Republika Hrvatska

Općinski sudu Đakovu

Đakovo

Poslovni broj: Pp-1193/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, po sucu Mileni Sučić, nadležan u smislu čl. 94. i 98 PZ- a, uz sudjelovanje Katarine Krha Kocur, kao zapisničara, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika OS zbog prekršaja počinjenog protivno čl. 14. st. 3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), čl. 109. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN broj: 96/25), i čl. 120. st. 4. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, PU Osijek, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, Ul. Hrvatske Republike 21 Osijek, broj Klase: UP/I- 116-01/25-02/61 i Ur. broja: 443-02-01-08/25-2 od 08. listopada 2025. godine, nakon održane glavne i javne rasprave u nazočnosti okrivljenika, odsutnosti tužitelja dana 12. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18 i 114/22)

Okrivljenik: OS, sin O, rođen **.**.1996. godine u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., komercijalist, zaposlen, vlasnik obrta, s mjesečnim primanjima u iznosu od 2.000,00 €, suvlasnik kuće, neoženjen, bez djece, drž. RH, nekažnjavan, OIB: [osobni identifikacijski broj],

k r i v  j e

a) što OS vlasnik obrta [obrt], [adresa]., dana 13.09.2025 godine u caffe baru Sense bar nije s radnikom sklopio ugovor o radu u pisanom obliku prije početka rada odnosno nije radniku uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije po četka rada protivno čl.14. st.1. i 3. Zakona o radu, radnik BS započeo je s radom kod poslodavca GS vlasnika predmetnog obrta dana 13. rujna 2025 godine u 19,00 sati na obavljanju poslova konobara u navedenom caffe baru [adresa]., odnosno na obavljanju poslova za koje se s obzirom na narav i vrstu rada sredstva rada i ovlasti poslodavca zasniva radni odnos, OS kao poslodavac nije s imenovanim radnikom sklopio ugovor o radu u pisanom obliku prije početka rada odnosno nije imenovanom radniku uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada 13. rujna 2025 godine u 19,00 sati u Đakovu,

II. dakle, prije početka rada nije s radnikom sklopio ugovor o radu u pisanom obliku niti mu je izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

III. time je postupio suprotno odredbi čl. 14. st. 3. Zakona o radu, te počinio prekršaj kažnjiv po čl. 229. st. 1. t. 3. i st. 2. Zakona o radu, uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 1. PZ-a,

b) što OS vlasnik obrta [obrt], [adresa]., nije radnika ŽS prijavio na mirovinsko osiguranje u propisanom roku od 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada s prvim danom početka rada protivno čl. 109. st.1. t.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, radnik BS započeo je s radom kod poslodavca GS vlasnika predmetnog obrta dana 13. rujna 2025 godine u 19,00 sati na obavljanju poslova konobara u caffe baru Sense bar [adresa], odnosno na obavljanju poslova za koje se s obzirom na narav i vrstu rada te sredstva rada i ovlasti poslodavaca zasniva radni odnos, OS kao poslodavac bio je dužan prijaviti imenovanog radnika na mirovinsko osiguranje najkasnije prije početka rada tog radnika odnosno najkasnije dana 13. rujna 2025 godine u 19,00 sati u Đakovu, a s datumom stjecanja svojstva osigurane osobe 13. rujna 2025 godine no OS to nije učinio,

IV. dakle, nije u zakonskom roku dostavio podatke o početku osiguranja nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja,

