Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž-842/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po OD Maravić & Maravić iz Ogulina, protiv 1. tuženika B2 KAPITAL d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 41, OIB: 57509775368, zastupan po punomoćnici Anji Barić, odvjetnici iz Zagreba i 2. tuženog JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu poslovni broj P-65/2021-37 od 29. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu poslovni broj P-65/2021-37 od 29. rujna 2025.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
"I. Odbija se tužiteljica sa tužbenim zahtjevom koji glasi:
I. "Proglašava se nedopuštenom ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj: Ovr-298/2020 od dana 24. kolovoza 2020. a na temelju ovršne isprave, sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanja založnog prava na nekretninama, solemniziranog od javnog bilježnika Ivanke Antić iz Karlovca pod brojem; OV-2945/12, radi naplate tražbine 1.tuženika u iznosu od 455.128,93 kn, uvećano za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu koja na iznos od 336.038,71 kn teku od dana 14. kolovoza 2020., pa do isplate, kao i troškova ovršnog postupka u iznosu od 3.731,00 kn, uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate, u odnosu na ½ suvlasničkog djela na nekretnini kč. br. [katastarska čestica], temelj kuće i dvor podkućnica u [adresa], površine 95 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].
II. Nalaže se tuženicima da tužiteljici naknade trošak ovog postupka,. sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe".
II. Nalaže se tužiteljici GN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da 1. tuženom B2 KAPITAL d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 41, OIB: 57509775368 naknaditi parnični trošak u iznosu od 750,00 eura."
2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se tužiteljica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu tužiteljice i ukine pobijanu presudu, te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje trošak sastava žalbe u iznosu od 781,25 eura i trošak sudske pristojbe u iznosu od 106,18 eura.
3. Na žalbu tužiteljice nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjski presudu u okviru žalbenih razloga i navoda tužiteljice, pazeći pri tom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od citiranih bitnih povreda odredaba parničnog postupka.
6. Suprotno tvrdnji tužiteljice, prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Izreka presude je jasna i razumljiva i ne proturječi razlozima presude koji su jasni i logični, te odgovaraju stanju spisa. Dakle, ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima u presudi navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku. Naime, razlozi dani u obrazloženju pobijane presude su jasni logični i sasvim razumljivi. Prema tome, nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju povredu se poziva tužitelj.
7. U odnosu na žalbene tvrdnje tužiteljice potrebno je odgovoriti da iz stanja spisa proizlazi:
- da je 2006. 2. tuženik kupio gradilište sa temeljima i predmetnu nekretninu upisao kao svoje vlasništvo iako je u to vrijeme tužiteljica živjela sa 2. tuženikom i o tome se suglasila,
- da su tužiteljica i 2. tuženi zaključili brak 9. rujna 2006.,
- da je 2. tuženi kao upisani vlasnik predmetne nekretnine istu dao kao osiguranje u zalog za kredit svojeg brata ĆN, kao založni dužnik,
- da se u Izjavi o stvarnom vlasniku – stranke poslovnog subjekta suglasio da ova nekretnina bude instrument osiguranja,
- da prvostupanjski sud nije prihvatio iskaz da tužiteljica nije ništa znala o kreditu, da ju banka nije kontaktirala, da je to saznala tek podnošenjem ovrhe 2020. te iskaz tuženog da supruzi nije rekao za kredit jer je želio pomoći bratu,
- da iz podataka o prebivalištu, što je sastavni dio sporazuma o osiguranju tvrtka brata 2. tuženog i 2. tuženi, prebivaju na adresi [adresa],
- da 2. tuženi prebiva na adresi [adresa], što je neposredno jedan do drugoga, te kroz tolike godine nije logično da se o tome nije pričalo, razgovaralo, pokušalo naći rješenje jer su osim ovih kao jamci-platci naznačeni strina TN i brat Darijeve supruge ŽN, koji plaćaju kredit iz svojih primanja,
- da prvostupanjski sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan prije svega jer je 2. tuženi kao zemljišno knjižni vlasnik dao svoju nekretninu svjesno i u dobroj vjeri da njegov brat ĆN, ishodi kredit, ne očekujući da ga neće vraćati,
8. Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da je tužiteljica znala da je nekretnina upisana na 2. tuženog, jer su se tako suglasili i nije logično da zbog neposredne blizine gdje stranke žive, toliko godina ne bi saznala za kredit, a osim toga ukoliko su zajedno gradili i radili mogla se je pravovremeno upisati u zemljišne knjige već prilikom kupnje gradilišta, a ako ne već to mogla je pokrenuti postupak utvrđenja imovine, zabilježbu i slično i zaštititi svoje suvlasništvo ili na drugi način učiniti vidljivim, što je od značaja povjerenja u zemljišne knjige u smislu članka 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV) savjesne osobe koja se na to poziva.
