Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-466/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Borisu Mimica, kao sucu pojedincu u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja upisa Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d., OIB: 13148821633, Kupska ulica 4, Zagreb zastupan po punomoćniku INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d., OIB: 27759560625, Avenija V. Holjevca 10, 10000 Zagreb, Hrvatska, radi uknjižbe prava služnosti, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Z- 40411/2022 od 23. travnja 2023., dana 12. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e:

Odbija se žalba predlagatelja upisa kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Z- 40411/2022 od 23. travnja 2023.

Naređuje se brisanje zabilježbe žalbe u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], o čemu će se obavijestiti sudionici.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagatelja kao neosnovan i potvrđeno rješenje prvostupanjskog suda br. Z-10606/2022 od 02. prosinca 2022 kojim je odbijen prijedlog predlagatelja za uknjižbu prava služnosti na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] uz r

obrazloženje da IF nije upisana kao vlasnica, odnosno suvlasnica na predmetnoj nekretnini u trenutku podnošenja prijedloga za upis.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelji upisa ne navodeći posebno neki od žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) - u daljnjem tekstu: ZPP), a koja odredba se primjenjuje na temelju odredbe članka 99. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 – dalje: ZZK), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim razlozima.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za za uknjižbu prava služnosti na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina], sve temeljem pravomoćnog Rješenja o nepotpunom izvlaštenju Primorsko-goranske županije Klasa: UP/l-944-17/17-01/125, Ur.broj: 2170-05-02/7-19-5 od 18.02.2019 – dalje: Rješenja).

6. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbio zemljišnoknjižni prijedlog predlagatelja upisa radi uknjižbe prava služnosti nakon što je utvrdio da zemljišnoknjižna provedba nije dopuštena, obzirom da Rješenje ne sadrži pretpostavke iz čl. 186. st. 4. ZVDSP-a u svezi članka 45. ZZK-a obzirom odnosno da je takav upis neprovediv obzirom da da IF nije upisana kao vlasnica, odnosno suvlasnica na predmetnoj nekretnini u trenutku podnošenja prijedloga za upis, iako je u predmetnom Rješenju označena kao suvlasnica za 1/3 suvlasnička dijela čest. zem. [katastarska čestica] upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] .

7. Neosnovano žalitelj pobija zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja.

8. Prije svega valja istaknuti da je u zemljišnoknjižnom postupku sud ovlašten i dužan ispitivati isključivo formalne pretpostavke za upis, pri čemu ne ulazi u materijalnopravnu osnovanost prava izvan okvira isprava podobnih za upis. Načelo formalnosti i načelo povjerenja u zemljišne knjige temeljna su načela zemljišnoknjižnog prava, te obvezuju zemljišnoknjižni sud da odluku o upisu veže uz stanje zemljišne knjige u trenutku podnošenja prijedloga

8.1. Naime, zemljišnoknjižni postupak je strogo formalan postupak u kojemu je nastupanje pravnih učinaka zemljišnoknjižnog upisa uvjetovano ispunjenjem određenih pretpostavki. Za dopuštenje i provedbu zemljišnoknjižnog upisa te za nastupanje pravnih učinaka tog upisa moraju se ispuniti određene opće i posebne pretpostavke upisa. U opće pretpostavke upisa spadaju one koje moraju biti ispunjene za provedbu svakog zemljišnoknjižnog upisa, neovisno o tome što je predmet upisa i koja se vrsta upisa provodi (uknjižba, predbilježba ili zabilježba). Opće pretpostavke upisa dijele se na materijalne (utvrđenje postojanja knjižnog prednika i tabularne isprave) i postupovne pretpostavke upisa.

9. Za provedbu zemljišnoknjižnog upisa potrebno je zemljišnoknjižnom sudu uz prijedlog za upis, priložiti ili predočiti tabularnu ispravu – ispravu odgovarajućeg oblika i sadržaja koja je prikladna za provedbu određenog zemljišnoknjižnog upisa. Prilaganje isprave na temelju koje se zahtijeva upis nužna je pretpostavka za odlučivanje o dopuštenosti i provedivosti zemljišnoknjižnog upisa.