V. time je postupio suprotno čl. 109. st. 1. tč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju te je počinio prekršaj kažnjiv po čl. 166. st. 2. tč. 5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 1. PZ-a,

c) što OS vlasnik obrta [obrt], [adresa] dana, nije radnika prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje u propisanom roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu koje se stječe status osigurane osobe odnosno od dana početka rada s prvim danom početka rada protivno čl. 120. st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, radnik BS započeo je s radom kod poslodavca OS vlasnika predmetnog obrta dana 13. rujna 2025 godine u 19,00 sati na obavljanju poslova konobara u caffe baru Sense bar [adresa], odnosno na obavljanju poslova za koje se s obzirom na narav i vrstu rada te sredstva rada i ovlasti poslodavaca zasniva radni odnos, OS kao poslodavac bio je dužan prijaviti imenovanog radnika na obvezno zdravstveno osiguranje najkasnije u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu koje se stječe status osigurane osobe odnosno od dana početka rada s prvim danom početka rada odnosno najkasnije dana 22. rujna 2025 godine u Đakovu a s datumom stjecanja statusa osigurane osobe 13. rujna 2025 godine no OSJ to nije učinio

VI. dakle, nije u propisanom roku dostavio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za radnika nadležnom tijelu,

VII. time je postupio suprotno odredbi čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te počinio prekršaj kažnjiv po čl. 150. st. 1. t.2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 1. PZ- a,

VIII. pa mu se temeljem citiranog propisa

i z r i č e

za djelo pod točkom a) novčana kazna u iznosu od 265,45 € (dvjesto šezdeset pet eura i četrdeset pet centa ),

za djelo pod točkom b) novčana kazna u iznosu od 120,00 € (sto dvadeset eura ),

za djelo pod točkom c) novčana kazna u iznosu od 400,00 € (četiristo eura ),

ukupna novčana kazna u iznosu od 785,45 € ( sedamsto osamdeset i pet eura i četrdeset i pet centi )

IX. Temeljem čl. 34. PZ-a okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od

90 dana po pravomoćnosti presude, na žiro račun Državnog proračuna.

X. Sukladno odredbi čl. 152. st. 3. PZ-a, a u svezi sa čl. 3. PZ-a (NN 107/07., 39/13.), ukoliko okrivljenik u zadanom roku plati 2/3 novčane kazne, u iznosu od 523,63 € smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

XI. Temeljem odredbe čl. 139. st. 3., a u svezi čl. 138. st. 2. PZ-a, okrivljenik je dužan podmiriti trošak postupka u iznosu od 26,54 €, u istom roku kao i kaznu, pod prijetnjom prisilne naplate, na račun Državnog proračuna.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Na glavnoj raspravi okrivljenik je naveo da ostaje pri obrani od 05. studeni 2025 godine kojom prilikom je naveo da je BS dana 13.09.2025 godine došao na kavu, a kako su imali puno posla kao prijatelj je pomogao njegovom bratu u pružanju ugostiteljskih usluga jer je bila gužva, isti nije bio angažiran kao radnik na obavljanju ugostiteljskih usluga, tada je bila akcija od strane inspekcije u suradnji sa djelatnicima policije i zatekli su ŽS da pruža ugostiteljske usluge u ugostiteljskom objektu. Dodao je da BS ima stalni posao u tvrtki reklama medium on je grafički dizajner. Nadalje je naveo da je platio iznos od 2.600,00 € zato što je BS zatečen na radu u ugostiteljskom objektu, do sada nije kažnjavan, a vlasnik je obrta tek tri mjeseca i još se upoznaje sa Odredbama zakona koje ne namjerava izbjegavati niti mu je to bila namjera.

3. Na glavnoj raspravi pročitan je iskaz svjedoka ŽS koji je naveo da je sa CS prijatelj, a on je konobar u ugostiteljskom objektu Sense bar, te je došao u ugostiteljski objekt kao gost, bila je subota i bilo je puno posla i gostiju posebno na terasi ugostiteljskog objekta, kako su dobri prijatelji on i LS htio mu je pomoći u usluživanju gostiju nije bio prikladno odjeven za rad, bio je u odjeći u kojoj izlazi u grad i tada je došla inspekcija.

