Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-569/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Danijelu Papak, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Sava osiguranje d.d. - Podružnica Hrvatska, OIB: 45237012600, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv točke I. koji se odnosi na troškove postupka i točke III. izreke, te žalbi tuženika izjavljenoj protiv točke I. i II. izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 1286/2022-29 od 12. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e:

I. Žalba tužiteljice se djelomično odbija kao neosnovana, a djelomično prihvaća kao osnovana na način da se sudi:

1. Potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1286/2022-29 od 12. travnja 2024. u dijelu pod tokom I. izreke u odnosu na glavno potraživanje, dok se preinačuje u odnosu na početak tijeka zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice od 15.367,47 eura na način da se u tom dijelu sudi: 1.1. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici na dosuđeni iznos naknade štete zakonske zatezne kamate tekuće od dana 27. kolovoza 2021. do isplate.

1.2. Nalaže se tuženiku da tužiteljici, pored dosuđenog parničnog troška u iznosu 2.638,63 eura, dosudi daljnji parnični trošak u iznosu od 135,75 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. travnja 2024. do isplate."

2. Potvrđuje se prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom III. izreke kojim je tužiteljica odbijena sa dijelom tužbenog zahtjeva za iznos od 13.441,28 eura sa zakonskom zateznom kamatom na navedeni iznos.

II. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana u pobijanom dijelu pod točkom I. i II. izreke.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu žalbenog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici na ime naknade štete 15.501,90 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom

- na iznos 15.365,47 eura od 06.05.2022.

- na iznos 60,71 eura od 12.07.2021.

- na iznos 9,65 eura od 19.07.2021.

- na iznos 66,07 eura od 20.07.2021., do isplate, te naknaditi joj trošak parničnog postupka u iznosu 2.638,63 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12.04.2024. do isplate, sve po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato je za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, od 01.01.2023. prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku plaćati tužiteljici na ime rente trajne tuđe pomoći i njege 39,84 eur mjesečno, počevši od 02.05.2022., pa nadalje, s dospijećem svakog pojedinog mjesečnog iznosa rente do 10-tog u mjesecu za tekući mjesec i zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato je za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, od 01.01.2023. prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena sve u roku 15 dana.

III Odbija se tužbeni zahtjev za iznos 13.441,28 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28.08.2021. do isplate te za tijek zakonske zatezne kamate na iznos 15.365,47 eur od 28.08.2021. do 05.05.2022., kao neosnovan."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žale se tužiteljica i tuženik.

2.1. Tužiteljica se žali protiv presude u dijelu pod točkama I. koji se odnosi na troškove postupka, te u odbijenom dijelu tužbenog zahtjeva pod točkom III. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje, djelomično pogrešno primijenio materijalno pravo sadržano u odredbi članka 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 63/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje: ZOO), kada je odbio zahtjev tužiteljice s naslova neimovinske štete za iznos od 13.441,38 eura, te za tijek zakonske zatezne kamate na iznos od 15.365,47 eura od 28. kolovoza 2021. godine do 6. svibnja 2022. Tužiteljica predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu shodno žalbenim navodima, odnosno istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje žalbeni trošak u ukupnom iznosu od 1.027,11 eura.

2.2. Tuženik se žali protiv presude u dijelu pod točkama I. i II. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu troškova tuženiku.

3. Na žalbu tužiteljice i tuženika nije odgovoreno.

4. Žalba tužiteljice je djelomično osnovana, dok žalba tuženika nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP), a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP- a.

6. Pobijana presuda je sastavljena sukladno odredbi članka 338. ZPP-a, izreka je jasna i u dovoljnoj mjeri razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, navedeni su razlozi o svim odlučnim činjenicama koji nisu nejasni niti proturječe izvedenim dokazima tako da je istu, suprotno žalbenim navodima tužiteljice i tuženika, moguće ispitati i nije počinjena posebno istaknuta bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom štete nastale joj ozljeđivanjem u prometnoj nezgodi 28. lipnja 2021. u kojoj je stradala kao putnica u vozilu reg. oznake [registarska oznaka], za koju prometnu nezgodu je isključivo odgovoran vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] koje vozilo je u trenutku štetnog događaja bilo osigurano policom od automobilske odgovornosti kod tuženika.

