REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-483/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vesni Horvath na prijedlog sudskog savjetnika Domagoja Balentina, u pravnoj stvari tužiteljice LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. studenog 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice VO, odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika ZO, dipl. iur., te presude javno objavljene 12. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade štete ukupan iznos od 1.891,00 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, tekućom na iznos od 1.800,00 eura od 23. siječnja 2025. do isplate, a na iznos od 91,00 eura tekućom od 12. prosinca 2025. do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu od 1.039,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 23. siječnja 2025. do isplate, kao i dio tužbenog zahtjeva kojim potražuje isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade imovinske štete, za razdoblje od 23. siječnja 2025. do 11. prosinca 2025.

III Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja kojim potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 1.800,00 eura od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23. siječnja 2025. do dana isplate 3. veljače 2025.

IV Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, naknaditi tužiteljici LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu 1.137,43 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 12. prosinca 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 12. rujna 2024. zadobila ozljedu na radu kod poslodavca Kraš prehrambena industrija d.d., Zagreb, Ravnice 48 kada je čistila valjke za mazanje na liniji karamele i prignječila prste lijeve ruke. Tužiteljici je navedena ozljeda priznata kao ozljeda na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tužiteljica se javila u KBC Osijek gdje su joj dijagnosticirali ozljedu VLC phalanfis digiti II maus I. sin i prijelom distalne falange lijevog kažiprsta, a sve kako je to detaljno opisano u tužbi.

Poslodavac kod tuženika ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici pretrpe na radu, odnosno prilikom obavljanja poslova svojeg radnog mjesta, a što je ovdje slučaj, to je naslovljeno osiguranje pasivno legitimirano i odgovorno za naknadu štete oštećeniku.

Slijedom navedenog kod tužiteljice je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa ona na ime naknade neimovinske i imovinske štete, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti, potražuje ukupan iznos od 3.150,00 eura umanjeno za nesporno plaćenih 1.800,00 eura, što ukupno iznosi 1.350,00 eura zajedno sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

Obzirom na navedeno, tužiteljica je nakon provedenog medicinskog vještačenja podneskom od 24. rujna 2025. konačno uredila tužbeni zahtjev na način da od tuženika na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje specificirano kako slijedi:

- za pretrpljene fizičke bolove 2.000,00 eura,

- za pretrpljeni strah 1.600,00 eura,

- za pretrpljene duševne boli zbog naruženosti 1.000,00 eura,

- te za tuđu pomoć i njegu iznos od 130,00 eura,

- odnosno ukupno s osnova neimovinske štete iznos od 4.600,00 eura, te imovinske štete iznos od 130,00 eura za pruženu tuđu pomoć i njegu, sve sa pripadajućom zateznom kamatom.

S obzirom da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužiteljici nesporni iznos od 1.800,00 eura, to tužiteljica na ime naknade štete potražuje preostali iznos od 2.930,00 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, to jest od dana 23. siječnja 2025. do isplate, te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja do isplate. Slijedom svega navedenog tužiteljica predlaže u cijelosti usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da ne osporava nastanak štetnog događaja kao niti odgovornost svoga osiguranika za isti s obzirom da je tužiteljici priznata ozljeda na radu. Isto tako tuženik ne osporava niti pasivnu legitimaciju budući da je s poslodavcem tužiteljice u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja, a kojom je pokrivena i odgovornost prema djelatnicima. Slijedom navedenog, tuženik ne osporava pravnu osnovu tužbenog zahtjeva.

U odgovoru na tužbu tuženik ističe da osporava potraživanu visinu tužbenog zahtjeva, potraživanu zateznu kamatu te potraživani trošak liječenja tužiteljice. Tuženik ističe da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila otvoreni prijelom lijevog kažiprsta te je provedeno liječenje koje je prilagođeno vrsti ozljede. Vodeći se medicinskom dokumentacijom koja mu je dostavljena iz koje proizlazi da kod tužiteljice nije došlo do ograničenja pokreta, kao niti do smanjenja motoričke snage u lijevoj ruci, tuženik navodi da je prije podnošenja tužbe isplatio tužiteljici u mirnom postupku iznos od 1.800,00 eura, a koja isplata u ovom postupku nije sporna. Tuženik osporava ijedan dalje potraživani iznos naknade neimovinske štete i imovinske štete za pruženu tuđu pomoć.

