri čemu se ističe i tužiteljica, nije imala nikakvih upita ni primjedbi i time je isti nalaz i prihvatila.

21. Na okolnost ozljeda, procesa liječenja i posljedica sud je izveo i dokaz stranačkog saslušanja tužiteljice na ročištu za glavnu raspravu 12. studenog 2025., a koja je u bitnom ostala kod potraživanja iz tužbe, dodala da je sva dokumentacija vezana za njezino traženje već priložena u spis predmeta te da ništa dodatno nema za

kazati.

Na poseban upit suda koje je liječnike specijaliste posjećivala nakon štetnog događaja, tužiteljica je odgovorila psihijatra, neurologa, traumatologa, da je odlazila kod liječnika i u bolnicu i u privatnom angažmanu, odlazila je na fizikalne terapije. Danas kao posljedicu u svezi predmetnog događaja da osjeća nelagodu prilikom vožnje, bilo da sama vozi ili ju netko drugi vozi, sve kao posljedicu štetnog događaja. Pozvana da odgovori je li joj trebala tuđa njega i pomoć, i ako jest, na koji način se ona manifestirala, tužiteljica je odgovorila da joj tad nije trebala tuđa njega i pomoć.

22. Sud je dakle omogućio tužiteljici da se očituje o štetnom događaju, posljedicama u svezi istog, postupku liječenja i pomoći te troškovima, što je tužiteljica i učinila, specificirala liječnike specijaliste kod kojih je odlazila, (iako u spisu nema dokaza da je bila u neurologa i traumatologa, a izjavila je da je sva medicinska dokumentacija priložena u spisu) posebno se očitovala na pojedini vid odštetnog zahtjeva pa je tako za korištenje tuđe njege i pomoći kazala da takvu pomoć i njegu nije imala, odnosno da joj nije trebala.

23. Za zaključiti je kako je tužiteljica vjerodostojna u svom iskazivanju u dijelu u kojem je iskreno i navela da nije koristila tuđu njegu i pomoć što uostalom odgovara prigovornim navodima tuženika pozivom na nalaz liječnika cenzora. Nadalje, sud joj poklanja vjeru i kod njezinih navoda o posljedicama koje osjeća zbog štetnog događaja, u vidu nelagode.

24. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka ovaj sud utvrdio je slijedeće:

- tužiteljica je kao posljedicu štetnog događaja zadobila lake tjelesne ozljede, s posljedicom umanjenje životne aktivnosti od 2% ovo prema nalazu i mišljenju vještaka ortopeda, dok vještak psihijatar nije našao da bi tužiteljica trpjela posljedice u vidu umanjenja životne aktivnosti;

- tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg jedan tjedan te slabog intenziteta jedan mjesec;

- pretrpjela je primarni strah u trajanju od 10-ak sekundi, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 24 sata, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta dva tjedna te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju do šest tjedana, dok da trajnog povreda duševnog integriteta kao posljedice traumatskog događaja i opisanih zdravstvenih tegoba kod tužiteljice, nije bilo;

- tuđu njegu i pomoć nije koristila;

- tužena je 4. srpnja 2022. isplatila prije utuženja, na temelju zahtjeva tužiteljice od 13. svibnja 2022., iznos od 14.800,00 kuna što odgovara današnjoj valuti iznosu od 1.965,47 eura.

- Predmetnom tužbom tužiteljica potražuje isplatu 29.600,00 kn odnosno sada iznos od 3.930,94eura sa zzk od 13.svibnja 2022., 1.000,00 kn odnosno 132,81 eura sa zzk od presuđenja i 1.500,00 kuna odnosno iznos od 199,20 eura sa zzk od presuđenja, s troškovima postupka. Tu je za dodati kako je predmetno potraživanje tužiteljica već umanjila za isplaćenih 1.965,47 eur-a;

- na ime predmetnog štetnog događaja zatražila je tužiteljica ukupan iznos od 6.228,41. eur-a, a tužbom je nakon umanjenja već isplaćenog zatražila isplatu ukupnog iznosa od 4.262,94 eur-a.

25. Prema odredbama čl. 19. Zakona o obveznim odnosima Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje u tekstu ZOO), ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje: ZOO) svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava i osobnosti, pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti podrazumijeva se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i drugo.

