Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-2289/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja ZZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukušić Bokan i partneri d.o.o. u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko- upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. studenog 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Ivana Petrusa, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Vukušić Bokan i partneri d.o.o. u Zadru, na ročištu za objavu presude 11. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan koji glasi:

"I. Nalaže se upis brisanja zemljišnoknjižnog stanja upisanog sukladno Rješenju Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižnog odjela Biograd na Moru od 28. siječnja 2016. godine, poslovnog broja: Z-10211/2015/173 sadržanom u zapisniku sastavljenom povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u korist tuženika: REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 za cijelo (1/1) glede nekretnine označene kao: čest. zem. [katastarska čestica], u naravi: VELIKA OGRADA / ŠUMA, površine: 3007 m2 , upisana u ZK uložak broj: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], potvrđenog Rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanom u zapisniku sastavljenom u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] s ročišta održanog povodom prigovora dana 17. rujna 2024. godine, poslovnog broja: Z-24270/2024, Z-23054/2019, te se nalaže upis prava vlasništva glede nekretnine označene kao: čest. zem. [katastarska čestica], u naravi: VELIKA OGRADA / ŠUMA, površine: 3007 m2, upisana u ZK uložak broj: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u korist tužitelja:

ZZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo (1/1), što je tuženik: REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 dužan priznati i trpjeti, sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužitelju ZZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, trošak parničnog postupka u iznosu od 200,00 EUR ( dvjesto eura) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 18. listopada 2024. navodi da je rješenjem Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižnog odjela Biograd na Moru od 28. siječnja 2016., poslovnog broja: Z-10211/2015/173 sadržanim u zapisniku sastavljenom povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], tuženik upisan kao vlasnik za cijelo nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], u naravi: velika ograda / šuma, površine: 3007 m[2] upisana u zk uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanom u zapisniku sastavljenom u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] s ročišta održanog povodom prigovora 17. rujna 2024., poslovnog broja: Z-24270/2024, Z-23054/2019 odbijen je kao neosnovan prigovor tužitelja protiv zapisnika, te je uknjižba prava vlasništva nekretnine ostala neizmijenjena. Pobijanim rješenjem tužitelj da je upućen da svoja prava ostvari pokretanjem tužbe na ispravak. Suprotno utvrđenjima i rješidbama iz zapisnika i pobijanog rješenja, stvarni vlasnik nekretnine da je tužitelj i to za cijelo. Naime, tužitelj da je nekretninu stekao nasljeđivanjem svojih roditelja, a oni pak od svojih predaka. Tužitelj da je osobno i po prednicima u nikada od ikoga smetanom posjedu nekretnine najmanje 100 godina. Da se radi o nespornoj činjenici, ukazuje se da je povjerenik u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina], CZ na zapisnik potvrdio gornje činjenice; da je tužitelj do zapisnika bio upisan kao posjednik nekretnine u popisnom listu 220 k. o. [katastarska općina] i da je navedena činjenica općepoznata u mjestu u kojem se nalazi nekretnina. Ističe da je nekretnina u mirnom i od nikoga ikada smetanom posjedu tužitelja osobno i po njegovim prednicima preko 100 godina, to je ista, barem stečena dosjelošću.

Zaključno, predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu od 7. studenog 2024. usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da predmetna nekretnina odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, površine 508502 m[2] koja je bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] i uknjižena kao vlasništvo Republike Hrvatske, dok je u katastarskom operatu kao posjednik bila upisana Općina Sveti Filip i Jakov, pri čemu sporna nekretnina nije bila obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju iza pok. RZ. Također ističe kako tužitelj niti uz tužbu nije dostavio isprave kojima bi dokazao stjecanje prava vlasništva u odnosu na predmetnu nekretninu. Prema tome, sud je pravilno postupio kada je Republiku Hrvatsku upisao kao vlasnicom predmetne nekretnine u postupku obnove zemljišne knjige. Slijedom svega naprijed navedenog, predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti kao neosnovan.

3. Tuženica je podneskom od 13. prosinca 2024. (list spisa 126-127) istaknula da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982. – 1991., odnosno na dan 16. listopada 1990. kada je stupio na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. U prilog navedenim tvrdnjama tuženica je dostavila potvrdu Hrvatskih šuma d.o.o., Klasa: ST/24-01/3080 od 28. studenog 2024. i očitovanje Šumarije Biograd, Klasa: ST/24-01/3080 od 26. studenog 2024. s izvodom iz Programa gospodarenja te grafičkim prikazom.

4. Tužitelj je na pripremnom ročištu održanom 5. veljače 2025. naveo da nisu osnovani navodi tuženika da bi se radilo o šumi i području pod zaštitom Hrvatskih šuma pa da bi zato nekretnina trebala biti vlasništvo tuženika. Naveo je kako od matične nekretnine 134/2 k. o. [katastarska općina] nije nastala samo ovdje predmetna nekretnina, već i druge nekretnine, npr. kat. čest. [katastarska čestica] i druge k. o. [katastarska općina]. Navedene nekretnine, istog statusa kao i ovdje predmetna, nisu upisane kao vlasništvo tuženika, već kao vlasništvo fizičkih osoba, uključivo dionika ugovora o diobi koji je priložen u spis.

5. U dokazne svrhe sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem: zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljine knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-10211/2015/173 od 28. siječnja 2016. ( list spisa 5-7), zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina], broj: Z-24270/2024, Z-23054/2019 ( list spisa 8-9), izvod iz popisnog lista broj 220 DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru od 10. prosinca 2015. ( list spisa 10), potvrda o uključenosti kat.čest. u šumskogospodarski plan, Klasa: ST/24-01/3080, Ur.broj:15-00-05/24-03 od 28. studenog 2024. (list spisa 128-129), Program gospodarenja za g.j. Turanj ( 130-133, 134-135), diobni ugovor od 5. veljače 1977. ovjeren od strane Općinskog sekretarijata za opću upravu Općine Zadar, broj:190 od 12. siječnja1979. ( list spisa 140-141), povijesni prikaz zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] ( list spisa 142-144). Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: IZ (list spisa 151), GZ (list spisa 151-152), TZ (list spisa 152), ZZ (list spisa 152-153), ŠZ (list spisa 156), SZ (list spisa 156-157), UZ (list spisa 157) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja (list spisa 158).

5.1. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uknjižene kao vlasništvo tuženice u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnikom predmetne nekretnine upiše tužitelj, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika.

8. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom predmetne nekretnine za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

9. Sporno je treba li ispraviti upis na predmetnoj nekretnini koji je proveden u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava.

10. Uvidom u zapisnik sačinjen u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-10211/2015/173 od 28. siječnja 2016. (list spisa 5-7) razvidno je da predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], površine 508502 m[2] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjižene kao vlasništvo Republike Hrvatske, a u kojem postupku je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske za cijelo.

11. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja ZZ podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] pod poslovnim brojem: Z-24270/2024, Z-23054/2019 (list spisa 8-9), razvidno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ostala neizmijenjena, a podnositelj prigovora, ovdje tužitelj, upućen je svoje pravo ostvarivati u parnici, uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od 30 dana od dana dostave tog rješenja.

12. Uvidom u popisni list broj 220 k. o. [katastarska općina] (list spisa 10) razvidno je da je ZZ ovdje tužitelj upisan kao posjednik predmetne nekretnine s površinom od 2.

3007m

13. Uvidom u Potvrdu o uključenosti kat. čest. u šumsko-gospodarski plan od 28. studenog 2024. (list spisa 128) slijedi da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere površinom od 522116 m[2] obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje od 1982. do 1991. godine odnosno na dan 16. listopada 1990. kad je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama zakona o šumama.

14. Uvidom u dopis Hrvatskih šuma, Šumarije Biograd od 26. studenog 2024. (list spisa 129) proizlazi da je utužena nekretnina obuhvaćena G.J. Turanj (2012.-2021.), Odjel/odsjek 3a. u naravi površina obrasla razvijenom šikarom hrasta medunca, a isto je utvrđeno preklapanjem Geoportala HŠ i Geoportala DGU. Ujedno proizlazi da je površina pregledana 22. studenog 2024. od strane područnog čuvara šuma, dok se gospodarenje predmetnom površinom ostvaruje kroz čuvarsku službu, protupožarnu zaštitu motrenjem te zaštitom od štetnih organizama.