4. Na glavnoj raspravi pročitaj je iskaz svjedoka ĆS višeg inspektora rada koji je naveo da je dana 13. rujna 2025 godine obavljen koordinirani nadzor više inspekcija u kojem je sudjelovao kao viši inspektor rada, tijekom nadzora u caffe baru Sennse bar u [adresa] na obavljanju poslova konobara zatečeni su radnici BS i LS provjerom u službenim evidencijama HZMO utvrđeno je da je LS u radnom odnosu u predmetnom obrtu dok je za ŽS utvrđeno da je u radnom odnosu kod drugog poslodavca pa je isti saslušan u svojstvu svjedoka, te je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da je BS dana 13.09.2025 u 19,00 sati započeo sa obavljanjem poslova konobara u navedenom caffe baru na zamolbu GS da mu dođe pomoći odraditi smjenu tog dana. Inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da poslodavac sa ŽS nije sklopio ugovor o radu u pisanom obliku niti mu je uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru u radu prije početka rada niti kasnije te ga nije prijavio na mirovinsko osiguranje u roku od 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, a niti kasnije, odnosno dana 13.09.2025 u 19, 00 sati, radnik BS je morao biti prijavljen nadležnim tijelima mirovinskog osiguranja, a kako poslodavac navedenog radnika nije prijavio nadležnim tijelima mirovinskog osiguranja automatizmom odmah je izostala i prijava na zdravstveno osiguranje koju je poslodavac bio dužan podnijeti 8 dana od dana početka rada. Na poseban upit svjedok je izjavio da je poslodavac radnika ŽS mogao prijaviti na dodatni rad jer je BS već bio prijavljen kod drugog poslodavca, dodao je da je radnika zatekao u usluživanju gostiju odnosno obavljanje poslova za poslodavca, po zakonu o obrtu dopušteno je pomaganje članovima obitelji vlasnika obrta koji žive u istom kućanstvu s vlasnikom obrta, a što u ovom slučaju nije bilo.

5. Na temelju provedenog postupka Sud smatra dokazanim djela okrivljenika kako je opisano u izreci presude, stoga ga je proglasio krivim i izrekao mu odgovarajuće kazne.

6. Sud je cijenio obranu okrivljenika koji se ispričavao navodom da je BS kao prijatelj pomagao njegovom bratu u pružanju ugostiteljskih usluga jer je bilo puno posla i svjedok BS je naveo da je pomagao prijatelju CS dok je svjedok AS inspektor rada koji je zatekao ŽS u pružanju ugostiteljskih usluga naveo da je sukladno odredbama Zakona o obrtu dopušteno pomaganje članova obitelji vlasnika obrta koji žive u istom kućanstvu s vlasnikom obrta, a koji uvjeti u konkretnom slučaju nisu ispunjeni stoga je poslodavac radnika ŽS koji je već u radnom odnosu kod drugog poslodavaca trebao prijavit na dodatni rad, a kako je poslodavac odnosno okrivljenik propustio s radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku niti mu je izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, radnika nije u zakonskom roku prijavio tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja odlučeno je kao u izreci presude.

7. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku za počinjeni prekršaj Sud je cijenio sve okolnosti iz čl. 36. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, od olakšavajućih okolnosti na strani istog imalo se u vidu dosadašnje nekažnjavanje, dok otežavajućih okolnosti nije bilo, stoga je temeljem navedenih okolnosti Sud istom primjenom čl. 37. st. 1. i 3. t. 1. PZ-a, izrekao novčane kazne ispod najniže propisanih kazni za učinjene prekršaje, očekujući da će se i ovako ublaženim kaznama u cijelosti postići svrha kažnjavanja. 8. Kazna je okrivljeniku za djelo pod točkom a ) izrečena temeljem čl. 229. st. 1. t. 3. i st. 2. Zakona o radu, uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 1. PZ-a, za djelo pod točkom b) temeljem čl. 166. st. 2. tč. 5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 1. PZ-a i za djelo pod točkom c) temeljem čl. 150. st. 1. t.2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 1. PZ-a.

9. Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka, koji iznos je primjeren kako složenosti tako i dužini trajanja postupka.

10. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja riješeno je kao u izreci presude.

U Đakovu 12. prosinca 2025.

Zapisničar

Sudac

Katarina Krha Kocur v.r.

Milena Sučić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Tužitelju

3. Spis