Tijekom postupka tuženik je podneskom od 16. srpnja 2025. istaknu da je po predmetnoj polici osiguranja ugovoren agregatni limit u iznosu od 79.633,69 eura koji je u međuvremenu iscrpljen. Tuženik pojašnjava da je riječ o gornjoj granici do koje tuženik može snositi obvezu za sve štete ukupno, koje nastanu unutar jednog osigurateljnog razdoblja. Nadalje, tuženik navodi da budući da nije riječ o obveznom osiguranju već o dobrovoljnom, samim nastupom činjenice da je agregatni limit iscrpljen, prestaje i svaka obveza osiguratelja, ovdje tuženika prema osiguraniku ili njegovim potencijalnim vjerovnicima, ovdje tužiteljici. U prilog svojih navoda tuženik je dostavio pregled šteta po polici od 10. srpnja 2025. i Potvrde o izvršenom nalogu te je na navedenu okolnost iscrpljenosti svote osiguranja predložio provođenje financijskog vještačenja.

Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom.

3. U odnosu na istaknuti prigovor iscrpljenosti agregatnog limita, tužiteljica je navela da je tuženik u prekluziji za iznošenje prigovora iscrpljenosti limita, jer je isti iznio nakon zaključenja prethodnog postupka te je u prekluziji u pogledu iznošenja novih činjenica i dokaza. Nastavno, tužiteljica smatra da je tuženik sukladno čl. 106. Zakona o osiguranju bio dužan pri primitku tužbe oblikovati tehničke pričuve i rezervirati iznos novca za štetu tužiteljici. Stoga mogućnost da je agregatni limit iscrpljen, ne utječe na obvezu tuženika na naknadu štete tužiteljici.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u obrazac Prijave o ozljedi na radu, odštetni zahtjev, medicinsku dokumentaciju, policu osiguranja br. [broj police osiguranja] uz privitak, pregled šteta po polici, potvrde o izvršenom nalogu šteta po predmetnoj polici te je provedeno medicinsko vještačenje po vještaku dr. Zvonimiru Lovriću o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje od 15. rujna 2025., te izvršio uvid u drugu dokumentaciju koja prileži spisu.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje: ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao radnice osiguranika tuženika za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, koju je tužiteljica pretrpjela uslijed štetnog događaja, preko nespornog isplaćenog iznosa od 1.800,00 eura.

7. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno postojanje pasivne legitimacije tuženika, činjenica nastanka štetnog događaja, kao i odgovornost osiguranika tuženika. Isto tako, nesporno je da je navedena ozljeda priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu.

8. Između stranaka je sporno ostvaruje li tužiteljica pravo na naknadu štete uslijed činjenice da je iscrpljen agregatni limit po predmetnoj polici osiguranja. Sporna je i visina tužbenog zahtjeva preko nespornog isplaćenog iznosa od 1.800,00 eura te tijek zateznih kamata za imovinsku štetu, dok su stranke učinile nespornim iznos naknade za tuđu pomoć i njegu u visini od 3,50 eura po satu. Stoga su između stranka sporni osnov i visina tužbenog zahtjeva.

9. U pogledu tužiteljeva prigovora prekluzije iznošenja prigovora iscrpljenosti agregatnog limita valja istaknuti da je odredbom čl. 288. a st. 6. ZPP-a propisano da se materijalnopravni prigovori mogu isticati i nakon zaključenja prethodnog postupka, ali se radi njihova opravdanja ne mogu iznositi nove činjenice, niti se mogu predlagati novi dokazi, osim ako se radi o činjenicama i dokazima koje bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. Prema stajalištu ovog suda, prigovor iscrpljenosti agregatnog limita police osiguranja je materijalnopravni prigovor kojeg je tuženik sukladno čl. 288.a st.6. ZPP- a mogao istaknuti i nakon zaključenja prethodnog postupka.