10. Zemljišnoknjižni sud o osnovanosti prijedloga za upis odlučuje po stanju u zemljišnim knjigama, prijedlogu za upis i njegovim prilozima u času kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis (članak 116. ZZK).

11. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je isprava koja je temelj upisa, prava vlasništva u konkretnom slučaju ne ispunjava pretpostavke propisane odredbom čl. 117. st. 1. ZZK-a za upis prava vlasništva, zbog čega je odbio prigovor predlagatelja i potvrdio rješenje ovlaštenog zemljišno knjižnog referenta.

12. Prema odredbi članka (članak 117. stavak 1. ZZK) zemljišnoknjižni sud će nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako:

-a)iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu, nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtjeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se odnosi upis,

-b) je osoba koja je prijedlog podnijela na to ovlaštena,

- c)utemeljenosti prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava, i

- d) isprave imaju potreban oblik.

Ako neka od tih pretpostavki nije ispunjena, zemljišnoknjižni će sud odbiti prijedlog za upis.

13. Prema odredbi članka 186. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano je da kad je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine; a kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo, odnosno svaki mora propuštati radnje glede poslužne nekretnine koje bi bile suprotne tuđem pravu stvarne služnosti.

13.1. U tom smislu, iako je nesporno da se stvarna služnost može osnovati odlukom nadležnog tijela u postupku izvlaštenja, sukladno članku 223. stavcima 2. do 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, takva odluka može biti temelj za zemljišnoknjižni upis samo ako je po svom sadržaju u potpunosti usklađena sa zemljišnoknjižnim stanjem. Drugim riječima, odluka upravnog tijela mora obuhvaćati upravo one osobe koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao vlasnici ili suvlasnici nekretnine u trenutku kada se zahtijeva provedba upisa.

14. U konkretnom slučaju, iz stanja zemljišne knjige proizlazi da u trenutku podnošenja prijedloga za upis postoje upisani suvlasnici koji nisu obuhvaćeni pravomoćnim rješenjem o nepotpunom izvlaštenju, odnosno da se rješenje o izvlaštenju odnosi na osobe koje u relevantnom trenutku nisu bile upisane kao nositelji prava vlasništva. Takav nesklad između sadržaja isprave i zemljišnoknjižnog stanja predstavlja zapreku za upis u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama, neovisno o tome je li pravo služnosti u materijalnopravnom smislu već nastalo.

15. Neosnovan je žalbeni navod da upis u zemljišnu knjigu u ovom slučaju ima isključivo deklaratoran značaj te da ga je stoga potrebno provesti bez obzira na navedeni nesklad. Naime, i u slučajevima kada upis nema konstitutivni učinak, zemljišnoknjižni sud ne može provesti upis ako isprava ne ispunjava zakonom propisane formalne pretpostavke. Suprotno tumačenje dovelo bi do narušavanja načela povjerenja u zemljišne knjige te bi omogućilo upise koji nisu u skladu s javnim registrom, što je neprihvatljivo u pravnom poretku.

16. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio pravno irelevantnim pozivanje žalitelja na činjenicu da su suvlasnici ili njihovi pravni prednici sudjelovali u postupku izvlaštenja. Sudjelovanje u upravnom postupku ne može zamijeniti zahtjev da odluka kojom se osniva stvarno pravo bude provediva u zemljišnoknjižnom smislu u odnosu na konkretne, u zemljišnoj knjizi upisane nositelje prava.

17. U odnosu na žalbene navode o razlici u površini katastarske čestice, valja istaknuti da zemljišnoknjižni sud mora moći s potpunom sigurnošću utvrditi identitet nekretnine iz isprave na temelju koje se traži upis. Razlika u površini, neovisno o tome predstavlja li očitu omašku upravnog tijela, dodatno potvrđuje da isprava ne omogućuje nesporno i jednoznačno povezivanje s nekretninom kakva je upisana u zemljišnoj knjizi, što također isključuje mogućnost provedbe upisa.

18. S obzirom na izneseno, a kako prvostupanjski sud kod donošenja pobijanog rješenja nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9. 13 i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a u vezi sa člankom 99. stavkom 1. ZZK-a pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a odbiti žalbu kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i riješiti kao u izreci.

U Splitu 12. prosinca 2025.,

SUDAC:

Boris Mimica