REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička ulica 2m 52440 Poreč-Parenzo

Posl.br. Ovr-743/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E  I Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Sanji Oroz, kao sucu pojedincu, na temelju pisanog prijedloga više sudske savjetnice- specijalistice Sandre Pilato, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B2 kapital d.o.o., zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Buterinu, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika 1. HD izVrsara, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],zastupanih po punomoćniku Tomislavu Brajkoviću, odvjetniku u Poreču, radi naplate, 12. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I Prihvaća se žalba ovršenika nakon proteka roka te se ukidaju provedene ovršne radnje i to isključivo u dijelu u kojem je ovrha određena rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Miodraga Ivkovića poslovni broj Ovrv- 1329/18 od 10. kolovoza 2018. za iznos iznad 3.262,20 EUR, te se u tom dijelu obustavlja ovrha.

II Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe u postupku izvansudske ovrhe za iznos od 3.262,20 EUR.

z a k l j u č i o  j e

III Upućuju se ovršenici da u roku od petnaest dana od dana dostave ovog zaključka pokrenu parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate kod Financijske agencije pokrenute na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Miodraga Ivkovića poslovni broj Ovrv-1329/18 od 10. kolovoza 2018., iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenici su u prijedlogu naveli da je ovrhovoditelj pokrenuo izvansudsku ovrhu protiv u uvodu označenih ovršenika i to temeljem osnove za plaćanje i to rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-1329/18, izdanog od javnog bilježnika Miodraga Ivkovića 10.kolovoza 2018.godine, a koje da je izdano protiv ovršenika PD koji je preminuo **.**.2023. Iz navedenoga da je razvidno da ovršenici iz uvoda nisu naznačeni u osnovi za plaćanje kao dužnici. Zahtjev za naplatu s rješenjem o nasljeđivanju ovršenici da su primili dana 15. listopada 2025. Rješenje o ovrsi isti da nisu zaprimili i niti ne znaju o čemu se radi, na što i na koga se odnosi. Navode da osporavaju osnov i visinu tražbine. U rješenju o nasljeđivanju da nigdje nije naveden dug po navedenom rješenju o ovrsi kao pasivna ostavinska imovina. Osim toga nigdje da ne stoji u ovršnoj ispravi obveza ovršenika iz uvoda za plaćanje predmetnog potraživanja ovrhovoditelja. Nadalje osnova za plaćanje da ne glasi na ime ovršenika iz uvoda. Stoga da se samo zbog toga ne može provoditi izvan sudska ovrha protiv ovršenika. Nadalje ovršenici da odgovaraju za dugove ostavitelja samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine, slijedom čega ističu prigovor da se odgovara za dugove do visine naslijeđene imovine. Prvoovršenica da prima naknadu od države u iznosu od 50,00 eura kao nacionalna naknada za osobe starije od 65 godina i da je ta naknada izuzeta iz ovrhe. Drugoovršenik da nije proglašen nasljednikom pa da se ovrha ne može protiv njega voditi. Opreza radi ističu i prigovor zastare. Slijedom navedenoga, predlažu da se u smislu čl. 210. Ovršnog zakona donese rješenje kojim se odgađa provedba ovrhe odnosno izdavanje naloga bankama radi prijenosa, te rješenje kojim se pljenidba i prijenos proglašavaju nedopuštenim.

2. Sukladno odredbi čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/2022 i 6/2024, u nastavku OZ) nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava (st. 1.). Na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi (st. 2.).

3. U konkretnoj pravnoj stvari ne radi se o postupku izravne naplate predviđene odredbom čl. 209. OZ-a, već se radi o izvansudskoj ovrsi, a na koju se primjenjuju odredbe čl. 284. OZ-a. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka, dok je odredbom čl. 53. st. 1. OZ-a propisano da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, a upravo se na te žalbene razloge (iz tč. 7 i 11.) ovršenici i pozivaju.

3.1. Slijedom navedenog, sud je prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim cijenio kao žalbu nakon proteka roka iz čl. 284. st. 5. OZ-a

4. Ovrhovoditelj se u cijelosti usprotivio prijedlozima ovršenika.

5. U odnosu na toč. I. izreke.

5.1. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu od 13. listopada 2025. utvrđeno je da ovrhovoditelj zahtjeva izravnu naplatu novčane tražbine na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Miodraga Ivkovića poslovni broj Ovrv-1329/18 od 10. kolovoza 2018, protiv ovršenika HD i ĆD.

5.2. Uvidom u ovršnu ispravu – pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Miodraga Ivkovića posl.br. Ovrv-1329/18 od 10. kolovoza 2018., utvrđeno je da je isto doneseno u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 kapital d.o.o., protiv ovršenika KD, radi naplate novčane tražbine u iznosu od ukupno 69.695,53 kn po osnovi glavnice, zajedno za zakonskim zateznim kamatama.

