REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-3824/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja VIOLET LAKES d.o.o., Dugi Rat, Jadranska cesta 14, OIB: 91133529466, zastupanog po direktoru NV, a koju zastupa punomoćnik Tanja Bota, odvjetnici u Splitu, protiv ovršenika KANVAS PRODUKT d.o.o., Zagreb, Zadarska ulica 77, OIB: 47611552811, zastupanog po direktoru KV, a kojeg zastupa punomoćnik Dean Radišić, odvjetnik u Karlovcu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 12. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika od 10. studenog 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave - Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Ivane Miloš iz Zagreba, pod poslovnim brojem: Ovrv-51491/2023 od 02. studenog 2023., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

zaključio je

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim, temeljem ovršne isprave - Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Ivane Miloš iz Zagreba, pod poslovnim brojem: Ovrv-51491/2023 od 02. studenog 2023. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 10. studenog 2025. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Ivane Miloš iz Zagreba, pod poslovnim brojem: Ovrv-51491/2023 od 02. studenog 2023.

2. U odnosu na prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred FINA-om ovršenik se poziva na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ), te navodi kako je ovrhovoditelje 28. listopada 2025. podnio FINA-i zahtjev za naplatu na temelju naprijed navedene ovršne isprave i da navedenim zahtjevom potražuje iznos od 335,16 EUR na ime troška, iznos od 11.512,89 EUR na ime glavnice zajedno s pripadajućim kamatama u iznosu od 3.874,52 EUR i iznos od 132,72 EUR na ime predujma za naplatu. Nadalje da se ovršna isprava temeljila na računu ovrhovoditelja koji se vodio pod poslovnim brojem: 17-1-1/2023 od 03. travnja 2023. za iznos od 5.864,73 EUR i na računu pod poslovnim brojem: 43-1-1/2022 od 09. svibnja 2022. za iznos od 5.648,16 EUR. Ovršenik tvrdi da je postojao dogovor da se zatvore oba računa ukoliko on izvrši uplatu iznosa od 5.000,00 EUR. Stoga se ovršenik poziva da je 08. veljače 2024. (prije ovršnosti rješenja o ovrsi), izvršio uplatu iznosa od 2.000,00 EUR po računu pod poslovnim brojem: 43-1-1/2022, te da je 09. veljače 2024. izvršio dodatnu uplatu od 7.000,00 EUR tj. da je ukupna uplata izvršena u iznosu od 9.000,00 EUR (ovrhovoditelj mu je 12. veljače 2024. vratio na račun višak uplaćenih sredstava u iznosu od 4.000,00 EUR). Slijedom navedenog, ovršenik osporava tražbinu, jer smatra da je njegova obveza prestala postojati u cijelosti, a najmanje u dijelu kojim je zatvoreno potraživanje ovim isplatama od 08. i 09. veljače 2024.

U odnosu na prijedlog za odgodu od 10. studenog 2025., ovršenik navodi da ima saznanja da ovrhovoditelj više ne vrši poslovnu djelatnost i da ne ostvaruje prihode, te smatra da bi u slučaju prijenosa zaplijenjenih sredstava s računa FINA-e na račun ovrhovoditelja za njega nastala nenadoknadiva šteta, jer više ne bi mogao vratiti zaplijenjena sredstva u slučaju proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Također navodi, da bi zaplijenjena sredstva na računu FINA-e bila osigurana i da bi se bez poteškoća mogla odmah prenijeti na račun ovrhovoditelja u slučaju pravomoćnog odbijana njegovog tužbenog zahtjeva.