7.1. Tijekom prvostupanjskog postupka, a niti u žalbenoj fazi postupka nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika u smislu odredbe članka 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23, dalje: ZOOP), kao i odgovornosti u smislu odredbe čl. 1069 st. 1 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23 – dalje: ZOO).

7.2. Sporna je visina dosuđene štete, a na tu okolnost sud prvog stupnja je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu, medicinsku dokumentaciju tužiteljice, račune, odštetni zahtjev i odgovor na isti, proveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima dr. Darku Marčinku i dr. Jošku Filipušiću koji su i dopunski saslušani, te izvršio uvid u osobni zdravstveni karton tužiteljice.

7.3. Iz prvostupanjskog postupka proizlazi:

- da se **.**.2021. u mjestu [adresa], grad [adresa], dogodila prometna nezgoda u kojoj je tužiteljica, tada stara 62 godine, stradala kao putnica u vozilu reg. oznake [registarska oznaka], a koju prometnu nezgodu je skrivio vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] koje je na dan štetnog događaja policom od AO bilo osigurano kod tuženika,

- da je za predmetnu prometnu nezgodu isključivo odgovoran osiguranik tuženika,

- da tužiteljica, prema konačno preciziranom tužbenom zahtjevu u podnesku od 13. rujna 2023., traži naknadu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu , te troškova liječenja u ukupnom iznosu od 28.943,18 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od: na iznos od 28.806,75 eura (neimovinska šteta i imovinska šteta za tuđu pomoć i njegu ) od 28. kolovoza 2021., na iznos od 60,71 eura, od 12. srpnja 2021., na iznos 9,65 eura od 19. srpnja 2021., na iznos 66,07 eura od 20. srpnja 2021., pa sve do isplate te da tužiteljici na ime rente trajne tuđe pomoći i njege isplaćuje 39,84 eura počevši od 02. svibnja 2022. s dospijećem svakog pojedinog iznosa do 10-tog u mjesecu za tekući mjesec i zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate kao i da tužiteljici naknadi troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, sve u roku 15 dana,

- da je na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, provedeno medicinsko vještačenje po sudskim vještacima dr. Jošku Filipušiću specijalistu opće kirurgije i dr. Darku Marčinku. specijalisti psihijatrije,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Darka Marčinka, specijalista psihijatrije od dana 14. travnja 2023. i vještaka dr. Joška Filipušića, specijalista opće kirurgije od dana 25. travnja 2023. proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede: prijelom I, II i III desnog rebra, prijelom I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII, IX, X i XI lijevog rebra, prijelom desne ključne kosti, prijelom zglobnog nastavka C6 kralješka, prijelom poprečnog nastavka Th2 kralješka, prijelom trupa Th7 kralješka i prijelom kondila desne goljenične kosti, koje ozljede su joj postavljene po provedenoj dijagnostičkog obradi u [obrt], a zatim u [obrt] gdje je zadržana na bolničkom liječenju do **.**.2021. tijekom kojeg su joj svi prijelomi zbrinuti konzervativno osim prijeloma goljenične kosti koji je zbrinut operativnom osteosintezom, pri čemu je zbrinut i naknadno dijagnosticiran prijelom baze distalnog članka drugog prsta desnog stopala,

- da je tužiteljica nakon otpusta s bolničkog liječenja, daljnje liječenje provela kod kuće, uz redovito kontroliranje po liječnicima specijalistima, pri čemu je provela ukupno 96 terapija, a liječenje je trajalo do **.**.2022.,