5.3. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-1261/2023-13 od dana 23. studenog 2023. utvrđeno je da je nasljednicom pok. KD proglašena njegova majka (ovdje ovršenica ad1) HD, a da je otac ostavitelja ND (ovdje ovršenik ad2) svoj nasljedni dio ustupio svojoj supruzi HD. Nadalje, iz rješenja o nasljeđivanju vidljivo je da je iza pok. KD ostala imovina koja se sastoji od slijedećih prava – prava i obveza prema Privrednoj banci Zagreb d.d. po redovnoj štednji u eurima avista partije 10280043372 sa stanjem računa na dan 02. studenog 2023. u iznosu od 0,00 eur; prava i obveze prema Privrednoj banci Zagreb d.d. po računu za vođenje zaštićenih primanja IBAN [broj bankovnog računa], partije 3511023457, sa stanjem računa na dan 02. studenog 2023. u iznosu 0,00 eur; prava i obveze prema Privrednoj banci Zagreb d.d. po redovnom tekućem računu IBAN [broj bankovnog računa], partije 3234945414, sa stanjem računa na dan 02. studenog 2023. u iznosu 0,00 eur te u konačnici prava na temelju individualne kapitaliziranje štednje – II stup u AZ obveznom mirovinskom fondu kategorije B, po osobnom računu 140654396, sa stanjem na dan 06. studenog 2023. u iznosu od 3.262,20 eur.

5.4. Slijedom navedenog, ostavinsku imovinu ostavitelja KD čini isključivo iznos od 3.262,20 eur.

6. Odredbom čl. 139. st. 3. Zakona o nasljeđivanju (Narodne Novine 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019, dalje ZN) propisano je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika.

6.1. Nadalje, sukladno odredbi čl. 139. st. 1. i 2. ZN-a, nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove, osim u slučaju odricanja od nasljedstva, dok je odredbom čl. 133. st. 3. istog zakona propisano kako se odricanje u korist određenog nasljednika ne smatra odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu svoga nasljednog dijela. Prema tome, nasljednik koji je svoj nasljedni dio ustupio drugom sunasljedniku, u konkretnom slučaju ND, jednako odgovara za dugove ostavitelja kao i nasljednica HD (tako i Županijski suda u Bjelovaru posl.br. Gž-1645/14-2 od 18. studenoga 2014.) Naime, odricanje nasljedstva u korist sunasljednika je ustupanje nasljedstva nakon što je takva osoba već postala nasljednik, pa takav nasljednik i uz čin ustupanja odgovara za dugove ostavitelja, onako kako bi odgovarao da svoj naslijeđeni dio nije ustupio. Dakle, nasljednik koji je svoj nasljedni dio ustupio drugom sunasljedniku, odgovara za dugove ostavitelja - jer ustupanje prethodno prihvaćenog nasljednog dijela nekom od sunasljednika nema pravno značenje odricanja od nasljedstva.

6.2. Slijedom navedenog, imajući u vidu činjenicu da se ostavina sastoji isključivo od prava na potraživanje novčanog iznosa od 3.262,20 eur, osnovani su navodi ovršenika da kao nasljednici za dugove ostavitelja odgovaraju samo do visine naslijeđenog dijela, stoga isti kao nasljednici ne mogu odgovarati da dugove ostavitelja koji premašuju taj iznos, te je odlučeno je kao u toč. I izreke rješenja.

7. U odnosu na t. II izreke rješenja.

7.1. Prijedlog ovršenika za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava za iznos od 3.262,20 EUR nije osnovan.

7.2. Uvjeti za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika propisani su odredbom čl. 65. OZ-a.

7.3. Prema čl. 65. st. 1. OZ-a sud može odgoditi ovrhu samo uz kumulativno ispunjenje dviju pretpostavki. Prva pretpostavka je vjerojatnost da bi ovršenik provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Druga pretpostavka je postojanje taksativno određenih okolnosti propisanih čl. 65. OZ-a, a koje opravdavaju odgodu ovrhe, pri čemu je na ovršeniku da dokaže postojanje neke od predviđenih okolnosti. Stavkom 2. navedene odredbe propisano je da će sud odluku o prijedlogu za odgodu donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

7.4. Ovrhovoditelj se usprotivio i prijedlogu ovršenika za odgodom ovrhe.

7.5. S obzirom da su ovršenici podnijeli prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (koji je sud cijenio kao žalbu nakon proteka roka) ispunjen je jedan od uvjeta za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a. Ovršenici, međutim, nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, štoviše isti se u prijedlogu za odgodu ovrhe na navedeno ni ne pozivaju. Naime, isti samo navode da prvoovršenica prima naknadu od države od 150,00 EUR kao nacionalnu naknadu za osobe starije od 65 godina a koja naknada da je izuzeta od ovrhe, slijedom čega je njihov prijedlog za odgodu ovrhe odbijen kao neosnovan.

8. U odnosu na točku III. izreke zaključka.

8.1. Odredbom čl. 52. OZ-a propisano je da će sud, ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, dostavit žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, a ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

8.2. Ovršenici u svom prijedlogu navode da nasljednici ostavitelja za dugove ostavitelja odgovaraju samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Radi se o žalbenom razlogu iz čl. 50. st. 1. t. 7. OZ-a (da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika), a pozivaju se i na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 11. OZ-a (prigovor zastare), a koje navode je ovrhovoditelj osporio dok ovršenici njihovu osnovanost nisu dokazali javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji opće poznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a).

9. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a, valjalo je odlučiti kao u izreci zaključka.

U Poreču, 12. prosinca 2025.

S u d a c

Sanja Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

I Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od osam dana od dostave rješenja.

II Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

DNA:

- ovrhovoditelju p.p.

- ovršenicima p.p.

- FINA RC Rijeka