15. Uvidom u diobni ugovor zaključenog između OZ, BZ i HZ od 5. veljače 1977., ovjerenog od strane Općinskog sekretarijata za opću upravu Općine Zadar, broj 190 od 12. siječnja 1979. (list spisa 140-141) proizlazi da su ugovorne strane izvršile diobu zajedničkih nekretnina koje se nalaze u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina]. Ujedno proizlazi da su sve nekretnine opisno navedene bez katastarskih oznaka.

16. Svjedok IZ je u iskazu (list spisa 151) naveo da je predmetna parcela lokalnog naziva "Ograda". Ranije je bilo riječ o jednoj većoj površini koja je sa svih strana ograđena kamenim suhozidom koji je postojao otkad zna za sebe. Kasnije da su se njegova obitelj i obitelj tužitelja podijelila tako da ova parcela podijeljena na dvije parcele, jedna je pripala obitelji tužitelja, a druga parcela njegovoj obitelji tako da danas graniče jedan s drugim. Poznato mu je da ZZ ima braću TZ, UZ, Z i pokojnog C, oni su se podijelili i na toj parceli danas viđa samo ZZ. Sjeća se da je na ovoj parceli viđao i pokojnu majku tužitelja pokojnu RZ koja je tu držala blago. Ova parcela u naravi predstavlja šumu pa se pretežno koristila za sječu drva za ogrjev i za držanje blaga. Zaključno je naveo da lugar nikad nije zalazio na ovu parcelu jer je ona ograđena sa svih strana te da nije čuo za sporove.

17. Svjedok GZ je u iskazu (list spisa 151-152) naveo da se predmetna parcela naziva " [adresa] u [adresa] u [adresa]. Poznata mu je ova parcela budući da su djeljenici. Ranije se radilo o jednoj većoj površini koju su ranije još njihovi djedovi podijelili, pretpostavlja 50-ih godina prošlog stoljeća, možda i prije, i od tada se točno zna što je čije. Parcela je ograđena dijelom žicom, na dijelovima ima suhozida budući da se ova zemlja koristila za ispašu ovaca. Isto tako parcela se koristila radi sječe drva za ogrjev, na parceli se uglavnom nalaze stablo hrasta i smreke. Sjeća se da je viđao na ovoj parceli još i oca tužitelja BZ koji je umro davno 70-ih godina prošlog stoljeća. Poslije smrti pokojnoga BZ parcelu su nastavili koristiti njegova supruga pokojna RZ i njegova djeca, odnosno: ZZ, UZ, Z, C i TZ, te kćer. Misli da se ZZ s braćom i sestrom podijelio unazad dvije do tri godine, da na ovoj zemlji viđam samo ZZ i njegovu djecu. Nikad nije čuo za sporove niti da bi lugari kontrolirao ovu zemlju.

18. Svjedok TZ je u iskazu (list spisa 152) naveo da predmetna parcela "Ograda" danas pripada bratu ZZ. Ranije je postojala jedna veća površina zemlje uz oranicu koju su oni braća i sestre podijelili na način da je zemlja o kojoj je danas riječ pripala bratu ZZ. Ova parcela je ograđena jednim dijelom kamenim suhozidom i to do parcele koja pripada pokojnom FZ, misli da još ima s neke strane kamenog zidića do bratića SZ, na ovu parcelu da je kao dijete išao s majkom pokojnom RZ gdje smo sjekli stabla hrasta za ogrjev. Pokojna majka RZ i pokojni otac BZ su također na ovoj zemlji držali ovce i janjce. Pokojni otac je preminuo negdje početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, a majka možda 2000. godine. Lugar nikad nije zalazio na ovu parcelu niti na ostale naše parcele na ovom području, lugar je kontrolirao samo državnu zemlju.

19. Svjedok ZZ je u iskazu (list spisa 152-153) naveo da je predmetna parcela naziva "Ograda šuma", još kao dijete od četiri godine pamti da je ova zemlja u posjedu obitelji tužitelja i sigurno 200 godina po priči starijih. Na ovoj parceli se nalaze stabla hrasta, smreke, više niskog raslinja i drače. Ograđena je dijelom dračom budući da su roditelji tužitelja pokojni BZ i majka RZ držali ovce. Njegova zemlja da graniči sa ovom predmetnom parcelom. Istaknuo je da se sjeća i Vinkovog djeda pok. ĆZ koji je živio od poljoprivrede i on je kao i pokojni BZ na ovoj parceli sijao žito, pšenicu i slično. Zaključno je naveo da lugari nisu nikada kontrolirali ovu parcelu, slobodno su sjekli šumu u njihovom posjedu pa tako i Vinkova obitelj.

20. Svjedok ŠZ je u iskazu (list spisa 156) naveo da predmetna nekretnina danas pripada ZZ, riječ je o "Ogradi" koja predstavlja šumu. Poznato mu je da ju je ZZ naslijedio od svog oca pok. BZ, kojeg je poznavao i zna da je on umro u mjesecu srpnju 1985. godine jer je tada bio u vojsci u Novom Sadu. Ova parcela je zapravo pašnjak i pokojni BZ ju je koristio isključivo za držanje blaga, držao je ovce. Ona nije bila obradiva zemlja pa se stoga ništa nije niti sadilo niti sijalo. Meni je poznato da je pok. BZ ovu zemlju naslijedio od svog oca pok. R koji je pored BZ imao još djece i to: OZ, HZ, zatim kćeri I, G, T, Š, ali imao je još djece. Nije čuo za sporove unutar obitelji. Zaključno je naveo da lugar nije zalazio na ovu parcelu jer su tu S sigurno preko 300 godina i ovo je privatni posjed. Na poseban upit je naveo da je parcela dijelom ograđena sa zapadne strane kamenim suhozidom. Koji pamti otkad zna za sebe, a ograđena je dračom i plotom.

21. Svjedok SZ je u iskazu (list spisa 156-157) naveo da predmetna parcela predstavlja šumu na kojoj se nalaze stabla hrasta i slično. Poznato mu je da je to ranije bila jedna veća parcela koja je podijeljena na tri dijela i to između njegovog oca pok. HZ, Vinkovog oca pok. BZ i Tomislavovog oca pok. OZ. To je bilo negdje 1968./1969. godine, zna da se to sudski dijelilo na sudu u [adresa]. Nikad nije bio na ovoj parceli, ali zna da sam nasljedstvom iza svog oca stekao svoj dio koji je njegov otac imao u ovom dijelu. Otac da mu je znao pričati da je tu šuma. Zaključno je rekao da nije niti rođen niti je živio u [adresa], tako da mu nije poznata ova parcela osobno.

22. Svjedok UZ je u iskazu (list spisa 157) naveo da riječ je o šumi, da je ograđena je dijelom kamenim suhozidom, dijelom dračom, ne zna je li ograđena sa svih strana, a zna da se nalazi između parcela koje pripadaju SZ s jedne strane, a s druge strane ŽZ, dakle Vinkova parcela se nalazi u sredini. Ovo je šuma koja se ranije pretežno koristila za sječu drva, njegov otac pok. BZ i majka pok. RZ i oni djeca su sjekli drva za ogrjev. Otac i majka su također čuvali ovce, a majka da je tu držala ovce do prije nekoliko godina pred smrt, a misli da je umrla ima 15-ak godina. Koliko zna lugar nikada tu nije dolazio, nije čuo za sporove.

23. Tužitelj ZZ je u stranačkom iskazu (list spisa 158) naveo da je predmetna nekretnina u njegovoj obitelji sigurno 200 godina. U toj parceli je bio i pašnjak i šuma. Koristila se za držanje ovaca i krava i sjekla se šuma za ogrjev. Ovdje lugar nikada nije dolazio jer je to bilo oduvijek naše. Ovu zemlju da je naslijedio od svog oca pok. BZ koji je umro **.**.1985., a on od svog oca pok. ĆZ. U i ĆZ su bila dva brata i oni su se podijelili na pola što se tiče zemlje u ovom predjelu. Tako da je njegovu obitelj, odnosno pok. ĆZ pripao zapadni dio, a istočni dio je pripao O, a danas IZ i pok. bratu koji su svoju polovicu podijelili još na dva dijela. Zapadni dio parcele je ograđen kamenim suhozidom od kad zna za sebe i još jedan donji dio, a između njegove parcele i Stankove se nalazi samo plot. Dakle, i dvojica braće pok. ĆZ i pok. U su prilikom podjele dva dijela ogradili plotom. Granice nikada nisu bile sporne. Danas više ne drži ovce, a zadnje je majka pok. RZ ovdje držala ovce. Majka da je preminula 2012. godine, a pet do šest godina prije smrti je tu sigurno čuvala ovce. To je zemlja koja nije pogodna za obrađivanje tako da danas pretežno koristi ovu parcelu za sječu drva po potrebi i slično. Nikada nikakvih sporova nije bilo. Jednog lugara iz Gorice da je poznavao on se zvao KZ, ali istaknuo je da im nitko nikada nitko bilo od šumarije bilo netko treći nije sporio vlasništvo.

24. Iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno ne proizlazi da je u tom postupku tuženica neosnovano upisana na predmetnoj nekretnini.

25. Odredbom članka 14. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je da se vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

26. Prema prijelaznoj odredbi članka 388. stavka 2. ZVDSP stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona (1. siječnja 1997.) prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, dok je odredbom stavaka 3. ovog članka propisano da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavaka 2. ovog članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

27. U ocjeni činjenične osnove stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored okolnosti da je stjecatelj imao samostalan posjed stvari, uz sposobnost subjekta na stjecanje prava vlasništva, od odlučnog su značaja i okolnost da je posjed neke osobe nad nekretninom trajao zakonom određeno vrijeme te da taj posjed ima određenu kvalitetu koja se traži za dosjelost.

28. Dakle, da bi se vlasništvo moglo steći dosjelošću, mora, osim isteka potrebnog vremena, biti ispunjena pretpostavka savjesnosti (poštenja) posjeda i to kako po odredbama ZVDSP ( čl. 159.) koji je sada na snazi i u vrijeme podnošenja tužbe, tako i prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („ Narodne novine“ broj: 53/1991., 91/1992. i 77/1992., dalje u tekstu: ZOVO) koji se primjenjuje od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996., tako i prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika ( paragraf 1460), koja pravila su se primjenjivala do 1. rujna 1980., kao dana stupanja na snagu ZOVO, na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ( „ Službeni list“ broj: 86/1946.) odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj 73/1991.).

29. U skladu s odredbama članka 7. stavak 1. i članka 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP-a), svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a prema odredbi članka 221. a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

30. U konkretnom slučaju, iz činjeničnih navoda tužbe, kao i navoda iznijetih tijekom postupka, proizlazi da tužitelj svoj zahtjev temelji da je utuženu nekretninu stekao nasljeđivanjem i dosjelošću i to dugogodišnjim posjedovanjem nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] osobno i putem svojih pravnih prednika.

31. Prije svega za istaknuti je da iz priloženih dokaza koje je tužitelj priložio nema dokaza da bi tužitelj nasljedstvom stekao pravo vlasništva (niti je priložio rješenja o nasljeđivanju iza roditelja pok. BZ i pok. RZ). Nadalje, iako iz činjeničnih navoda tužbe ne proizlazi način posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika, proizlazi da se tužitelj poziva na stjecanje prava vlasništva na temelju zakona (dosjelošću). Stoga, potrebno je utvrditi tijek vremena potreban za dosjelost odnosno jesu li se pravni prednici tužitelja nalazili u posjedu predmetne nekretnine zakonom propisano vrijeme.

31.1. Nadalje, na okolnost posjedovanja utuženih nekretnina od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika saslušani su svi predloženi svjedoci koji su u bitnom suglasno iskazivali o ranijem posjedovanju utužene nekretnine od strane tužiteljevih roditelja pok. BZ i pok. RZ. Međutim, na okolnost ograđenosti predmetne nekretnine svjedok IZ je iskazao da je ograđena sa svih strana kamenih suhozidom, svjedok GZ je naveo da je ograđena dijelom žicom, dijelom suhozidom, svjedoci UZ i ŠZ su iskazivali o ograđenosti dijelom suhozidom, a dijelom plotom i dračom, dok svjedok ČZ je iskazivao o omeđenosti utužene nekretnine dijelom dračom, s tim da se navedeni svjedok kao i svjedok TZ nije znao izjasniti kako je nekretnina ograđena s preostalih strana, iako po vlastitim navodima njegova zemlja graniči s utuženom nekretninom. Nadalje, svjedoci su iskazivali da je riječ o šumi, da su je tužiteljevi roditelji koristili za sječu drva za ogrjev i čuvanje ovaca, međutim svjedok ZZ ujedno iskazuje da je na utuženoj nekretnini pokojni BZ sijao žito, pšenicu i slične povrtlarske kulture, dok ostali svjedoci nisu iskazivali o korištenju predmetne nekretnine na opisani način. Naime, prilikom ocjene iskaza saslušanih svjedoka, sud je iste vrednovao u kontekstu cjelokupnog dokaznog materijala koji ne govore u prilog tvrdnji da je tužitelj putem svojih pravnih prednika dugogodišnji posjednik utužene nekretnine. U nedostatku drugih dokaza, primjerice uviđaja na licu mjesta, samo na temelju iskaza svjedoka koji su pritom u pojedinim bitnim dijelovima iskazivali različito ( u pogledu ograđenosti i korištenju predmetne nekretnine), sud nije mogao prihvatiti tvrdnju da je tužitelj posjedovao utuženu nekretninu u cijeloj njezinoj površini. Kao što je prednje navedeno, sud na temelju iskaza svjedoka u ovom postupku nije mogao nedvojbeno zaključiti da je utužena nekretnina ograđena oduvijek na jednak način. Međutim, druge dokaze primjerice u vidu ortofoto snimke iz različitih godina koje se koriste za dokazivanje nepromijenjenosti stanja nekretnine tijekom vremena, tužitelj nije dostavio.

31.2. Nadalje, tužitelj se usprotivio navodima tuženice da je riječ o šumi i području pod zaštitom Hrvatskih šuma d.o.o. navodeći da su od matične nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], osim ovdje utužene nastale i druge nekretnine kao npr. kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a kao potkrjepu dostavio je zk. izvatke navedenih nekretnina. Međutim, činjenica da su na naprijed navedenim nekretninama upisane fizičke osobe samo po sebi nije od nikakve važnosti za ovaj postupak. Ovdje valja ukazati da tužitelj tijekom postupka nije dostavio uvjerenje o uspoređenju čestica stare i nove izmjere za k. o. [katastarska općina] izdane od ovlaštenog tijela ili drugi adekvatan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da su doista naprijed navedene novoformirane nekretnine nastale ( u cijelosti ili u svojim dijelovima) od nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere. Nadalje, kao dokaz posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja, tužitelj u tužbi navodi da je do Zapisnika sačinjenog u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] bio evidentiran kao posjednik nekretnine u popisnom listu 220. k. o. [katastarska općina]. Međutim, po zaključku ovog suda, ovakav navod tužitelja je paušalan i ničim potkrijepljen, budući da iz dostavljenog izvoda iz popisnog lista broj 220 ( list spisa 10) razvidno je jedino da je prilikom izlaganja podataka utvrđenim novom katastarskom izmjerom i klasiranjem zemljišta za k. o. [katastarska općina] tužitelj upisan posjednikom utužene nekretnine, dok evidenciju posjeda (povijest posjeda) katastra u odnosu na utuženu nekretninu tužitelj nije dostavio, a koja isprava predstavlja relevantan dokaz za utvrđivanje trajanja posjeda.

32. Cijeneći sve izvedene dokaze tijekom postupka, ovaj sud je stava da tužitelj u skladu s odredbom članka 221. a ZPP-a nije dokazao valjani pravni temelj, kao niti valjani pravni slijed posjedovanja utužene nekretnine od tužitelja i njegovih pravnih prednika. Naime, tužitelj tijekom postupka, osim saslušanja svjedoka, nije predložio i druge dokaze, iz kojih bi se moglo sa sigurnošću utvrditi da je tužitelj posredstvom pravnih prednika posjedovao predmetnu nekretninu u navedenoj površini u skladu s odredbom čl. 159. st. 2. i 4. ZVDSP.

33. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. ZPP, ovaj sud drži neosnovanim tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva ispravak pogrešnog upisa određenog u korist ovdje tuženice te upis prava vlasništva na svoje ime. Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

34. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa) tužitelj je u obvezi tuženici naknaditi troškove postupka jer je tuženica u cijelosti uspjela u sporu.

34.1. Tuženici je priznat trošak sastava odgovora na tužbu - 100 bodova (Tbr. 8. točka 1. u vezi Tbr. 7. točka 1. Tarife), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 200,00 EUR, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

35. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Biograd na Moru, 11. prosinca 2025.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužitelju po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Vukušić Bokan i partneri d.o.o. u Zadru

- tuženici po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko – upravni odjel (na broj: P-DO-259/2024).