- da je kod tužiteljice, a uslijed obostranog serijskog prijeloma rebara, prijeloma jednog vratnog kralješka, prijeloma dva prsna kralješka došlo do smanjenja životne aktivnosti za 46% ukupno trajno (objedinjena ocjena vještaka prof. dr. sc. Darka Marčinka, specijalista psihijatrije i dr. Joška Filipušića, specijalista opće kirurgije na ročištu dana 27. veljače 2024.) a koje posljedice se očituju u nestabilnosti koljena uz početni razvoj artroze ramena i koljena uz promjenu osovine kralješnice tako da tužiteljica šepa što predstavlja naruženje srednjeg stupnja, te psihičke smetnje iz kruga Akutne reakcije na stres i Reakcije na teški stres,

- da je uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta 7 dana, srednjeg intenziteta 14 dana, slabijeg intenziteta dva mjeseca dok su povremeni bolovi iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti, zatim je u trenutku samog ozljeđivanja, pretrpjela primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, nakon čega je trpjela sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju 15 dana, srednjeg 90 dana dok strah blagog stupnja ulazi u okvir trajnih psihičkih posljedica,

- da je tužiteljici za vrijeme kućnog liječenja bila potrebna i tuđa pomoć u trajanju 3 sata dnevno u razdoblju od ... do **.**.2021. jer je nosila imobilizaciju i kretala se uz pomoć hodalice, a nakon toga do **.**.2022. po 2 sata dnevno zbog poštede i hoda na štakama, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova, a od **.**.2022. da joj je potrebna trajna tuđa pomoć po 3 sata tjedno odnosno 12 sati mjesečno zbog svih aktivnosti koje zahtijevaju čučeći ili klečeći položaj, penjanje na stolice, ljestve, obavljanje svih težih aktivnosti i zahtjevnijih kućanskih poslova,

- da su stranke na ročištu za glavnu raspravu učinile nespornom činjenicu cijene sata tuđe pomoći i njege u visini 3,32 eura kao i da su tužiteljici pomoć pružali ukućani,

- da su tužiteljici tijekom liječenja bila neophodno potrebna medicinska pomagala, a vrsta i cijena kojih je utvrđena prema računima priloženim u spis,

- da su se povodom prigovora tuženika, a nakon izvršenog uvida u zdravstveni karton tužiteljice, vještaci pisano očitovali na primjedbe tuženika 23. siječnja 2024. i usmeno na ročištu za glavnu raspravu kojom prilikom su u cijelosti ostali kod svog nalaza i mišljenja,

- da je tuženik i nakon usmenog očitovanja vještaka ustrajao kod prigovora te predložio novo vještačenje,

- da je tužiteljica podnijela odštetni zahtjev tuženiku 27. kolovoza 2021. koji odštetni zahtjev se odnosi na neimovinsku štetu i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu,

- da je tuženik u mirnom postupku tužiteljici isplatio s naslova neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, nesporni iznos od 11.613,25 eura.

8. Prvostupanjski sud, nakon provedenog dokaznog zaključuje da je da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u smislu odredbe članka 19. stavak 1. i stavak 2. i članka 1046. ZOO-a, koje je u uzročno posljedičnoj vezi sa dinamikom nastanka štetnog događaja. Polazeći od naprijed navedenih činjeničnih utvrđenja, a posebno uzimajući u obzir opisanu dinamiku štetnog događaja (nalet vozila osiguranika tuženika na vozilo u kojem se tužiteljica nalazila kao putnik),kao i da je tužiteljica zadobila brojne teške tjelesne ozljede koje su po njezino zdravlje, uz popratne pretrpljene bolove i strah, a unatoč dugotrajnom liječenju koje je provela, ostavile brojne trajne posljedice sa tendencijom pogoršanja radi kojih ista više nije u mogućnosti normalno hodati već ista šepa, niti obavljati zahtjevnije kućanske poslove i provoditi aktivnosti koji zahtijevaju čučeći ili klečeći položaj, zbog čega je djelomično postala ovisna o drugim osobama utvrđuje da tužiteljici temeljem odredbe članka 1100. stavak 1. i stavak 2. sve ZOO-a, pripada pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu 25.000,00 eura.

