Psp-11/2023.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu toga suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu, po tužbi tužiteljice: VT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Nikoli Rendiću, odvjetniku iz Supetra, protiv tuženika: TONČI ŽT, [adresa], zastupan po punomoćnici Marini Mrklić, odvjetnici u Splitu, radi smetanja posjeda, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 28. studenog 2025. godine u prisutnosti stranaka osobno te njihovih punomoćnika, dana 12. prosinca 2025. godine, donio je i objavio

r j e š e n j e

I. Utvrđuje se da je tuženik ŽT, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] zasmetao tužiteljicu VT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela označenog na skici mjesta očevida od dana 7. kolovoza 2025. godine točkama ABCDEA i žutom bojom izrađen po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Draženu Bušiću, a koja skica predstavlja sastavni dio ovog rješenja na način da je srušio kameni zid i gomilu/ suhozid na liniji označenoj u predmetnoj skici točkama AEDiC pa se nalaže tuženiku uspostaviti ranije posjedovno stanje kako je bilo prije smetanja na način da tuženik sagradi kameni zid i gomilu/ suhozid na liniji označenoj u predmetnoj skici točkama AEDiC te se ubuduće zabranjuje tuženiku ovakvo/ ili slično smetanje posjeda tužiteljice.

II. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužiteljici trošak ovog postupka u iznosu od 1.036,45 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate,u roku od 15 dana, sve pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužiteljica samostalni i posljednji mirni posjednik fizički izdvojenog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koji dio u naravi predstavlja vrt, sada ograđen farmerskom mrežom a prije suhozidom, koji se nalazi pokraj obiteljske kuće tužiteljice, a koja je položena na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Dana 13.01.2023 godine tuženik da je izvršio smetanje posjeda na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to upravo u vrtu tužiteljice na način da je temeljem njegovog naloga radnik društva „Berice d.o.o.“ iz [adresa] sa bagerom ušao u posjed tužiteljice, srušivši njezin zid i gomilu kako bi tuženik proširio ulaz do svoga vrta koji je položen na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o [katastarska općina], pa se slijedom navedenog predlaže kao u izreci rješenja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se istoj protivi u cijelosti kao i tužbenom zahtjevu, ističe prigovor promašene aktivne legitimacije u odnosu na tužiteljicu, jer da tužiteljica navodi kako je samostalni posljednji mirni posjednik fizički izdvojenog dijela predmetne nekretnine no da ničim ne potkrjepljuje taj navod. Tuženik ne sporni da je tužiteljica vlasnica nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], međutim, osporava da bi ista bila vlasnica i posjednica ˝fizički izdvojenog dijela nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji dio u naravi predstavlja "vrt˝ jer da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i ne sadrži fizički odvojeni dio koji u naravni predstavlja vrt. Radi svega navedenog se predlaže odbiti Tužiteljicu s tužbenih zahtjevom te je osuditi na snašanje troškova ovog postupka.

3. U dokaznom postupku pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu: satelitski snimak predmetne nekretnine, potvrda PP Brač od 25.1.2023.g., dvije službene bilješke PP Brač od 13.1.2023.g., izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju koji je izradio pisani nalaz vještačenja, saslušani su svjedoci HT, AT, RT, OT, te je izveden dokaz saslušanjem parničnih stranaka.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

6. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odredbom članka 21. st. 1. propisuje da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavak 2. istog članka propisuje da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed, jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će i to protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je zasmetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja. Odredbom čl. 22. ZV-a propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Članak 24. ZV-a propisuje da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

7. Tužba u ovom predmetu podnesena je dana 11. veljače 2023. godine a čin smetanja posjeda tužitelja, dogodio se dana 13. siječnja 2023. godine, iz čega proizlazi da je tužba radi zaštite od smetanja posjeda bila podnesena u zakonskom roku od 30 dana.