26. Odredbom članka 1100. stavka 1. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom

27. Nadalje, sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon tog.

28. Tu je za kazati kako je člankom 1045 propisano da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, a prema odredbi čl. 1046. ZOO-a, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta

29. Cijeneći okolnosti štetnog događaja u kojem je tužiteljica stradala kao sudionik prometne nesreće vozač automobila, a nesreću je izazvao vozač osiguran kod tuženika te je zadobila opisane ozljede te cijeneći njezinu dob, tijek liječenja, trajanje i intenzitet boli, straha, umanjenja životne aktivnosti, sve navedeno prema nalazima i mišljenjima vještaka, uvažavajući i iskaz same tužiteljice, ovaj sud smatra pravičnom naknadom na ime povrede prava osobnosti na ime navedenog štetnog događaja priznati iznos od 3.302, eura .

30. U svezi navedene naknade ističe se kako je sud cijenio i socijalne i ekonomske okolnosti odnosno stanje u društvu kako bi uistinu obeštećenje predstavljalo pravičnu naknadu za pretrpljeno pri čemu treba voditi računa da ista ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s prirodom i društvenom svrhom ovog oblika novčane naknade, ali i da naknada ne smije predstavljati kažnjavanje tuženika, a konkretno se vrednuje ponašanje tuženika koji je odmah kod zaprimanja i obrade odštetnog zahtjeva, pokazao spremnost za obeštećenje tužiteljice, što je ona odbila nezadovoljna ponuđenom visinom.

31. Naknada je određena uz pomoć Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH koji ne predstavljaju apsolutno zadanu kategoriju, već orijentir. U situaciji kada su Orijentacijski kriteriji u vrijeme podnošenja tužbe bili na snazi i u izmijenjenom obliku (posljednja izmjena istih 2020) tužiteljica je angažmanom stručne pomoći već kod postavljanja tužbenog zahtjeva 2022. mogla znati realno koji bi joj novčani iznos naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u svezi zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica u sudskom postupku mogao biti dosuđen, ovo u smislu legitimnog očekivanja.

32. Općepoznata je okolnost kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. (dalje u tekstu: Orijentacijski kriteriji) izmijenio kriterije na način da je dotadašnje iznose povisio za 50%. Jedna od izmjena temeljila se na kriteriju, podatku Državnog zavoda za statistiku o porastu stope inflacije, promjena potrošačkih cijena te povećanja prosječne mjesečno neto isplaćene plaće.

33. Stoga kako bi ta naknada uistinu i bila pravična prilikom primjene Orijentacijskih kriterija treba uzeti u obzir ne samo postojeće kriterije, već iste korigirati uzimajući u obzir i (porast) stope inflacije, (povećanje) prosječne mjesečno neto isplaćene plaće, kao i općenito (porast) troškova života. Kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske 2020. zauzeo shvaćanje da inflatorna kretanja utječu na (rast) Orijentacijske kriterije, stoga je logično i nedvojbeno kako inflatorna kretanja valja uzeti u obzir i nakon 2020., no ne smije se zanemariti i prosječni ekonomski status iz 2020. i činjenica da je tuženik dobrovoljno isplatio novčani iznos u nastojanju obeštećenja još 2022. Stoga je kod odmjeravanja naknade, cijeneći sve rečene okolnosti uključujući i pojedine kvalifikatorne okolnosti kao što su strah, bolnost, umanjenje životne aktivnosti ,nelagoda te je ovaj sud kao jedinstveni novčani iznos odredio iznos sukladno čl 1100 ZOO.a Nakon izmjene Zakona o obveznim odnosima iz 2005., naime, ne postoji više pojedini oblik štete već su strah, bolnost, umanjenje životne aktivnosti postali kriteriji, kvalifikatorne okolnosti, a naknada se odmjerava u ukupnosti i time se uspostavila narušena duševna ravnoteža i poravnanje prouzročene štete, ali i u funkcija prevencije.

34. Kako je prije utuženja u sklopu odštetnog postupanja tužiteljici već isplaćen iznos od 1.965,47 eura tada taj iznos treba oduzeti od iznosa od 3.302,00 eura pa je ostalo priznati tužiteljici daljnji iznos od 1.336,53 eura na ime povrede prava osobnosti.