10. Iz Pregleda šteta po polici od 10. srpnja 2025. proizlazi da je tuženik po predmetnoj polici isplatio dana 20. svibnja 2025. iznos od 1.021,00 eura, 22. svibnja 2025. iznos od 291,50 eura, 28. svibnja 2025. iznos od 1.200,00 eura, 5. lipnja 2025. iznos od 300,00 eura, 9. lipnja 2025. iznos od 600,00 eura, 2. lipnja 2025. iznos od 6.331,81 eura, 3. lipnja 2025. iznos od 350,00 eura, 9. lipnja 2025. iznos od 1.800,00 eura, 11. lipnja 2025. iznos od 875,00 eura, 8. srpnja 2025. iznos od 2.800,00 eura, 13. lipnja 2025. iznos od 2.450,00 eura, 29. svibnja 2025. iznos od 775,00 eura, 26. svibnja 2025. iznos od 1.600,00 eura i 1.300,00 eura, 18. lipnja 2025. iznos 1.950,00 eura i 20. svibnja 2025. iznos od 6.400,00 eura odnosno tuženik je nakon zaključenja prethodnog postupka isplatio ukupno iznos od 30.044,31 eura. Stoga je tuženik i nakon zaključenja prethodnog postupka kao dokaz mogao priložiti Pregled šteta po polici od 10. srpnja 2025., Potvrde o izvršenom nalogu šteta po polici 078700115783 te predložiti financijsko vještačenje.

11. Međutim, budući da iz Pregleda šteta po polici od 10. srpnja 2025. proizlazi da je tuženik na temelju prijavljenih šteta od 13. svibnja 2025., 6. svibnja 2025., 7. travnja 2025., 7. svibnja 2025., 28. travnja 2025., 24. ožujka 2025., 17. travnja 2025., 26. ožujka 2025. i 2. svibnja 2025., dakle, prijava koje su uslijedile nakon podnošenja tužbe dana 7. ožujka 2025., za vrijeme trajanja ovog postupka drugim oštećenicima dana 20. svibnja 2025. isplatio iznos od 6.400,00 eura, 9. lipnja 2025. iznos od 1.800,00 eura, 22. travnja 2025. iznos od 782,00 eura, 3. lipnja 2025. iznos od 350,00 eura, 28. svibnja 2025. iznos od 1.200,00 eura, 5. lipnja 2025. iznos od 300,00 eura, 9. lipnja 2025. iznos od 600,00 eura, 22. svibnja 2025. iznos od 291,50 eura, 16. travnja 2025. iznos od 1.021,00 eura, 28. travnja 2025. iznos od 2.340,00 eura, 23. travnja 2025. iznos od 900,00 eura te 26. svibnja 2025. iznos od 1.300,00 eura i iznos od 1.600,00 eura, dakle, ukupno iznos od 18.884,50 eura, prigovor iscrpljenosti limita nije osnovan, jer je tuženik prilikom navedenih isplata propustio uzeti u obzir i predmetno potraživanje tužiteljice.

Naime, u slučaju štete osiguratelj je u obvezi isplatiti naknadu ako se osigurani rizik ostvario za vrijeme trajanja osiguranja, a to se u konkretnom slučaju i dogodilo. Da bi se tuženik mogao opravdano pozivati na ispunjenje agregatnog limita, trebao je i morao nakon zaprimljene tužbe, nakon danog odgovora na tužbu, rezervirati utužena novčana sredstva za naknadu štete, u smislu odredbe članka 106. Zakona o osiguranju ("Narodne novine" br. 30/15., 112/18., 63/20., 133/20., 151/22., 152/24.) i članka 6. Pravilnika o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima ("Narodne novine" br. 72/19., 151/22., 155/22.), a ne nakon podnošenja tužbe isplaćivati novčana sredstava osobama koje su kasnije u odnosu na tužiteljicu prijavile štetu, te nakon toga tvrditi da više nema obvezu naknade štete prema tužiteljici.

12. Sud je sve relevantne činjenice predložene na okolnost prigovora iscrpljenosti agregatnog limita utvrdio na temelju Pregleda šteta po polici od 10. srpnja 2025. i Potvrde o izvršenom nalogu šteta po polici 078700115783, pa je kao nepotreban na ročištu 13. studenog 2025. odbio prijedlog tuženika za provođenjem financijskog vještačenja.

13. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Zvonimiru Lovriću, koji je u svom nalazu i mišljenju od 15. rujna 2025. (str. 99–100 spisa) utvrdio da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ranu lijevog kažiprsta s postavljenom dijagnozom: VLC phalangis distali digiti II manus sin i fractura phalangis distalis digitii II aperta. Sudski vještak u nalazu i mišljenju navodi da je osobno pregledao tužiteljicu, te temeljem osobnog pregleda i priložene medicinske dokumentacije, zaključuje da je kod tužiteljice vidljiv manji ožiljak dorzuma kažiprsta i deformacija nokta te je kliničko stanje bez ispada fleksije, a ekstenzija uredna. Sudski vještak je mišljenja da su ozljede koje je tužiteljica zadobila posljedica navedenog štetnog događaja. Nadalje, vještak navodi da je tužiteljica liječena operacijski hitno i da se držala uputa liječnika. Iz mišljenja vještaka razvidno je da nije poznato ranije stanje narušenoga zdravlja koje bi moglo utjecati na stupanj oštećenja. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se tužiteljica žali na povremene bolove u kažiprstu kod stiska. Liječenje je trajalo oko tri mjeseca, te je dovršeno u prosincu 2024. Sudski vještak je mišljenja da je zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti.

Sudski vještak je u nalazu i mišljenju utvrdio da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpila fizičke bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta oko 15 dana, te manjeg intenziteta još oko 65 dana. Tužiteljica je isto tako pretrpila tzv. primarni strah u trenutku ozljeđivanja koji je bio kratkotrajan i intenzivan. Takozvani sekundarni strah u tijeku daljnjeg liječenja bio je jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 10 dana. Kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme liječenja utvrđen je u trajanju od oko 14 dana. Kod tužiteljice je utvrđeno postojanje naruženja manjeg stupnja zbog vidljivog ožiljka na zadnjem članku kažiprsta (i manjeg deformiteta nokta) koji je stalno vidljiv drugima. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji, vještak zaključuje da kod tužiteljice nije zaostalo trajno smanjenje opće, životne i radne sposobnosti. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega po dva sata dnevno kroz trinaest dana.

14. Na nalaz i mišljenje vještaka nije bilo prigovora te je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka kao stručnu pomoć u dokazivanju tužiteljičinih tegoba budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem relevantne medicinske dokumentacije.

15. Imajući u vidu utvrđene relevantne okolnosti u smislu odredbe članka 1100. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO), obzirom da je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti te da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade, po ocjeni ovog suda primjerena naknada za pretrpljene fizičke bolove iznosi 1.800,00 eura, za pretrpljeni strah 800,00 eura te za naruženost 1.000,00 eura, što ukupno iznosi 3.600,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od podnošenja odštetnog zahtjeva 23. siječnja 2025. Temeljem članka 1095. stavak 2. ZOO-a tužiteljica ima pravo na naknadu nenovčane imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege, a obzirom na opseg potrebne tuđe pomoći i njege u vezi štetnog događaja, s time da cijena jednog sata sukladno sporazumu stranaka iznosi 3,50 eura pa je za 26 sati dosuđeno 91,00 eura. Naime, među strankama nije sporno da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani, kao i iznos naknade pružene pomoći i njege po satu, stoga je sud dosudio navedeni iznos s kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude odnosno 12. prosinca 2025. sukladno odredbi članka 1089. ZOO-a, a visina i okolnosti su utvrđene danom donošenja presude.