8. Između stranaka nije sporno da je tuženik ŽT naložio radniku društva „Berica d.o.o.“ iz [adresa] da sa bagerom sruši gomilu koja se nalazila između spornog dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o [katastarska općina], u vlasništvu tuženika, koja je gomila bagerom srušena i uklonjena.

9. Između stranaka je sporno je li tužiteljica posljednja mirna posjednica nekretnine na kojoj su izvršeni opisani građevinski radovi po nalogu tuženika.

10. Na okolnost počinjenog smetanja posjeda, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka i stranaka. Svjedok HT, star 71 godinu, u tazbinskom srodstvu sa tužiteljicom naveo je da je sa svojom suprugom KT, koja je sestra tužiteljice u braku već 47 godina tako da isto toliko dugo posjećuje svoju punicu, majku tužiteljice LT. Koliko mu je poznato, sporni dio nekretnine oduvijek se nalazio u posjedu majke tužiteljice, a upitan na koji način je istu posjedovala navodi, da se na istoj nalazi septička jama koja je još uvijek u funkciju, na jednom dijelu je zasađeno cvijeće i stabla kojih više nema nakon što je tuženik preko te parcele prošao bagerom. Upitan je li taj dio nekretnine nečim ograđen navodi da je cijelom dužinom i to prema parceli u vlasništvu tuženika bio omeđen suhozidom visine jednog metra. Nije mu poznato po čijem je nalogu isti porušen niti je vidio tko ga je porušio. Na pitanje zamj. pun. tuženika je li ikada vidio tužiteljicu ili njenu majku na spornom dijelu predmetne nekretnine navodi kako je on osobno za njih na njoj kosio travu, a istu su koristili uglavnom kao pristup septičkoj jami koja se na njoj nalazi.

10.1. Svjedok AT, pok. Nikole, naveo je da o predmetu spora ima saznanja jer živi u kući koja se nalazi preko puta kuće tužiteljice i to posljednjih 35 godina, od kada se oženio. Također i put kojim prolazi do svoje kuće prolazi uz ovaj sporni dio nekretnine. Oduvijek mu je bilo poznato da je sporni dio predmetne nekrentine u vlasništvu tužiteljice, a ranije njene majke pogotovo jer se na tom dijelu nalazi njihova septička jama. Raniji vlasnik parcele sada u vlasništvu tuženika, bio je sada pok. ĐT koji tužiteljici nikada nije osporavao pravo na spornom dijelu nekrentine niti je ikada dirao suhozid koje je dijelio njihov posjed. To mu je također dobro poznato jer je na parceli sad u vlasništvu tuženika držao svoje konje. Upitan je li mu poznato tko je porušio sporni suhozid navodi, da je vidio da je suhozid pored ulaza porušen, a kamen je odnesen. Posebno upitan od strane zamj. pun. tuženika navodi da je među između posjeda tužiteljice i nekretnine sada u vlasništvu tuženika u naravi predstavljala gomila cca 1m visine. Na daljnje pitanje da pojasni koji je dio gomile porušen svjedok navodi da je ranije sa javne ceste postojao ulaz u spornu nekretninu, širine cca 1,5 m, a porušen je cijeli ostatak gomile koji je predstavljao među između posjeda tužiteljice i tuženika. Na daljnje pitanje navodi kako tužiteljica u predmetnu nekretninu ulazi iz svojeg dvorišta

10.2. Svjedok RT pok. V, naveo je da je prvi rođak tužiteljice, tako da je u kući tužiteljice bio bezbroj puta zbog čega mu je poznato da je upravo tužiteljica u isključivom posjedu spornog dijela predmetne nekrentine. Na tom dijelu nalazi se septička jama priključena na kući tužiteljice koja je još uvijek u funkciji, a vezano uz to dodaje da je pred 15-ak godina, kada su imali problema sa septičkom jamom jer se prepunila, izradio i montirao kameni poklopac. Osim septičke jame na tom dijelu nalazilo se stablo mendule i cvijeće ,a cijela površina je bila uredno održavana. Prema parceli sada u vlasništvu tuženika postojao je cijelom dužinom suhozid visine cca 1m s time da je prema javnom putu postojao pješači ulaz širine 1 m. Poznato mu je da je cijeli preostali suhozid porušen. Dodaje da je još u vrijeme kada je umro otac tužiteljice 1974. godine predmetna nekrentina izgledala upravo kako ju je i opisao s time da vjerujem da kući ima i fotografije napravljene u vrijeme pogreba oca tužiteljice.