8.1. Kako je nalazom i mišljenjem utvrđeno da je tužiteljici zbog nastalih ozljeda bila potrebna tuđa pomoć u ukupnom trajanju od 596 sati pri čemu su stranke na ročištu za glavnu raspravu učinile nespornom činjenicu cijene sata tuđe pomoći i njege u visini 3,32 eura kao i da su tužiteljici pomoć pružali ukućani, to sud prvog stupnja, temeljem odredbe članka 1095. ZOO-a, tužiteljici s te osnove dosuđuje iznos od 1.978,72 eura.

8.2. Ukupno dosuđeni iznos na ime neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 26.978,72 eura sud prvog stupnja je umanjio za nesporni iznos štete koji je u mirnom postupku tužiteljici isplatio tuženik s naslova neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 11.613,25 eura, te je konačno obvezao tuženika na daljnju isplatu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u visini 15.365,47 eura.

8.3. Kako je tužiteljica končano preciziranim tužbenim zahtjevom na ime neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu potraživala iznos od 28.806,75 eura prvostupanjski sud je tužiteljici dosudio s te osnove iznos od 15.365,47 eura, a odbio je njen tužbeni zahtjev sa dijelom koji se odnosi na neimovinsku štetu i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu u iznosu preko dosuđenog i to za iznos 13.441,28 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. kolovoza 2021. do isplate kao i za tijek zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos 15.365,47 eura od 28. kolovoza 2021. do 05. svibnja 2022., smatrajući tužbeni zahtjev u tom dijelu neosnovan.

8.3. Obzirom je utvrdio da je tužiteljici zbog posljedica koje je ozljeđivanje u predmetnom štetnom događaju ostavilo po njezino zdravlje, potrebna i trajna tuđa pomoć i to od 07. ožujka 2022. pa nadalje po 3 sata tjedno odnosno 12 sati mjesečno, to je tužiteljici, a uz nespornu po strankama cijenu sata u visini 3,32 eura, temeljem odredbe članka 1095. stavak 2 ZOO-a, dosudio i pravo na mjesečnu rentu u iznosu 39,84 eura sukladno zatraženom.

8.4. Temeljem odredbe članka 1095. stavak 1 ZOO-a, tužiteljici su u cijelosti dosuđeni troškovi liječenja sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od datuma kada su ti troškovi nastali, a temeljem odredbe članka 1086 ZOO-a.

9. Odredbom članka 19. stavka 1. ZOO-a, propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, stavkom 2. navedenog članka propisano da se pod pravima osobnosti u smislu ZOO-a razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr., dok je odredbom članka 1046. ZOO-a propisano da je šteta i povreda prava osobnosti.

9.1. Odredbom članka 1100. ZOO-a propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema (stavak 1.), te da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (stavak 2.).

9.2. Odredbom članka 1095. stavak 1. ZOO-a propisano je tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. (2) Ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

10. Neosnovano tužiteljica prigovora kako je visina naknade neimovinske štete ocijenjena u premalom iznosu. Naime, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud valjano utvrdio sve okolnosti konkretnog slučaja te ispravno procijenio visinu neimovinske štete te da je pri tome vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom

11. Ocjena je ovog suda da je pobijanom presudom dosuđen adekvatan iznos naknade neimovinske štete i da pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete u konkretnom slučaju predstavlja dosuđeni iznos od 25.000,00 eura. Pri tome je prvostupanjski sud imao u vidu i dinamiku štetnog događaja (nalet vozila osiguranika tuženika na vozilo u kojem se tužiteljica nalazila kao putnik), u kojoj je tužiteljica zadobila brojne ozljede i to: prijelom I, II i III desnog rebra, prijelom I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII, IX, X i XI lijevog rebra, prijelom desne ključne kosti, prijelom zglobnog nastavka C6 kralješka, prijelom poprečnog nastavka Th2 kralješka, prijelom trupa Th7 kralješka i prijelom kondila desne goljenične kosti, da su navedene ozljede po njezino zdravlje, uz popratne pretrpljene bolove i strah, a unatoč dugotrajnom liječenju koje je provela, (96 fizikalnih terapija) ostavile brojne trajne posljedice sa tendencijom pogoršanja radi kojih ista više nije u mogućnosti normalno hodati već ista šepa, niti obavljati zahtjevnije kućanske poslove i provoditi aktivnosti koji zahtijevaju čučeći ili klečeći položaj, zbog čega je djelomično postala ovisna o drugim osobama. Tako je , suprotno žalbenim navodima tužiteljice i tuženika, ispravno valoriziran i opseg smanjenja životne aktivnosti i to nakon što su vještaci objedinili ocjenu trajnih posljedica na ročištu održanom 27. veljače 2024. kada je utvrđeno da je kod tužiteljice, a uslijed obostranog serijskog prijeloma rebara, prijeloma jednog vratnog kralješka, prijeloma dva prsna kralješka došlo do smanjenja životne aktivnosti za 46% ukupno trajno, a koje posljedice se očituju u nestabilnosti koljena uz početni razvoj artroze ramena i koljena uz promjenu osovine kralješnice, a cijenio je i činjenicu da tužiteljica šepa što je okarakterizirao kao naruženje srednjeg stupnja, te psihičke smetnje tužiteljice iz kruga Akutne reakcije na stres i Reakcije na teški stres. Stoga je prvostupanjski sud prema ocjeni ovog suda ispravno vodeći računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cijeneći utvrđeni stupanj smanjenja životne aktivnosti od 46%, a uzimajući u obzir težinu i vrstu zadobivenih ozljeda i zaostalih trajnih posljedica, dob tužiteljice, kao i sve istaknute okolnosti predmetnog slučaja, zaključio da iznos od 25.000,00 eura predstavlja pravičnu novčanu naknadu s naslova neimovinske štete.

12. Na žalbene navode tužiteljice da je presuda nerazumljiva obzirom da ne sadrži obrazloženje u odnosu na pojedine kriterije na temelju kojih dosuđuje pravičnu naknadu valja reći da je prvostupanjski sud pravilno utvrđenu naknadu ocijenio u jedinstvenom iznosu zbog ukupnosti povrede prava osobnosti. Intenzitet pretrpljenih boli i straha, naruženja te utvrđeni stupanj smanjenja životne aktivnosti samo su kvalifikatorne okolnosti koje je prvostupanjski sud imao u vidu kod ocjene visine nastale štete. Naime, naprijed navedene okolnosti zajedno sa ostalim okolnostima konkretnog slučaja utječu na ocjenu suda o povredi prava osobnosti i visini pravične novčane naknade zbog te povrede.

13. Pri tome se kao neosnovani ukazuju i žalbeni navodi tuženika koji smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo prilikom odlučivanja o visini naknade neimovinske štete, presudivši previsoku naknadu, a uzimajući u obzir kriterij duševnih boli zbog smanjenja životne i radne sposobnosti. Neosnovano tuženik smatra da je vještak previsoko ocijenio smanjenje životnih aktivnosti tužiteljice ignorirajući zdravstveni karton i prijašnju medicinsku dijagnozu i tegobe tužiteljice i to prije svega činjenicu da je tužiteljica bolovala od reumatoidnog artritisa, a koji bitno sudjeluje u sadašnjem lokomotornom statusu tužiteljice te da je sud je trebao prihvatiti dokazni prijedlog tuženika za provođenjem dodatnog medicinskog vještačenja kako bi se otklonile navedene nepravilnosti .

