REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika: DARKO ROĐAK, zbog prekršaja iz čl.52.st.3. i st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), pokrenutim povodom prigovora podnesenog protiv Obaveznog prekršajnog naloga izdanog od ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, broj: KLASA: 211-07/25-4/65824 URBROJ: 511-19-36-25-1, koji su ovom Sudu dostavljeni dana 25.07.2025.g., nakon provedenog žurnog postupka kod ovog Suda dana 12.12.2025.g., temeljem čl.94., čl.182.st.1.t.1. i čl.222.st.3., a u vezi čl.24.a Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

I/

Okrivljenik DARKO ROĐAK, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1971.g., u mjestu [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivan,

temeljem odredbe iz čl.182.t.1. Prekršajnog zakona, a u vezi s odredbom iz čl.24.a istog Zakona

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

što je 31. svibnja 2025. u 07:58 sati u mjestu [adresa], kao vozač vozila M1, marke Škoda, registarske oznake [registarska oznaka], upravljajući vozilom naglo povećao brzinu kretanja, odnosno krenuo s mjesta, postižući pritom gornju granicu dopuštenog broja okretaja motora ili na takav način da dolazi do proklizavanja kotača,

odnosno da bi počinio prekršaj iz 52.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl.52.st.4. istog Zakona.

II/

Temeljem odredbe čl.140.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.st.2.t.2. do t.5. i t.7. istog Zakona, padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

I/

1.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, temeljem čl.243.st.1. Prekršajnog zakona, pod navedenim brojem, dana 25.07.2025.g., kao ovlašteni tužitelj, dostavio je ovom Sudu prigovor imenovanog okrivljenika, protiv Obaveznog prekršajnog naloga koji mu je izdan zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2.

Ovlašteni tužitelj je dana 02.07.2025.g. izdao Obavezni prekršajni nalog broj: KLASA: 211-07/25-4/65824 URBROJ: 511-19-36-25-1, kojim je okrivljenika za navedeni prekršaj oglasio krivim i kaznio ga novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura te ga obvezao na plaćanje troška u iznosu od 13,27 eura, ali je imenovani pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja, zbog čega je označeni Obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage, nakon čega je Sud temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3.

Okrivljenik u svojoj pisanoj obrani dostavljenoj Sudu iznosi, između ostalog i u bitom, da se u ovom postupku ne smatra krivim, jer okolnosti događaja jasno pokazuju da nije počinio nikakav prometni prekršaj. Ne postoji nikakav realan dokaz o navodnom „proklizavanju“ vozila, već tek pokušaj konstruiranja situacije kroz tehnički bezvrijedne i nejasne snimke, bez ikakvih vjerodostojnih elemenata. Smatra da je dokaz koji podnosi suprotna strana manipuliran, neautentičan i ništavan te da ga Sud ne bi trebao priznati kao relevantan. Ukoliko takva snimka postoji, njezina autentičnost, zakonitost pribavljanja i tehnička vjerodostojnost nisu potvrđene. Bez originalnog zapisa s vidljivom datumom, satom, kontinuiranim trajanjem i potvrđenim izvorom snimanja, takav materijalnu nema dokaznu vrijednost niti se može koristiti u pravne svrhe. Za vjerodostojnost snimke moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: jasno vidljiv datum, sat i minuta, prepoznatljivo vozilo s registarskom znakom i kontinuirani zapis bez prekida.