35. Tu je za kazati kako iz rezultata dokaznog postupka ne bi proizlazilo da je tužiteljica imala posebnu imovinsku štetu u vidu tuđe njege i pomoći jer kako je sama kazala nije ju koristila niti trebala pa se izjašnjenje vještakinje prihvaća u pogledu navedenog, ovo tek pod pretpostavkom da je takvu njegu i pomoć tužiteljica stvarno i imala, a što kako je sama iskazom kazala, tužiteljica 12. studenog 2025., to nije, što uostalom odgovara i nalazu liječnika cenzora odmah nakon štetnog događaja. Kako je tuženik priznao imovinsku štetu prije utuženja u visini od 800,00 kuna što odgovara sada iznosu od 106,24 eur-a i odgovara navodima tužiteljice iz podneska od 28.listopada 2022 da bi to bio trošak putne povratne karte na relaciji Okrug- Split – Okrug, ovo prema datumima pregleda iz spisa predmeta jer je odlazila u sedam navrata kod liječnika na preglede, a fizikalnu terapiju je obavljala u periodu od 10 dana , no ovaj sud smatra da je tuženik isplatom prije utuženja iznosa od 132,80 eur-a podmirio navedeni trošak uvažavajući visinu tadašnje cijene karata, pri čemu se ističe da nikakav dodatni dokaz u vidu računa, u spis nije tužiteljica dostavila da bi joj se priznao iznos iznad ranije isplaćenog.

36. Slijedom iznesenog na ime povrede prava osobnosti tužiteljici je priznato kao u odluci pod toč I izreke dok poseban imovinski trošak povrh isplaćenog nije priznat je nije dokazano da joj je i nastao.

37. Odredbom članka 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO-a oštećena osoba ima pravo i na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.)

38. Zbog navedenog neosnovan je tuženikov prigovor o pogrešnom tijelu kamata jer zakonske zatezne kamate na iznos dosuđene naknade zbog povrede prava osobnosti teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva jer se dospijeće više ne vezuje uz dan presuđenja. Ističe se da je i člankom 1103 ZOOa propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga . Kamate teku po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i čl. 8 ZOO- a.

39. Prilikom odmjeravanja i priznanja parničnih troškova treba voditi računa o uspjehu tužiteljice u postupku. Kako je tužiteljica uspjela u ovom postupku za 31,35 % a tuženik za 68,65% , to je od većeg trebalo oduzeti manji uspjeh pozivom na članak 154. st 2.ZPP-a i tako priznati tuženiku parnični trošak, ali u omjeru od 37,3 %.

40. Tuženiku zastupanom po odvjetniku dakle priznat je trošak pozivom na članak 154 st. 2. i 155. st.1. te 164 st.1 i 2 ZPP-a u svezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za radi odvjetnika (Narodne novine br 138/23 ) prema vrijednosti predmeta spora određen tužbenim zahtjevom, ovo prema uspjehu u postupku. Tako je priznat trošak odgovora na tužbu 100 b, podneska od 9.,9.2025 100b (Tbr 7,1 i Tbr 8.t.1), pristup ročištu od 8.4.2025., 9.9,2025 i 12.11.2025 svaki od po 100 b (Tbr 7.t.1. i Tbr 9.t.1.) dakle ukupno 500b koji pomnoženi s 2,00 eura daju iznos od 1.000,00 eura uvećano za trošak PDV od 25% daje ukupan iznos od 1.250,00 eura od kojeg iznosa tuženiku pripada trošak od 37,3% dakle iznos od 466,25 eur.a koji mu je tužiteljica u obvezi naknaditi. , a za više zatraženo se odbija kao neosnovano.

41. Na dosuđeni iznos troška priznata je i zatezna kamata koja teče od presuđenja do isplate u skladu s odredbom 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i čl. 8 ZOO-a.

U Trogiru, 12. prosinca 2025

Sutkinja

Mirna Veža

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15. dana koja se podnosi e komunikacijom (čl 106 a ZPPa) ili putem ovog suda u tri primjerka.

O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

.

Dostaviti:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika