Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
Čakovec, Ruđera Boškovića 18
Poslovni broj Ovr-731/2025-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Čakovcu, po sucu toga suda Hrvoju Novaku, a na prijedlog sudske savjetnice Lucije Milinović, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatski Telekom d.d., OIB: 81793146560, Radnička cesta 21, Zagreb, zastupan po punomoćniku Branimiru Fingleru, odvjetniku iz Osijeka, protiv ovršenika OU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Bojanu Bacingeru, odvjetniku iz Čakovca, radi ovrhe, 12. prosinca 2025.
r i j e š i o j e:
I. Odbacuje se žalba ovršenika OU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zaprimljena kod ovoga suda 8. listopada 2025. protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Stjepana Trstenjaka iz Varaždina broj Ovrv-1260/08 od 25. studenog 2008.
II. Odbija se prijedlog ovršenika OU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za odgodu ovrhe podnesen 8. listopada 2025. kao neosnovan.
Obrazloženje:
1. Rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Stjepana Trstenjaka iz Varaždina broj Ovrv- 1260/08 od 25. studenog 2008., na prijedlog ovrhovoditelja određena je ovrha općenito na imovini ovršenika. Navedeno rješenje o ovrsi ovrhovoditelj je podnio na naplatu Financijskoj agenciji 27. lipnja 2025. te je u tijeku izvansudska ovrha na novčanim sredstvima ovršenika.
2. Ovršenik je 8. listopada 2025. podnio žalbu na rješenje o ovrsi u kojoj navodi kako je predmetno rješenje o ovrsi postalo pravomoćno i ovršno 19. prosinca 2008., a da nikada nije bilo dostavljeno ovršeniku. Smatra da je nastupila zastara potraživanja jer je od dana pravomoćnosti i ovršnosti do dana podnošenja zahtjeva proteklo 17 godina, a u konkretnom slučaju se primjenjuje desetogodišnji zastarni rok. Stoga tvrdi da je ovrha nedopuštena, te predlaže da sud odgodi ovrhu kako bi ovršenik bio ovlašten poduzimati druge radnje na koje je inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.
3. Ovrhovoditelj se 20. listopada 2025. očitovao na navode ovršenika tako što je u spis dostavio rješenje ovoga suda poslovni broj Ovr-552/2025-2 od 30. srpnja 2025. kojim je sud odbacio prijedlog ovršenika OU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], od 25. srpnja 2025. za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim koje je temeljem Zahtjeva za naplatu kod Financijske agencije pokrenuo ovrhovoditelj HRVATSKI TELEKOM d.d., OIB 81793146560 Radnička cesta 21, Zagreb, a na temelju Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave posl. br. Ovrv-1260/08 donesenog od strane javnog bilježnika Stjepana Trstenjaka iz Varaždina 25. studenog 2008., pravomoćno i ovršno 19. prosinca 2008., kao nedopušten. Nadalje, ovrhovoditelj je kao odgovor na navode ovršenika u spis dostavio i zahtjev za naplatu koji je predan Financijskog agenciji 23. travnja 2021., a kojim se zahtjeva djelomična naplata novčane tražbine prema specifikaciji, a na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Stjepana Trstenjaka iz Varaždina broj Ovrv- 1260/08 od 25. studenog 2008.
4. Uvidom u rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Stjepana Trstenjaka iz Varaždina broj Ovrv-1260/08 od 25. studenog 2008. vidljivo je kako isto ima izdanu klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti, te je postalo pravomoćno i ovršno 19. prosinca 2008. Spomenuto rješenje o ovrsi sadrži valjanu uputu o pravnom lijeku odnosno da se prigovor može podnijeti u roku 8 dana. Žalbu protiv rješenja o ovrsi ovršenik je predao 8. listopada 2025., dakle izvan zakonskog roka od osam dana, nakon što je već izdana klauzula pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi.
5. Sukladno čl. 53. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ) ovršenik može zbog razloga iz članka 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja, a sukladno st. 3. istog članka ovršenik je dužan u žalbi iz stavka 1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja i dokaze kojima potkrepljuje svoje navode, te priložiti isprave na koje se poziva u žalbi. Sukladno čl. 53. st. 4., sud će odbaciti naknadno podnesenu žalbu nakon proteka roka koja se temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi.
6. Sukladno čl. 284. st. 5. OZ-a tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz čl. 287. protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njim poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.
7. Dakle, ovršenik je u svojoj žalbi dužan obrazložiti opravdan razlog zbog kojeg je podnio žalbu izvan zakonskog roka od osam dana, a što ovršenik prema stajalištu ovog suda nije učinio. Kao opravdani razlog zbog kojeg se ne bi mogao određeni razlog istaknuti već u roku za žalbu smatra se onaj razlog koji je nastao nakon proteka roka za žalbu. Sud smatra da se žalba ovršenika temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti i u vrijeme redovnog roka za žalbu nakon primitka rješenja o ovrsi, posebice u vezi istaknutog prigovora zastare. Isto tako ovršenik nije u prilog svojih tvrdnji kako nije nikad zaprimio predmetno rješenje o ovrsi, dostavio niti predložio bilo kakve dokaze, te je taj prigovor neosnovan i paušalan.
8. Slijedom navedenog valjalo je odbaciti žalbu ovršenika sukladno čl. 53. st. 4. u vezi sa st. 1. OZ-a, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke.
9. Nadalje, u odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu, prema čl. 65. st. 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. OZ-a ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. OZ-a, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.
10. Uvidom u prijedlog ovršenika od 8. listopada 2025. utvrđeno je kako je ovrhovoditelj zahtjev za naplatu od 27. lipnja 2025. podnio temeljem rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave broj Ovrv-1260/08 od 25. studenog 2008. javnog bilježnika Stjepana Trstenjaka iz Varaždina, a temeljem kojeg se može provesti naplata kod Financijske agencije.
11. Protiv navedenog rješenja o ovrsi ovršenik je podnio žalbu iz čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona, čime je ispunjena jedna od pretpostavki za odgodu ovrhe.
12. Sud smatra da sadržajem prijedloga ovršenik nije učinio vjerojatnim drugi od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe jer nije obrazložio vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete koja bi nastala prilikom izvršenja ovrhe i u kojem obujmu bi je trpio, niti pak vjerojatnost da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, a niti je u tu svrhu dostavio, ni predložio kakve dokaze. Naime ovršenik u svom prijedlogu za odgodu mora jasno, određeno i konkretno navesti okolnosti koje ukazuju na vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno nasilja. Sud je mišljenja da ovršenik nije učinio vjerojatnim navedeni uvjet jer nije obrazložio u čemu bi se konkretno nenadoknadiva šteta ili nasilje sastojalo, niti je o tome dostavio bilo kakve dokaze.
13. Naime, u ovršnom postupku se prisilno ostvaruje tražbina ovrhovoditelja, tako da nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ne predstavlja šteta koja redovito, po samom tijeku stvari, kao što je u ovom slučaju blokada računa, nastaje u ovršnom postupku, već je za odgodu ovrhe potrebna vjerojatnost nastanka nasilja ili štete u većem opsegu. Osim toga, sud smatra kako ovršenik nije dokazao nastanak teško nadoknadive štete ili nenadoknadive štete, kao niti nasilja, posebice ako se uzme u obzir da je ovrhovoditelj pravna osoba. Ovršenik u prijedlogu za odgodu nije naveo jasne i konkretne okolnosti koje bi dovele do nasilja ili nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja bi za ovršenika mogla nastati.
14. S obzirom na to da ovršenik nije učinio vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, kao niti vrstu ili opseg nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koju bi provedbom ovrhe pretrpjela, ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje uvjeta propisanog odredbom članka 65. Ovršnog zakona za odgodu ovrhe te je stoga prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe neosnovan.
15. Slijedom navedenog, kako nisu kumulativno ispunjene pretpostavke propisane čl. 65. Ovršnog zakona, sud je odlučio kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
U Čakovcu 12. prosinca 2025.
Sudac:
Hrvoje Novak
Sudska savjetnica:
Lucija Milinović
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi ovome sudu u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
O tom obavijest:
1. ovrhovoditelj po pun.
2. ovršenik po pun.