Ništa od navedenog u ovom slučaju nije ispunjeno. Umjesto toga, spominju se nejasni zvukovi koji navodno dolaze sa ”video-nadzora” osobe poznate po nasilnom i manipulativnom ponašanju, višestrukim prijavama i kaznenim evidencijama. Da snimka uistinu postoji i da je vjerodostojna, policija bi morala obaviti uviđaj na mjestu događaja. Budući da to nije učinjeno, jasno je da dokaz nije pouzdan, što objašnjava i zašto policijski službenik NT nije ni izašao iz vozila tijekom postupanja. Ako navodni materijal ne prikazuje jasno vozilo, registarsku oznaku niti okolnosti događaja (trajanje od barem 10 minuta da se pokaze predumišljaj u dolasku-čim je izašao iz dvorišta i odlasku N — čim ju je zaobišao i otišao u V.Goricu). Bez tih elemenata ne može se utvrditi tko, kada i gdje je navodno počinio prekršaj, zbog čega takav materijal nema dokaznu vrijednost. Događaj se odvijao na drobljenom asfaltu s brojnim sitnim kamenčićima, u suhim vremenskim uvjetima. U takvim okolnostima, svako stvarno proklizavanje kotača ostavlja jasne tragove — pomaknute kamenčiće, tragove guma ili rasuti materijal. Kako policija nije obavila uviđaj, osobno je fotografirao kolnik neposredno nakon događaja. Fotografije jasno pokazuju: nema vidljivih tragova guma, nema razbacanih kamenčića, nema znakova proklizavanja. Zaključak je jasan: bez uviđaja i fizičkih tragova, optužba nema činjeničnu osnovu. Na temelju svih iznesenih činjenica i dokaza, traži da Sud isključi predmetni materijal iz spisa jer: nije vjerodostojan, proturječi dokazima koje je osobno dostavio. Prihvaćanje takvog materijala predstavljalo bi povredu procesnih pravila i potkopavanje vjerodostojnosti sudskog postupka. Stoga odlučno odbacuje odgovornost i moli Sud da postupi sukladno načelima pravičnosti, zakonitosti i razboritog prosuđivanja. Ponavlja, dana 31. svibnja 2025. u 10:00 sati u [adresa], uručen mi je prekršajni nalog zbog navodnog "naglog povečanja brzine uslijed čega je došlo do proklizavanja kotača”, na adresi " [adresa]". Napomjnje da navedena adresa [adresa] nije njegova, već adresa osobe koja ga je lažno prijavila (LT), što upućuje na neprofesionalnost, pogrešnu identifikaciju lokacije prekršaja i moguće svjesno manipuliranje podacima. Budući da prekršajni nalog navodi pogrešan kućni broj i time ne sadrži točan opis mjesta prekršaja, ne ispunjava bitni sastojak iz članka 242. stavka 1. Prekršajnog zakona te je, sukladno članku 243. stavku 1., ništetan i treba ga se ukinuti po službenoj dužnosti. Policijski službenik NT se tijekom postupanja i njegovog legitimiranja nije izjasnio o konkretnom prekršaju, niti tko ga je i za što prijavio, prvo ga je tražio osobnu kartu, a on ga je tražio da mu kaže zašto te mu je i dao osobnu kartu, nije mu omogućio uvid u navodnu "video snimku" na temelju koje tvrdi da je prekršaj počinio — razvidno je da je nije ni imao, nije izašao iz vozila tokom cijelog "postupanja", nije izvršio očevid mjesta događaja da vidi jesu li kotači proklizali — što bi se lijepo vidjelo obzirom da je riječ o putu sa drobljenim asfaltom s puno kamenčića ako je to istina o proklizavanju,v imavsnimku postupanja iz auta, nije razgovarao sa svjedocima (njegova supruga i susjeda iz druge kuće) iako su svjedokinje to jasno tražile. Da argumentira nepokazivanje snimke. Vjeruje da snimka ujutro 9:40h „nije bila spremna" zato je policajac NT nije imao. Istu su vjeruje LT i AT odnijeli ''nakon standardne obrade++ oko 14:00 h, kada su i paradirali autom po ulici pred njegovom ogradom, u svojem nametljiovm i provokativnom ponašanju, što je njihov plitak i pohznat obrazac ponašanja kad idu ''na'' ili ''sa'' policije ili suda. Posebno ističe da je policajcu NT naveo da ima kratku snimku događanja s njegove kamere na kojoj se vidi kako se dotična osoba postavlja ispred vozila s namjerom izazivanja reakcije, a on ostaje miran i auto je u Ier radu motora dok se njegova ograda ne zatvori na motor, sa dignutom ručnom kočnicom-vide se uključena kočiona svjetla i nametljiv stav LT sa čačkalicom ili nečim sličnim u ustima. Dolje slika njegovog dvorišta i njegovog vozila kojem je LT prepriječila put. Kako bi prekinuo tu neodrživu situaciju u kojoj apsolutno ne želi biti, jer je ponašanje LT lako predvidivo i ponavlja se po ustaljenom principu i koja je inscenirana postupcima LT, zaobišao ju je u maksimalno velikom luku koliko je široka cesta što su vidjeli i njegovi svjedoci. Na žalost, to je čessta situacija da gledaju svoju obitelj kad odlaze zbog nasilnog ponašanja susjedne obitelji u cilju sigurnosti. Sam taj čin vam govori o stanju LT i njezinih postupaka. Nadalje, izražava sumnju da postoji osobna pristranost i prisnost između policijskog službenika i prijateljice (što potvrđuju česta ponavljanja istih osoba, konkretno policajca NT (čekanje radne smjene u policiji od strane LT kako bi određeni službenici izlazili na intervencije, te srdačno pozdravljanje, i dulje neformalno zadržavanje). Iz tog razloga i nije pustio policajca NT u svoju kuću, no to nikako nije razlog za ovolike nepravilnosti u postupanju i pristupu prema njemu. Ono što je evidentno i očekivano jest da se štiti položaj policijskih službenika. Na tvrdnju da policijski službenik NT nije izašao iz vozila tijekom postupanja, kolega to potvrđuje, uz obrazloženje da mu gospodin Rođak nije dopustio ulazak u dvorište, te je „zbog potrebe sastavljanja zapisnika o ispitivanju svjedoka ostao u službenom vozilu". Navodi kako je istina da nije pustio policajca NT u svoje dvorište i pita se koja je

