Poslovni broj: Pn-2226/2022-20

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužitelja OD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Luka Mardešić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Luke Mardešića, odvjetnika, i punomoćnice tuženika JD, Su-501/2025, 12. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju OD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.371,57 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. studenog 2020. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 1.790,20 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. prosinca 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacijerefinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 23. kolovoza 2022. navodi da je 16. listopada 2020. njegov sin UD doživio prometnu nesreću na području mjesta Donji Šarampov, Žutička ulica, kao vozač vozila reg. oznaka [registarska oznaka], na način da je divljač naletila na njegovo vozilo. Smatra kako je za naknadu materijalne štete koja je tom prilikom nastala na njegovom vozilu odgovoran tuženik jer da je u vrijeme štetnog događaja Ministarstvo poljoprivrede kod navedenog osiguranja imalo ugovorenu policu osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač. Tužitelj navodi kako je do predmetne nezgode došlo na način da se njegov sin kretao osobnim automobilom CHEVROLET LACETTI reg. oznaka [registarska oznaka] iz smjera sjevera kolnikom Žutičke ulice kroz mjesto Donji Šarampov, odnosno iz smjera zapada s područja Lovačkog društva „Prepelica“ te da je tom prilikom srna udarila u prednji lijevi dio i prednja lijeva vrata osobnog automobila tužitelja. Navodi da se obratio tuženiku zahtjevom za naknadu štete, ali da mu tuženik nije nadoknadio štetu koju je pretrpio. Stoga tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potražuje isplatu iznosa naknade za imovinsku štetu u iznosu od 10.334,13 kuna (1.371,57 EUR) zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. studenog 2020. (dana kada je tužitelj podmirio račun za popravak vozila) pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, kao i da je 16. listopada 2020. imao sklopljenu policu osiguranja od izvanugovorne (javne odgovornosti broj 078700077174. Osporava da bi u predmetnoj stvari snosio odgovornost za materijalnu štetu prouzročenu naletom divljači na osobni automobil tužitelja, jer da je za dionicu ceste koja ide kroz Ivanić Grad Žutičkom ulicom (od križanja s Ulicom S. Kelšina do autoceste) osiguranik tuženika zatražilo postavljanje znaka opasnosti „Divljač na cesti“, ali koji da nije postavljen te da stoga za štetu odgovara pravna osoba koja upravlja javnom cestom. Stoga tuženik upućuje na odgovornost Županijske uprave ceste Zagrebačke županije. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

3. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačke, Postaja prometne policije Ivanić- Grad Klasa: 211-04/20-O/7801, Urudžbeni broj 511-14-9-35-94/2017 od 26. listopada 2020. (listovi 4-5 spisa), račun popravka (listovi 6-7 spisa), odštetni zahtjev od 31. kolovoza 2021. (listovi 8-9 spisa), Odluku povodom prigovora od 2. ožujka 2021. (listovi 10-11 spisa), e-mail korespondenciju (list 12 spisa), Policu osiguranja broj [broj police osiguranja] (list 18 spisa), Policu osiguranja broj [broj police osiguranja] (list 19 spisa), Privitak ponudi broj: 228700051615 (list 20 spisa), Klauzulu „isključeni rizici“ kao prilog ponudi broj 228700051615 (list 21 spisa), Prijavu štete od odgovornosti – Lovci (list 22 spisa), dopis tuženika Županijskoj upravi za ceste Zagrebačke županije od 8. studenog 2019. (list 23 spisa) te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Peri Todoroviću (listovi 37-43 spisa).

4. Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.

5. Među strankama nije sporno da se štetni događaj zbio, samo mjesto štetnog događaja, da se radi o naletu divljači na vozilo kojim je upravljao tužiteljev sin, kao i da je tužitelju nastala šteta na vozilu.

6. Sporna je dinamika nastanka štetnog događaja, pasivna legitimacija, odgovornost kao i visina nastale štete.

7. Uvidom u Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačke, Postaja prometne policije Ivanić-Grad Klasa: 211-04/20-O/7801, Urudžbeni broj 511-14-9-35-94/2017 od 26. listopada 2020. (listovi 4-5 spisa) sud je utvrdio da se 16. listopada 2020. u Ivanić-Gradu, mjesto Donji Šarampov, Ulica Žutička bb dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao tužiteljev sin koji je u trenutku štetnog događaja upravljao vozilom u vlasništvu tužitelja registarskih oznake oznaka ZG6332EN, da je na kolnik istrčala divljač (srnjak) te udarila u prednji lijevi dio i prednja lijeva vrata predmetnog vozila nakon čega je ostala živa i ozlijeđena na sredini kolnika, da je na mjesto događaja pristupio ĐD, član Lovačkog društva „Prepelica“ koji je usmrtio životinju i o njoj preuzeo daljnju brigu, da je vozilo tužitelja u trenutku štetnog događaja oštećeno uslijed navedenog naleta divljači i da je sin tužitelja alkotestiran pri čemu je istome utvrđena koncentracija alkohola u krvi bila 0,00 g/kg.

8. Radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja i ostalih okolnosti vezanih za visinu štete, sud je proveo dokaz prometnim vještačenjem po vještaku dipl. ing. Peri Todoroviću.

9. Iz prometnog nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Pere Todorovića proizlazi da je u predmetnom štetnom događaju vozilo tužitelja s prednjim lijevim vrhom naletjelo na prednji desne strane tijela divljači (srnjaka). Vještak navodi da se mjesto naleta nalazilo na prometnoj traci kojom se kretalo vozilo tužitelja na dijelu ceste na kojemu nije bio postavljen znak „divljač na cesti“. U trenutku naleta vozilo tužitelja se kretalo po sebi pripadajućoj desnoj prometnoj traci, brzinom od 50km/h. Divljač je kolnik prelazila od lijevog prema desnom rubu kolnika, vozilu se približavala s lijeve strane te vještak smatra da je vozač mogao nalet na divljač izbjeći pri brzini vozila od najviše 26 km/h. Nadalje, vještak navodi kako je u predmetnom štetnom događaju na vozilu tužitelja nastala djelomična šteta, koja u vrijeme štetnog događaja iznosi 1.371,57 EUR, a na dan izrade nalaza i mišljenja 1.492,43 EUR.

10. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dipl. ing. Pere Todorovića, budući je vještvo dano na temelju cjelokupne u spisu priložene dokumentacije, jasno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke, a da niti tužitelj niti tuženik nisu stavili prigovor na nalaz i mišljenje.

11. Iz tako utvrđenog činjeničnog stanja sud nalazi dokazanim način nastanka štetnog događaja odnosno činjenicu da je do štetnog događaja došlo na način da je vozilo tužitelja s prednjim lijevim vrhom naletjelo na prednji desne strane tijela divljači (srnjaka) koja je prelazila kolnik, dolazeći vozilu tužitelja s lijeve strane nakon čega je ostala živa i ozlijeđena na sredini kolnika, kako je na mjesto događaja pristupio ĐD, član Lovačkog društva „Prepelica“ koji je usmrtio životinju i o njoj preuzeo daljnju brigu, a koje je u trenutku štetnog događaja bilo osigurano policom osiguranja kod tuženika, da se tužitelj kretao brzinom od 50 km/h, da se štetni događaj mogao izbjeći da se tužitelj kretao brzinom do najviše 26 km/h, da je tužitelj nakon štetnog događaja alkotestiran i da je imao 0,00 g/kg alkohola u krvi, te da je na vozilu tužitelja u štetnom događaju nastala šteta u visini od 1.371,57 EUR.

12. Odredbom čl. 80. st. 1. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 99/18., 32/19. i 32/20.) propisano je da je za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi, pod uvjetom da je oštećenik poduzeo propisane mjere za sprečavanje štete od divljači koje je u smislu ovog zakona bio obvezan poduzeti. Čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu određeno je da odgovornost za nastalu štetu na divljači snosi vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi. Iznimno od ove odredbe štetu snosi ovlaštenik prava lova ako je šteta uvjetovana vršenjem skupnog lova. U konkretnom slučaju ne radi se o skupnom lovu već o šteti na vozilu tužitelja, a koja je uzrokovana naletom srneće divljači na vozilo tužitelja.

13. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO) propisano je da tko drugome uzrokuje štetu dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, s tim da se prema st. 3. istoga članka za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju. Kod odgovornosti na osnovi krivnje prihvaćeno je načelo presumirane krivnje, dakle, prema st. 3. navedenog članka krivnja štetnika se pretpostavlja, što znači da štetnik, ako se želi osloboditi odgovornosti, mora dokazati da je šteta nastala bez njegove krivnje (slučajno) s tim da se predmnijeva najblaži oblik krivnje (obična nepažnja).

14. Odredbom čl. 1063. ZOO-a propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, dok je odredbom čl. 1064. ZOO-a propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

15. Odredbama članka 1067. ZOO-a propisan je način oslobađanja od odgovornosti te je normirano kako se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti ili ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti. Iako ZOO izričito ne određuje što se smatra opasnom stvari, očito je da pod tim pojmom Zakon razumije divljač (srna) koja iznenada izlijeće na cestu. U slučaju štete nastale u vezi s opasnom stvari, uzročnost se predmnijeva, pa je na oštećeniku samo teret dokazivanja da je stvar sudjelovala u štetnom događaju, a što je u konkretnom slučaju prema mišljenu ovog suda utvrđeno.

16. U tom trenutku teret dokazivanja prelazi na imatelja opasne stvari koji, da bi se oslobodio odgovornosti, mora dokazati da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti ili da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti.