9. Te činjenice nedvojbeno proizlaze iz dokumentacije priložene spisu, a u koju dokumentaciju je prvostupanjski sud tijekom dokaznog postupka izvršio uvid, te je isto utvrđeno i obrazloženo u pobijanoj presudi.
10. Sve navedeno prvostupanjski sud je uzeo u obzir, te je jasno i određeno obrazložio u obrazloženju pobijane presude.
11. Dakle, suprotno žalbenim navodima tužiteljice iz naprijed navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo, kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, te je njegova odluka valjano argumentirana i zasnovana na zakonu, pa žalbenim navodima tužiteljice nije dovedena u dvojbu.
12. Naime, ovdje je potrebno posebno istaknuti da ukoliko tužiteljici zaista nisu bila poznata raspolaganja njenog supruga ta okolnost ništa ne mijenja, jer je ista propustila zaštiti svoja suvlasnička prava na nekretnini koja je predmet ovrhe i to ne samo od trenutka kada je njen suprug opteretio nekretninu hipotekom, nego još od onda kada je izvanknjižno, na osnovi zakona eventualno stekla pravo suvlasništva odnosne nekretnine.
13. Pored toga, u situaciji kada su dva sudionika navedenog pravnog odnosa savjesna, odnosno kada je jedan od njih treća osoba – stjecatelj u dobroj vjeri, a druga je bračni drug koji nije bio sudionik pravnog posla (koji je za posljedicu imao opterećenje hipotekom i njegovog suvlasničkog dijela nekretnine, polazeći od svrhe i značaja odredbi o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige (članak 122. ZV-a), prednost u zaštiti stečenog prava ima treća savjesna osoba koja se poziva na načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige. Stoga je to pravilo i onda kada je bračni drug bio savjestan i nije znao za raspolaganje drugog bračnog druga, odnosno kada su stjecatelj i takav bračni drug istodobno bili u dobroj vjeri.
14. Pravilno je postupio prvostupanjski sud kada nije proveo sve dokaze po prijedlogu tužiteljice, odnosno kada nije saslušao svjedoke i proveo očevid u prisustvo građevinsko-geodetskog vještaka na licu mjesta, a ovo iz razloga jer tužiteljica nije jasno i određeno navela na koje okolnosti bi se saslušavale, kako stranke, tako i svjedoci, a niti je navela koje činjenice bi se izvođenjem predmetnih dokaza utvrdile.
15. Što se tiče provođenja dokaza saslušanjem stranaka sasvim je logično da bi stranke u svom iskazu bile pristrane jer ishod spora izravno utječe na njih, pa je jasno da bi iste iskazivale u svoju korist.
16. Također, nije jasno niti što bi se dokazalo očevidom i vještačenjem obzirom na činjenicu da je 1. tuženik postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, te je sasvim irelevantno kada je predmetna nekretnina izgrađena, a irelevantan je i doprinos u izgradnji iste koji su imali tužiteljica i njen bračni drug.
17. Ovim je odgovoreno na odlučne žalbene navode tužiteljice.
18. Pravilna je i odluka o parničnom trošku, kako po osnovu, tako i po visini, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14. i 107/15), koju tužiteljica osporava samo paušalno.
19. Slijedom naprijed navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu potvrditi.
20. Tužiteljici nije dosuđen žalbeni trošak iz razloga jer ista nije uspjela sa svojom žalbom (članak 166. stavak 1. ZPP-a).
U Gospiću, 12. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća:
Tatjana Radaković Bašić