potreba ulaska policajca u privatno dvorište prilikom očevida navodnog prometnog prekršaja. Njegovo je pravo da ne dopusti ulazak u dvorište policajcu bez naloga, ali nije njegovo pravo sprječavati provođenje očevida. S druge strane, nije ni pravo policajca NT donositi zaključke bez obavljenog očevida. Logično bi bilo da je policajac NT izašao iz vozila i obavio očevid, no očito to nije smatrao potrebnim — vjerojatno zato što je već imao unaprijed donesenu odluku i „dokazni materijal" u vidu navodnog videozapisa (DVD-a). Kako su obitelj LT i voditelj obrade L već poznati po režiranju, izrezivanju i prilagođavanju sadržaja, smatra da su takvi „dokazi" ništavni i bez ikakve vjerodostojnosti. Još je tragičnija izjava da je podneseno izvješće „neposrednim zapažanjem ili obavljenim nadzorom". Kako je to moguće ako policajac nije izašao iz vozila. Kakvo je to bilo „zapažanje" i „nadzor". To je očito neki novi način provođenja očevida iz službenog automobila. Također je neistinita tvrdnja da je „prepriječio put” A.

Naprotiv, maknuo se — prišavši uz vlastitu ogradu kako bi se izbjegao kontakt i njeno nametljivo ponašanje.

4.

U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja LT, koja je u svom iskazu iznijela kako se sjeća da je dana 31.05.2025.g. oko 08,00 sati prolazila [adresa] te se vraćala kući. Zamijetila je susjeda Rođaka kako je automobilom izašao iz svog dvorišta pa se pomaknula u desno, do ograde njegovog dvorišta, te je imala namjeru proći pored njegovog vozila sa suvozačeve strane. U tom trenutku Rođak je pomakao svoje vozilo prema njoj kako bi ju omeo u prolasku. Ona je zastala i čekala nekoliko trenutaka. U jednom trenutku, Rođak je stisnuo gas i naglo krenuo na način da je došlo do proklizavanja kotača te je napustio s vozilo to mjesto. Ona je nakon toga zvala policiju i pokazala policajcu snimke nadzorne kamere sa svoje kuće nakon čega je policajac zaključio da treba prijaviti prometni prekršaj od Rođaka. Rođak se odmah usprotivio da bi bio kriv pa je nakon desetak dana na njezinu adresu došao policajac T koji je donio obavijest o izuzimanju zapisa iz nadzorne kamere, a koji zapis je predmetne zgode izuzeo policajac NT. To je sve što ima za iskazati.

Nakon što je upoznata s pisanom obranom okrivljenika ističe kako postoji snimka koju je policajac predmetne zgode, odmah nakon događaja, izuzeo iz kamere pa smatra da je ta snimka autentična. Smatra da okrivljenik neopravdano pokušava negirati da bi počinio prekršaj proklizavanja kotača predmetne zgode.

5.

Sudac je u dokaznom postupku pregledao DVD-R medij, sa videozapisom počinjenja prekršaj, kojeg je Sudu dostavio ovlašteni tužitelj PP Velika Gorica. Nakon pregledavanja snimke svjedokinja je iskazala se kako predmetne zgode kretala desnom stranom kolnika obzirom da lijeva strana nije do kraja asfaltirana i prekrivena je blatom i travom. Stala je ispred vozila Rođaka, a on je vozilo pomakao u lijevo i zapriječio joj mogućnost daljnjeg prolaska. Čekala je neko vrijeme, a onda je Rođak naglo krenuo i na snimci se vidi i čuje kako je došlo do proklizavanja kotača na njegovom vozilu.

6.

U nastavku dokaznog postupka sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Velika Gorica, KLASA: 211-07/25-4/65824, URBROJ: 511-19-36-25-1 izdan 2. srpnja 2025., prigovor podnesen 5. lipnja 2025., izvješće Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica KLASA: 050-01/25-01/2703, URBROJ: 511-19-36-25-3 od 1. srpnja 2025., izvješće o počinjenom prekršaju serijski broj 000236486233, DVD-R medija dostavljen od strane Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica 21. kolovoza 2025. i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za Darka Rođak od 29. listopada 2025.

II/

1.

Nakon provedenog žurnog prekršajnog postupka, povodom obrane okrivljenika, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno odredi navedenoj u čl.52.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ponašajući se na način opisan u izreci presude, pa je tako ostvario sva bitna obilježja prekršaja kažnjivog po čl.52.st.4. istog Zakona.

2.

Sudac je cijenio pisanu obranu okrivljenika, pa je zaključio da je njegova obrana jasna i razložna, životna i uvjerljiva, ali ju je ipak uzeo s oprezom, odnosno sumnjom, jer smatra kako postoji realna mogućnost i razborita vjerojatnost da je okrivljenik svoju obranu oblikovao i iznio na način da je naglašavao svoju nedužnost, a prešućivao svoje nepropisno postupanje.

Sudac smatra da je okrivljenik svoju obranu iznio u cilju vlastite koristi, odnosno kako bi kod Suda stvorio dojam i uvjerenje da on predmetne zgode svojim ponašanjem, to jest propustom, nije postupio suprotno zakonskim odredbama, a s namjerom da bi se zaštitio od prekršajne odgovornosti, oslobodio od krivnje i izbjegao kažnjavanje za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

3.

Sudac je cijenio iskaz ispitane svjedokinje LT te je mišljenja da je njezin iskaz razumljiv, životan, pa i uvjerljiv, ali je iskaz imenovane svjedokinje ipak uzeo s oprezom odnosno sumnjom, jer smatra da je ispitana svjedokinja kao neposredna sudionica inkriminiranog događaja, zbog njezinog pretpostavljenog statusa, to jest, eventualno mogućeg procesnog položaja i uloge oštećene u predmetnoj situaciji, snažno osobno i pristrano zainteresirana za ishod ovog prekršajnog postupka.

Sudac je zaključio kako postoji stvarna mogućnost i opravdana vjerojatnost da je imenovana svjedokinja, zbog postojanja loših i konfliktnih susjedskih odnosa i utjecaja negativnih emocija prema okrivljeniku, a i samom inkriminiranom događaju, svoj iskaz iznijela pristrano, protiv okrivljenika, pa da je snažno i promišljeno potvrđivala okolnosti koje okrivljeniku idu na štetu, a prešućivala moguće okolnosti koje istom idu u korist, s namjerom kako bi svrsishodno i ciljano okrivljenika opisala, u konkretnom slučaju, kao prekršitelja prometnih propisa, a sebe kao svojevrsnu posrednu žrtvu, pa da bi na taj način potvrdila da je okrivljenik predmetne zgode protupravno s vozilom kretao s mjesta i proklizao kotačima, a sve u cilju kako bi opravdala i potvrdila svoju prijavu Policiji, odnosno da bi okrivljenika prikazala i istaknula kao počinitelja prekršaja za kojeg je optužen.

4.

Sudac je u dokaznom postupku izvršio uvid u tehničku snimku sačinjenu odgovarajućim tehničkim uređajem, to jest izvršio je uvid u dokaznu dokumentaciju koju je u sudski spis uz optužni akt dostavio ovlašteni tužitelj PP Velika Gorica, odnosno pregledao je audio-video zapis prenijet na medij DVD-R, sa snimljenim i pohranjenim zvučnim i vizualnim materijalom inkriminiranog događaja.

Pregledom audio-video zapisa nadzorne kamere na objektu u dvorištu dojaviteljice predmetnog događaja, označenog notacijom: „2025_05_31 – 07h57m27 Darko Rođak“, sa vremenskom numeracijom: „31.5.2025. 8:28“, sudac je utvrdio da je isti relevantan i odlučan za terećeni prekršaj.

Sudac je utvrdio da je iz označene snimke razvidno vrijeme snimanja, pa tako snimka obuhvaća razdoblje od 2025/05/31 u 07:57:27, do 2025/05/31 u 07:58:55 te traje ukupno 1:28 minuta.

Sudac je utvrdio da je, uz ostalo, na označenoj snimci vidljivo sa stražnje strane osobno vozilo tamne boje koje stoji na cesti, na vozilu su upaljena stop svjetla, čuje se rad motora u leru, ispred vozila iza zavoja pojavljuje se pješakinja koja se kreće prema prednjem dijelu istog vozila, usmjerava se u namjeri prolaska između vozila i dvorišne ograde koja se nalazi uz vozačevu stranu, vozilo se pokreče malo unaprijed i zakreče u lijevo prema ogradi sprečavajući daljnje kretanje pješakinje, koja se zaustavlja ispred automobila i uz ogradu, stop svjetla na vozilu ponovno su upaljena, nakon pedesetak sekundi vozilo se naglo pokreće prema naprijed skrećući udesno od ograde i prema sredini ceste, začuje se snažan zvuk motora vozila i odmah potom čuje se jasan i oštar zvuk proklizavanja kotača, to jest guma na cesti te se vozilo vidljivo zanjihalo naprijed-natrag, a pritom vozilo zaobilazi pješakinju i udaljava se iza zavoja udesno, dok pješakinja nastavlja kretanje svojim putem u svom prethodnom smjeru.

5.

Uvidom u Obavezni prekršajni nalog sudac je utvrdio da je u obrazloženju istog navedeno, uz ostalo, kako je policijski službenik PP Velika Gorica protiv okrivljenika podnio Izvješće o počinjenom prekršaju broj 236486233, zbog prekršajnog djela opisanog u izreci tog prekršajnog naloga, da je neposrednim zapažanjem ili obavljenim nadzorom utvrđeno da je okrivljenik počinio opisani prekršaj, te da je prekršaj utvrđen sukladno čl.233. Prekršajnog zakona.

6.

Sudac je uvidom u sve ostale izvedene materijalne dokaze koji su već nabrojani, kao i usporedbom tih dokaza, utvrdio da su u označenoj dokaznoj dokumentaciji sadržane činjenice i okolnosti povodom kojih je ovlašteni tužitelj protiv okrivljenika izdao Obavezni prekršajni nalog i pokrenuo prekršajni postupak.

7.

Sudac je uvidom u Potvrdu izdanu dana 29.10.2025.g., od strane Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, za osobu: Darko Rođak, utvrdio da okrivljenik do tada nije bio prekršajno osuđivan.

8.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

9.

Sudac nije izvodio druge postojeće i moguće dokaze jer je, uzimajući u obzir konkretne okolnosti, zaključio kako se izvođenjem novih dokaza činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi, odnosno ne bi se doprinijelo boljem pojašnjenju već utvrđenih činjenica temeljem već izvedenih dokaza, te sve skupa u međusobnoj povezanosti nikako ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na optužbu protiv okrivljenika, osim o njegovom oslobađanju od optužbe za prekršaj koji mu je stavljen na teret.

Pored toga, sudac nije izvodio dodatne dokaze osobito radi sprječavanja odugovlačenja žurnog prekršajnog postupka, izbjegavanja nepotrebnih radnji i smanjivanja troškova, a vodeći se pritom načelima svrhovitosti i ekonomičnosti prekršajnog postupka.

Konačno, sudac nije izveo nove dokaze jer uvjereno smatra kako je činjenično stanje zapravo u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dopunskog izvođenja drugih dokaza.

III/

1.

Nakon provedenog žurnog prekršajnog postupka, povodom pisane obrane okrivljenika, a temeljem analize svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i temeljem rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode ostvario sva bitna obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret Obaveznim prekršajnim nalogom kao optužnim aktom ovlaštenog tužitelja, a opisan je u izreci presude.

2.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama u čl.52. propisuje, uz ostalo, da vozač ne smije ni naglo kretati iz mjesta, na takav način da dolazi do proklizavanja kotača, a da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit vozač ako postupi suprotno tim odredbama.

3.

Sudac je nesporno utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode upravljajući označenim vozilom naglo krenuo s mjesta, na takav način da je došlo do proklizavanja kotača, pa je stoga, prema stavu i mišljenju suca nepobitno kako je time uistinu počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret.

4.