17. Dakle, u konkretnom slučaju, tuženik je, da bi se oslobodio odgovornosti za štetu koja je nastala tužitelju, morao bi dokazati kako ona potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, a to je propustio učiniti. Činjenica jest kako su Zakonom o lovstvu iz lovišta izuzete ceste i naseljena mjesta međutim odgovornost lovoovlaštenika proizlazi iz njegova propuštanja da poduzme određene mjere radi sprječavanja štete koju divljač iz lovišta može nanijeti ljudima ili imovini kada primjerice istrči na cestu. Pri tom se njegova odgovornost prosuđuje prema odredbama koje normiraju objektivnu odgovornost. Nadalje, neovisno o tome obavlja li se ili ne obavlja lov divljači, divljač koja se nalazi na cesti uvijek predstavlja opasnu stvar budući da ona (divljač) čini povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom. S obzirom da je utvrđeno da je predmetna šteta nastala u lovištu kojeg je lovoovlaštenik osiguranik tuženika, a sukladno čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu smatra se da srna stalno živi u lovištu u kojem je počinjena šteta, ako lovoovlaštenik u tom lovištu ne dokaže protivno, što tuženik nije dokazao. Kako divljač na cesti predstavlja opasnu stvar zbog povećane opasnosti za nastanak štete, temeljem čl. 1064. ZOO-a, a u vezi čl. 80. st. 1. Zakona o lovstvu, za predmetnu štetu odgovoran je tuženik kao osiguravatelj lovoovlaštenika lovišta u kojem srna živi.

18. Upravo zbog navedenog, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj u smislu članka 964. stavka 1. ZOO-a) odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama članka 1063.-1067. ZOO-a u vezi članka 76. stavka 2. Zakona o lovstvu.

19. Slijedom navedenog, kako je time utvrđena odgovornost Lovačkog društva Prepelica koja se bavi takvom djelatnošću, time je utvrđena i odgovornost tuženika kao osiguratelja predmetne udruge za štete prema trećim osobama i njihovim stvarima čime je isti dužan naknaditi tužitelju nastalu štetu, a sud ne nalazi doprinosa niti isključive odgovornosti na strani tužitelja u trenutku štetnog događaja, slijedom čega sud smatra kako je tuženik odgovoran naknaditi tužitelju štetu, te je tuženiku valjalo naložiti isplatu i presuditi kao u toč. I/ izreke ove presude.

20. Uvidom u račun popravka (listovi 6-7 spisa) utvrđeno je da je tužitelj popravio predmetno vozilo u servisu P.S.C. Zagrbe d.o.o., da su mu prema navedenom računu nastali troškovi popravka u ukupnom iznosu od 10.334,13 kuna (koji je iznos kao opravdani i potrebni iznos troškova popravka predmetnog vozila utvrđen i na temelju prihvaćenog nalaza i mišljenja prometnog vještaka) te da je tužitelj podmirio troškove popravka u gotovini.

21. Slijedom navedenog sud smatra kako je time tužitelj dokazao i visinu predmetnog potraživanja slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I/ izreke.

22. Nadalje, tužitelju je primjenom odredbe čl. 1086. ZOO-a dosuđena i zatezna kamata na iznos naknade za imovinsku štetu od 11. studenog 2020. obzirom se obveza naknada štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a što bi bio dan štetnog događaja 16. listopada 2020., pa kako tužitelj navedene kamate potražuje i od kasnijeg datuma, a što je povoljnije za tuženika, to je odlučeno kao u izreci presude pod točkom I/ izreke.

23. Odluka o kamatnoj stopi za razdoblje do 31. prosinca 2022. temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), a za razdoblje od 1. siječnja 2023. pa do isplate na odredbi 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO).

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a.

25. Tužitelju su, u svezi zastupanja po ovlaštenom punomoćniku odvjetniku, primjenom važeće primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, prema Tbr. 28- 100 bodova, za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1 – 100 bodova, za sastav podneska od 15. studenog 2022., prema Tbr. 8/1-100 bodova, za zastupanje na ročištu 8. veljače 2023., prema Tbr. 9/1- 100 bodova, za sastav podneska od 17. lipnja 2025., prema Tbr. 8/1- 100 bodova te za zastupanje na ročištu 17. rujna 2025., prema Tbr. 9/1- 100 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 600 bodova što uzimajući u obzir vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) i uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46) iznosi 1.500,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 38,03 EUR, trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 53,09 EUR i trošak prometnog vještačenja (što uključuje naknadu vještaku za izradu pisanog nalaza i mišljenja) u iznosu od 199,08 EUR, tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužitelju iznosi 1.790,20 EUR (toč. II/ izreke).

26. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužitelju na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29 st. 2. ZOO-a.

U Zagrebu 12. prosinca 2025.

Sutkinja:

Zrinka Berečki

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku uz rješenje o pristojbi na presudu

2. tuženiku