10.3. Svjedok OT sin Ž, naveo je da mu je poznato da je raniji vlasnik parcele koje je sada vlasnik tuženik bio pokojni ĐT koju je tu parcelu htio prodati, nudio ju je i njemu i ostalima međutim, kako ista nije imala adekvatan pristup nije bila atraktivna. Poznato mu je da spornu nekretninu u posjedu drži tužiteljica već dugi niz godina zajedno sa roditeljima, na njoj je bilo zasađeno cvijeće, stablo mendule. Kako svakodnevno prolazi putem uz predmetnu nekretninu pred nekoliko godina zapazio je da je suhozid koji se nalazio između posjeda tužiteljice i tuženika u cijelosti porušen, a da je vrt koji je ranije postojao sada bio uništen. Dodaje kako raniji vlasnik sada tuženikove nekretnine, ĐT nikada nije tužiteljici osporavao pravo na ovom spornom dijelu nekrentine, on je bio svjestan toga da njegova parcela nema odgovarajući pristup zbog čega ju je bilo i teže prodati, zbog čega ju je i prodao po manjoj cijeni.

11. Sud je iskaze svjedoka ocijenio istinitim i vjerodostojnim, obzirom da su svi saslušani svjedoci iskazivali iskreno, spontano i o onome o čemu su imali neposrednih saznanja.

12. Da su opisani radovi rušenja suhozida izvedeni po nalogu upravo tuženika ZT te da je o navedenom postupanju upravo tužiteljica VT, obavijestila djelatnike PP Brač, proizlazi iz Potvrde PP Brač od 25. siječnja 2023. godine kojim je potvrđeno da je toj Policijskoj postaji, dana **.**.2023. VT, dojavila da je dan prije njen susjed ŽT bagerom ušao u njen posjed, srušivši njen zid i gomilu, da su postupajući po navedenoj dojavi djelatnici PP Brač obavili razgovor sa ŠT na okolnosti iz prijave tužiteljice, koji je naveo kako je sa poduzećem "Berica" dogovorio uklanjanje jednog suhozida koji se nalazio između dva vrtla, od kojih je jedan njegov, s namjerom proširenja ulaza u vrt. H da je rekao da je pričao sa gđom VT s ciljem dogovora oko rješavanja problema. Iz Službene bilješke PP Brač od 13.01.2023.g. proizlazi da " Obzirom da je ŽT izveo navedene radove a prije toga nije se dogovorio sa VT, svjestan je da je pogriješio te ima namjeru vratiti u stanje kakvo je bilo prije to jest, izgraditi novi zid i Stjepkin vrt vratiti u prvobitno stanje.

13. Kako bi se utvrdilo stanje na terenu izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju koji je u svom nalazu naveo da je predmetna č. zem. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina], identificirana u ulici Hrvatskih branitelja, a predmet ovoga utvrđenja položen je jugozapadno od trafostanice gradskog tipa GTS 20(10)/0,4 kW, definiran vidljivim međama, označen na Skici mjesta očevida točkama „A,B,C,D,E,A“ i žutom bojom, predstavlja dio č. zem. [katastarska čestica] površine 71 m2, u naravi neuređeni vrt sa stablom jabuke i četiri grma jorgovana, na kome se zatiče i otvor septičke jame vidljivo nedefiniranih gabarita.