Sudac je cijeneći sve izvedene osobne i materijalne dokaze s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno navedenom zakonskom propisu, na način opisan u izreci ove presude, te je mišljenja kako okrivljenik ne može otkloniti svoju odgovornosti, niti se može osloboditi krivnje za prekršaj koji mu je stavljen na teret, ustrajnim, smišljenim i svrsishodnim, odnosno tendencioznim i ambicioznim te, iako životnim, razložnim i uvjerljivim, ipak zapravo neosnovanim poricanjem počinjenja terećenog prekršaja.

5.

Sudac smatra kako su okolnosti koje okrivljenik iznosi u svojoj obrani kao razloge poricanja počinjenja terećenog prekršaja, samo pokušaji da okrivljenik opravda i relativizira svoj propust, to jest nezakoniti postupak, zaštiti se od prekršajne odgovornosti, te izbjegne ili ublaži kažnjavanje za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

IV/

1.

Međutim, nakon provedenog žurnog prekršajnog postupka, sudac je zaključio kako u konkretnom slučaju, prekršaj opisan i kažnjiv u čl.52.st.3. i st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koji se Obaveznim prekršajnim nalogom, kao optužnim aktom ovlaštenog tužitelja, stavlja na teret okrivljenika, ima obilježja beznačajnog prekršaja u skladu s odredbom čl.24.a Prekršajnog zakona.

2.

Prekršajni zakon u čl.24.a propisuje kako nema prekršaja, iako su ispunjena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.

3.

Sudac smatra kako iz navedenog zakonskog teksta proizlazi da se institut beznačajnog prekršaja može primijeniti na sve prekršaje ugrožavanja i na sve prekršaje povređivanja zaštićenih dobara, bez obzira na vrstu i visinu propisanih kazni, ali pod uvjetom da se radi o neznatnom ugrožavanju ili povređivanju te da ne postoji potreba za kažnjavanjem počinitelja.

4.

Slijedom navedenog zakonskog propisa može se zaključiti kako se moraju kumulativno ispuniti dvije propisane pretpostavke, pa da bi određena radnja mogla biti kvalificirana kao beznačajan prekršaj.

Prva pretpostavka, kao objektivna sastavnica, ispunjava se u tome da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan.

Druga pretpostavka, kao subjektivna sastavnica, ispunjava se u tome da ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.

5.

Sudac je razmotrio sve okolnosti inkriminiranog događaja, pa je zaključio kako je u konkretnom slučaju, nakon ocjene težine počinjenog djela, ispunjena prva pretpostavka, to jest objektivna sastavnica za ostvarenje obilježja beznačajnosti, time što je s jedne strane počinjenjem prekršaja uistinu došlo do realno neznatnog stupnja ugrožavanja zaštićenog dobra i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, a s druge strane da je počinjenim djelom stvorena zaista minimalna opasnost od uzrokovanja štetnih posljedica koje bi trebalo otklanjati ili umanjivati, odnosno od izazivanja štete koju bi trebalo naknaditi.

6.

U odnosu na drugu pretpostavku, to jest subjektivnu sastavnicu za ostvarenje obilježja beznačajnosti, sudac je zaključio da je ispunjena u osobi počinitelja, a uzimajući u obzir pobude iz kojih je djelo počinjeno, jer smatra da je okrivljenik prekršaj počinio iz nehaja kao blažeg stupnja krivnje, zatim je cijenio njegovo ranije ponašanje, pa je utvrdio da nije bio prekršajno osuđivan, a također je cijenio i stav okrivljenika prema počinjenom djelu razvidan iz iznesene obrane, odnosno izraženu svijest o važnosti poštivanja svih normativnih propisa, kao i njegovu spremnost na suradnju s policijskim službenicima prilikom službenog postupanja i poduzimanja profesionalnih radnji povodom inkriminiranog događaja.

7.

Slijedom svega naprijed navedenog, sudac smatra da su tijekom prekršajnog postupka nesporno utvrđene i konkretizirane okolnosti koje opravdavaju ocjenu da se u predmetnom slučaju radi o beznačajnom djelu kako je to opisano u čl.24.a Prekršajnog zakona.

8.

Stoga je sudac odlučio da okrivljenika, zbog toga što djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj, treba osloboditi od optužbe u smislu odredbe iz čl.182.st.1.t.1. Prekršajnog zakona, a u vezi sa odredbom iz čl.24.a istog Zakona.

9.

Slijedom navedenog, a temeljem propisa označenih u izreci presude, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Velika Gorica, 12. prosinca 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti, v.r.

Damir Tepeš, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona nije dopuštena žalba.