14. Na ove žalbene navode tuženika valja reći da je prvostupanjski sud ocijenio sve provedene dokaze sukladno članku 8. ZPP-a, te je za svoja uvjerenja dao logične i uvjerljive razloga koje prihvaća i ovaj sud. Tako je prvostupanjski sud utvrdio da je nalaz izrađen temeljem medicinske dokumentacije tužiteljice, vjerodostojnost koju stranke nisu tijekom prvostupanjskog postupka osporavale te temeljem kliničkog pregleda tužiteljice, slijedom čega je nalaz vještaka ocijenio objektivnim i stručnim. Naime, sud prvog stupnja je zaključio da su sudski vještaci već u pisanom dijelu nalaza i mišljenja, dali jasna obrazloženja posljedica koje je ozljeđivanje u predmetnom štetnom događaju ostavilo na zdravlje tužiteljice, koju ocjenu posljedica, i po izvršenom uvidu u osobni zdravstveni karton tužiteljice, su sudski vještaci objedinili u jedinstvenu. Isto tako, na ročištu održanom 27. veljače 2024. sudski vještak mr.sc. dr. Joško Filipušić se i dodatno usmeno očitovao na primjedbe tuženika navodeći da je smanjenje životne aktivnosti zbog ozljede prsne kralješnice cijenio sukladno zaostalom kliničkom i funkcionalnom statusu koji je ocijenio neposrednim pregledom, a pod tim se smatra ograničenje pokretljivosti u jakom stupnju, a što je posljedica prijeloma čak 2 prsna kralješka. Vještak je pojasnio da je uvidom u zdravstveni karton tužiteljice utvrdio da ista prije štetnog događaja nije imala slične tegobe ili ozljede te da reumatoidni artritis napada samo male zglobove (šaka), te da je patila od bolova u donjem dijelu kralježnice, a da moguće trajne posljedice u donjem dijelu kralježnice nisu bile predmet vještačenja te da iste nemaju utjecaj na procjene iz nalaza i mišljenja .

15. Dakle, pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je prihvatio nalaz i mišljenje navedenog vještaka, koji je u svom pisanom u usmenom očitovanju dodatno i iscrpno obrazložio svoj nalaz i otklonio prigovore tuženika. Slijedom navedenog pravilno je postupio kada je odbio prijedlog za provođenjem novog liječničkog vještačenja s obzirom da nisu ostvareni uvjeti iz članka 261. stavak. 3. ZPP-a, a za što je prvostupanjski sud dao jasne i logične razloge.

16. Slijedom navedenog, na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenjeno materijalno pravo iz odredbe članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO-a, a u svezi s člankom19. stavak 1. i člankom 1046. ZOO-a, kada je utvrdio neimovinsku štetu i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu ukupnom iznosu od 26.978,72 eura koji iznos je umanjen za nesporno isplaćeni iznos štete od 11.613,25 eura, te je uz umanjenje za tako nesporan iznos štete obvezao tuženika na daljnju isplatu u visini 15.365,47 eura, te temeljem odredbe članka 1095. stavak 2 ZOO-a, na plaćanje rente u iznosu 39,84 eura. Pravilno je temeljem odredbe članka 1095. stavak 1. ZOO-a, prvostupanjski sud tužiteljici dosudio i troškove liječenja sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od datuma kada su ti troškovi nastali temeljem odredbe članka 1086. ZOO-a, a budući se u odnosu na taj vid štete tužiteljica prije podnošenja tužba nije obraćala tuženiku sa odštetnim zahtjevom.

17. Osnovano tužiteljica u žalbi ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo odbijanjem zahtjeva za isplatu kamata na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu za razdoblje od podnošenja zahtjeva tuženiku do podnošenja tužbe. Naime, u konkretnom slučaju plaćanje naknade štete proizlazi iz ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti zbog čega se prava i obveze tuženika, kao osiguratelja, moraju i ocjenjivati u skladu s odredbama specijalnoga propisa i to ZOOP-a.