14. Tužiteljica VT pok. A u svom je iskazu navela da predmet spora predstavlja suhozid visine cca. 1m koji je dosta širok, a koji je u cijelosti ograđivao vrtić kojeg je oduvijek bila u posjedu. Na tom suhozidu prema javnoj cesti postojao je mali otvor širine jednog čovjeka koji je bio zatvoren improviziran vratima. Predmetnog dana došla je kod svoje sestre, kada joj je brat sestrinog supruga R, koji je lišen posl. sposobnosti, rekao da je ŽT tj. tuženik porušio suhozid, da je došao do septičke jame koju bi bio porušio da ga on u tome nije spriječio. Vjerovala je da je tuženik samo proširio otvor međutim kad je došla do lica mjesta vidjela je da je suhozid u cijelosti porušen, odnesena je zemlja, počupano je bilje, a bile su oštećene i neke cijevi septičke jame. Napominje kako su na tom zemljištu pokopana njena dva kućna ljubimca. Navodi da je vezano uz predmetni događaj otišla kod tuženika, a on joj je rekao da mu je žao što je to napravio, odnosno da je netko drugi napravio to po njegovom nalogu. Cijela situacija zbila se u siječnju 2023. godine. Na upit pun. tuženika je li joj R rekao da je baš vidio tuženika ŠT u bageru kako ruši suhozid, navodi da je R rekao:" što je ono ŽT napravio", očito se ŽT nalazio na licu mjesta kada se radnja događala, a i iz izvješća policije razvidno je da je bager bio od tvrtke Berica. Na daljnje pitanje o kojem se cvijeću radi koje je počupano navodi da je bilo stablo juke, jorgovana, uredno pokošena trava. Na daljnje pitanje navodi kako je bager kako bi porušio predmetni suhozid morao ući u njezinu parcelu jer s druge strane nije bilo dovoljno mjesta. Na daljnje pitanje tko je vlasnik te parcele navodi kako je ona vlasnica predmetne parcela, a pokrenula je i postupak radi utvrđenja prava vlasništva. Na daljnje pitanje je li joj poznata ST navodi kako istu poznaje iz viđenja. Na daljnje pitanje da li joj ista spori pravo vlasništva, navodi da sa tom osobom nije nikad razgovarala međutim njen suprug je vikao na nju i imao nekih prigovora, ali ne u vezi predmetne parcele. Gospodin ST je spominjao nekakvu zamjenu. O su kupili kuću odmah do njene kuće. Navodi da od kada zna za sebe je u posjedu predmetne nekretnine. Upitana jesu li joj ranije upisani vlasnici K osporavali pravo na predmetnoj nekretnini navodi da nisu.