16. Obzirom da je tuženik isplatio tužiteljici nesporan dio u iznosu 1.800,00 eura, to ukupno tužiteljici valja dosuditi iznos od 1.891,00 eura s osnova neimovinske i imovinske štete. U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadom štete ukazuje se previsoko postavljenim, slijedom čega je isti valjalo odbiti u iznosu od 1.039,00 eura kao neosnovan.

17. Odluka o visini stope zakonske zatezne kamate temelji se na odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a, s tijekom kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 23. siječnja 2025. za neimovinsku štetu, odnosno od 12. prosinca 2025. za imovinsku štetu. U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade imovinske štete je valjalo odbiti od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23. siječnja 2025. do presuđenja, te je stoga odlučeno kao pod točkom II izreke.

18. Sud je odbio i dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica potražuje isplatu zateznih kamata na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 1.800,00 eura od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23. siječnja 2025. do dana isplate 3. veljače 2025. obzirom da je tuženik sukladno čl. 943. ZOO-a isplatio osigurninu u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva čime nije došao u zakašnjenje.

19. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP- a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku cijeneći uspjeh tužiteljice u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu kao uspjeh u cijelosti u sporu.

Tužiteljica je uspjela u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, jer je u cijelosti dokazala odgovornost tuženika i osnovanost tužbenog zahtjeva. S obzirom da je tužbeni zahtjev u visini od 2.930,00 eura, prihvaćen u iznosu od 1.891,00 eura, a odbijen u preostalom iznosu od 1.039,00 eura, sud je utvrdio da je tužiteljica u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspjela s omjerom 64,54 %. Temeljem navedenog sud je ocijenio da je tužiteljica u ovom sporu uspjela u ukupnom omjeru sa 82,27 %. Nadalje, sud je utvrdio da je tuženik u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspio s 35,46 %, a u pogledu osnove tužbenog zahtjeva s 0 %, dakle ukupno 17,73 %. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a parnični trošak određuje se na način da se od postotka uspjeha stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici oduzima postotak stranke koja je uspjela u manjoj mjeri, te se zatim stranci koja je u većoj mjeri uspjela dodjeljuju priznati i svrhoviti troškovi u postotku koji preostane nakon navedenog obračuna. Slijedom navedenoga sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a tužiteljica ima pravo na 64,54 % priznatih troškova. Tako je tužiteljici valjalo priznati trošak sastava odštetnog zahtjeva i sastava tužbe – svaki po 100 bodova po Tbr. 7/1, zastupanja na ročištu 8.5.2025. – 100 bodova po Tbr. 9/1, trošak sastava obrazloženog podneska od 24.9.2025. – 100 bodova po Tbr. 8/1, trošak zastupanja na ročištu 13.11.2025. – 100 bodova po Tbr. 9/1, kao i trošak pristupa na ročište za objavu odluke - 50 bodova po Tbr. 9/3 odnosno ukupno 550 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura (Tbr. 54) i uvećano za PDV od 25% iznosi ukupno 1.375,00 eura. Stoga je valjalo naložiti tuženiku da naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u omjeru od 64,54% odnosno u iznosu od 887,43 eura. Navedenom iznosu dodan je trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 250,00 eura pa je tužiteljici na ime sveukupnog parničnog troška dosuđeno 1.137,43 eura.

Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 16.5.2025. kojim dostavlja sudu potvrdu o uplati predujma za vještačenje, kao niti podneska od 12.11.2025. kojim dostavlja sudsku praksu budući da isti nisu bili nužni za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a. Tužiteljici također nisu priznati troškovi sastava preostala dva podneska od 24.9.2025. kojima se očituje na navode tuženika u pogledu iscrpljenosti agregatnog limita i dostavlja sudsku praksu budući da je navedeno mogla učiniti i podneskom od istog dana kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka te postavlja konačni tužbeni zahtjev, za što joj je priznat trošak zastupanja te bi priznavanje navedenih podnesaka u parnični trošak bilo suprotno načelu ekonomičnosti vođenja postupka.

20. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP- a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

21. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 12. prosinca 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. tuženiku (na broj: S-322/2025)