18. Članak 12. stavak 6. ZOOP-a propisuje da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 5. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Budući se tužiteljica 27. kolovoza 2021., obratila tuženiku u mirnom postupku s zahtjevom za naknadu štete prije podnošenja tužbe, to joj temeljem odredbe 12. stavak 6. ZOOP-a, na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 15.365,47 eura, pripadaju zakonske zatezne kamate za razdoblje od 27. kolovoza 2021. do isplate.

19. Osnovano tužiteljica ističe da prvostupanjski sud odlučujući o troškovima postupka nije pravilno utvrdio omjer uspjeha tužiteljice u sporu. U odnosu na visinu, a imajući u vidu da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev u ukupnom iznosu od 28.983,02 eura, od čega je tužiteljici dosuđen iznos od 15.541,74 eura, tužiteljica je uspjela sa 53,62 %. Imajući u vidu kako kvantitativni uspjeh (u odnosu na visinu zahtjeva), tako i kvalitativni uspjeh (u odnosu na osnovu zahtjeva), tužiteljica je u parnici uspjela u omjeru od 76,81% (osnova 100% i visina 53,62%; 153,62 /2 = 76,81), a tuženik u omjeru od 23,19 %. Kad se od uspjeha tužiteljice oduzme uspjeh tuženika proizlazi da je tužiteljica konačno uspjela sa 53,62%.

20. Budući je tuženik u sudskom postupku istakao prigovor namirenja cjelokupne štete isplaćene u izvansudskom postupku time je osporio visinu i temelj tužbenog zahtjeva. Izvođenjem dokaza medicinskim vještačenjem u slučaju kada tuženik ospori visinu potraživanja preko nesporno isplaćenog iznosa u mirnom postupku, tužiteljica dokazuje osnovu i visinu potraživanja.

21. Tužiteljice je kao potrebne za vođenja ovog postupka prvostupanjski sud pravilno priznao troškove zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku, koji trošak je odmjeren prema odredbama Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22., 138/23, dalje: Tarifa) .Tako je punomoćniku pravilno priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva, tužbe, podnesaka od 27. rujna 2022. i 13. rujna 2023., za pristup na ročišta 03. ožujka 2023. i 27. veljače 2024. za svaku radnju u iznosu 500,00 eura što uz uvećanje za iznos PDV-a 25% iznosi 3.750,00 eura. Budući je iz stanja prvostupanjskog spisa razvidno da punomoćnik tužitelja nije pristupio na ročište za objavu presude , pravilno je postupio prvostupanjski sud kada navedeni trošak nije priznao punomoćniku tužiteljice. Isto tako neosnovano tužiteljica u žabi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno procijenio da su podnesci tužiteljice od 11. svibnja 2023., 24. listopada 2023. i 15. siječnja 2024. irelevantni za vođenje postupka. I po mišljenju ovog suda , a cijeneći sadržaj navedenih podnesaka , radi se o podnescima koji nisu bili nužni za vođenje postupka. Obzirom na konačan uspjeh od 53,62%, tužiteljici je za poduzete parnične radnje valjalo dosuditi 2.1010,75 eura. Navedenom trošku sud prvog stupnja je pravilno dosudio i trošak vještačenja trošak medicinskog vještačenja u cijelosti i to u iznosu 398,17 eura, trošak pristupa vještaka na ročište 74,64 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu 122,93 eura i presudu 167,89 eura sukladno odredbi čl. 7 Zakona o sudskim pristojbama, što ukupno iznosi 2.774,38 eura. Stoga je na temelju odredbi članaka 368. stavka 1. ZPP-a i 373. stavka 3. ZPP-a, odlučeno kao u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.

22. Tužiteljici nije dosuđen trošak sastava žalbe, jer ista nije uspjela sa žalbom u odnosu na glavnu stvar, već samo djelomično u odnosu na kamate i sporednu tražbinu s osnova troškova postupka, pa je odlučeno kao u točki II. ove drugostupanjske odluke.

U Gospiću, 12. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća:

Milka Vraneš