15. Tuženik ŽT pok. L, naveo je da je parcelu koja se nalazi uz sporni suhozid kupio početkom 2023. godine od ĐT, koji je u međuvremenu umro. Raspitivao se kod Đ u čijem je vlasništvu predmetna nekretnina a on mu je rekao da je ranije bila vlasništvo poljoprivredne zadruge-mljekare, pa općine [adresa]. Također mu je rekao da je tu nekretninu zajedno sa svim ostalima kupio Z. Nije spominjao Š jer su je oni najvjerojatnije tek nakon toga kupili od Z. Sve se to događalo nakon što je kupio svoju nekretninu 2023. godine. Nakon toga je u katastru i zemljišniku utvrdio da je kao vlasnica predmetne nekretnine uknjižena ST. Nekoliko dana prije spornog događaja sreo je MT, kojega je obavijestio o tome da se predmetni suhozid urušava prema njegovoj parceli pa kada ga je zapitao kako će to riješiti, MT mu je rekao da se ne isplati sanirati zid već da ga može ukloniti, što je i napravio. MT mu je u tom razgovoru rekao kako je angažirao bager koji je radio preko puta sporne nekretnine pa da bi mu taj isti bager mogao porušiti zid. Ističe kako bager u niti jednom trenutku nije ušao u predmetnu nekretninu već je isključivo sa njegove nekretnine povukao suhozid na njegovu parcelu, a kasnije je to kamenje odneseno jednim kamionom. Upitan kako je bilo moguće da bager uđe na njegovu parcelu kad su ranije svi svjedoci potvrdili da se bagerom na nju ne može pristupiti, navodi da je postojao jedan otvor kroz koji je bager mogao proći, a kad se porušio suhozid taj se otvor proširio. Nakon predmetnog događaja došao je na svoju parcelu tamo je zatekao tužiteljicu i policiju, rekao je da nije ušao sa bagerom u njezinu parcelu. Nije htio ulaziti u raspravu sa tužiteljicom obzirom da su već 50-tak godina dobri susjedi. Navodi da tom prigodom policija s njim nije obavila nikakav razgovor iako su dva – tri puta dolazili na teren. Na upit pun. tužitelja kada je izvršio uvid u zemljišnik je li uočio na kojoj se čest. nalazi betonirani put kojim od javnog puta pristupa u svoju kuću navodi da je cijela ta površina uknjižena na ST. Na daljnje pitanje navodi kako je ovaj betonirani put s kojim prolazi tužiteljica s obje strane omeđen zidićem, a moguće je da ga je ST sa lijeve strane prema kući tužiteljice i podigao, odnosno GT je podigao metalnu zaštitu prema svome posjedu. Dodaje da se i trafostanica nalazi na nekretnini u vlasništvu GT zbog čega on praktički nema ulaz u svoju parcelu. Navodi kako je ovaj otvor prema mojoj parceli bio širine 1,5m. Na daljnje pitanje navodi kako ponovno potvrđuje kako vezano za pred. događaj nije obavio nikakav razgovor kod PP Brač.

16. Nakon savjesne i detaljne ocjene provedenih dokaza utvrđeno je nespornim da je dio predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bio u posljednjem mirnom posjedu tužiteljice VT, što su potvrdili i svi saslušani svjedoci, nadalje utvrđeno je da se na spornom dijelu nekretnine nalazi septička jama koja je još uvijek priključena na kuću u kojoj živi tužiteljica, sud je također povjerovao tužiteljici kada je u svom iskazu navela da je na predmetnom dijelu zemljišta pokopala i svoja dva kućna ljubimca, a također je nespornim utvrđeno i to da je suhozid kojim je bio omeđen sporni vrt porušen po nalogu tuženika ZT, što je tuženik sam i potvrdio u svom iskazu a o čemu je i sastavljena službena bilješka PP Brač, prilikom izlaska na lice mjesta. Jasan je i motiv tuženika da postupi na opisani način, naime, svi su svjedoci potvrdili da parcela tuženika koja se nalazi u međi sa predmetnom parcelom nema odgovarajući pristupni put, pa ga tuženik takav odgovarajući prilaz pokušao ostvariti rušenjem predmetnog suhozida, na koji je način počinio čin smetanja posjeda tužiteljice,

17. Iz svega navedenog proizlazi da je tuženik rušenjem suhozida kojim je bio omeđen vrt u čijem je mirom posljednjem posjedu bila tužiteljica, počinio smetanje posljednjeg mirnog posjeda tužiteljice, zbog čega je zahtjev tužiteljice u cijelosti usvojen te je odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom I.

18. Odluka o trošku temelji se na članku 154. st. 1. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, sukladno kojoj odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, x 2,00 EUR obzirom na vrijednost boda, što iznosi 500,00 EUR, plus 125,00 EUR na ime 25% PDV-a, plus 398,17 EUR za trošak očevida i vještačenja te po 6,64 EUR za pristojbu tužbe i odluke, ukupno iznosi 1.036,45 EUR, zbog čega je odlučeno kao u izreci pod točkom II.

U Supetru, dana 12. prosinca 2025. godine

Sutkinja

Katarina Heinrich

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dostave rješenja. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje sud neće dostavljati rješenje prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis rješenja. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava rješenja obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Sud će istaknuti rješenje na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis rješenja stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Dostaviti:

1. odvj. Nikola Rendić, Supetar

2. odvj. Marina Mrklić, Split