3. Prijedlozi ovršenika od 10. studenog 2025. dostavljeni su 27. studenog 2025. ovrhovoditelju na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podneskom od 04. prosinca 2025. u cijelosti usprotivio njihovim navodima. U bitnom, ovrhovoditelj navodi da omaškom nije umanjio tražbinu za naplaćeni dio na koji se ovršenik poziva, te da je naknadno 04. prosinca 2025.g. podnio FINA-i obrazac Zahtjeva za opoziv zahtjeva za naplatu (djelomična obustava uz specifikaciju), te je sudu kao dokaz dostavio obrazac s potvrdom o predaji dokumentacije FINA-i (list 33 do 38 spisa). U odnosu na sve preostale navode ovršenika, ističe da su neosnovani, jer da je dogovor bio da ovrhovoditelj neće putem FINA-e provesti izravnu naplatu temeljem ovršne isprave, ali samo ukoliko ovršenik odmah izvrši uplatu od 7.000,00 EUR. Međutim, da ovršenik nije postupio na takav način već da je sa odgodom od nekoliko mjeseci izvršio uplatu od 9.000,00 EUR, odnosno da je po molbi ovršenika vratio mu 4.000,00 EUR uplaćenih sredstava, iako je imao potpuno pravo zadržati cjelokupni uplaćeni iznos. Slijedom navedenog, ovrhovoditelj potvrđuje da mu je ovršenik podmirio dio duga u iznosu od 5.000,00 EUR, dok ustraje u potraživanju preostalog iznos od 6.512,89 EUR uvećan za kamate od dospijeća do isplate (kao i za kamate na plaćeni iznos od 5.000,00 EUR od dospijeća do isplate). Nadalje, ovrhovoditelj navodi da je solventno društvo, te je u prilog navedenog dostavio Podatak o solventnosti iz poslovne dokumentacije banke na dan 30. studenog 2025. (list 39 spisa) iz kojeg je vidljivo da na računu ima 31.961,93 EUR, odnosno da je prosječno stanje sredstava na računu u proteklih pola godine iznosilo 27.156,34 EUR. Ovrhovoditelj se poziva i na činjenicu da nije bio u blokadi i da nema nepodmirenih obveza, a što isto proizlazi iz dostavljene dokumentacije. Slijedom navedenog, ovrhovoditelj predlaže sudu odbiti ovršenikove prijedloge, te potražuje trošak za sastav svog podneska u iznosu od 250,00 EUR-a.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Prijedlogom od 10. studenog 2025. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

8. U odnosu na drugi uvjet, nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno potrebu sprječavanja nasilja, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a.

9. Naime, za odgodu izravne naplate ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik (neovisno o visini štete koja bi mogla nastati) ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Dakle, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovisi prvenstveno o sposobnosti ovrhovoditelja da eventualnu štetu nadoknadi.

10. Ovršenik navodi da mu prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete s obzirom da ima saznanja da ovrhovoditelj ne vrši poslovnu djelatnost i da ne ostvaruje prihode, a u prilog navedenom je dostavio Financijski izvještaj za ovrhovoditelja za 2024. (list 26 spisa).

11. Slijedom ovršenikovih navoda, sud je izvršio uvid u dostavljenu dokumentaciju, kao i u Podatak o solventnosti (list 39 spisa) i u podatke iz Sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu (list 40 – 42 spisa), te je utvrdio da se kada je u pitanju ovrhovoditelj, radi o aktivnom i solventnom društvu koje je s datumom 30. studenog 2025. na računu imalo 31.961,93 EUR, odnosno čije je prosječno stanje sredstava na računu u proteklih pola godine iznosilo 27.156,34 EUR (što je daleko viši iznos od predmeta ovog spora), te koje nije u blokadi i koje nema evidentiranih nepodmirenih obveza.

12. Slijedom navedenog, sud smatra da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, a u vezi s čl. 210. OZ, valjalo je prijedlog ovršenika za odgodu odbiti i riješiti kao točki I. izreke rješenja.

13. Ovrhovoditelju nije priznat trošak sastava podneska od 04. prosinca 2025. iz razloga što taj trošak nije bio potreban za provedbu ovršnog postupka, odnosno postupka izravne naplate. Naime, ovrhovoditelju je dostavljen prijedlog ovršenika na očitovanje, uvažavajući pri tome pravo stranaka da se očituju o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, stranka nema obvezu očitovanja, niti je očitovanje ovrhovoditelja u ovom slučaju bilo nužno za provedbu ovršnog postupka. Štoviše, s obzirom da se u navedenom podnesku ovrhovoditelj očitovao, kako je zbog svoje omaške naknadno i djelomično povukao zahtjev za naplatu kod FINA-e, odnosno kako je ovršenik djelomično i uspio sa svojim prijedlogom za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, primjenom čl. 14. st. 4. OZ-a, te ocjenjujući koji su troškovi bili potrebni za provedbu ovršnog postupka, to jest postupka izravne naplate, sud je odlučio kako je navedeno u točki II. izreke ovog rješenja.

14. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

15. Kako je ovršenik istaknuo razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4 OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u izreci zaključka.

U Zagrebu, 12. prosinca 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Ovršeniku po pun.

3. Spis