Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-2994/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Maji Valušnig, uz sudjelovanje zapisničarke Mateje Marjanović, u upravnom sporu tužitelja ŽČŠ, iz [adresa], 1-3 Island view Blvd., Ontario Kanada, kojeg zastupa opunomoćenik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 32, protiv tuženika, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB:72910430276, radi šutnje uprave, 12. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I Tužba se odbacuje.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora u cijelosti kao neosnovan.

III Ročište zakazano 12. siječnja 2026. u 10 sati neće se održati.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 28. lipnja 2024. podnio tužbu radi šutnje uprave, navodeći kako je 1. prosinca 2022., Matičnom uredu podnio zahtjev za upis u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu, o kojem zahtjevu upravno tijelo nije odučilo u zakonskom roku. Nadalje je naveo kako je 15. travnja 2024. podnio tuženiku žalbu o kojoj također nije odlučeno.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako se radi o zahtjevu tužitelja koji je upućen Gradskom uredu za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, a da se pred tuženikom nije vodio postupak po žalbi. Navodi kako je navedeni Gradski ured ustupio predmetni zahtjev na rješavanje Ministarstvu unutarnjih poslova i da je o tome tužitelj obaviješten. Ističe kako se neovisno o tome što tužitelj u svom zahtjevu navodi, bez prethodnog utvrđivanja hrvatskog državljanstva sukladno odredbi članka 30. Zakona o hrvatskom državljanstvu, ne može upisati u evidenciju o državljanstvu i nakon toga u maticu rođenih te izdati rodni list i domovnicu. Poziva se na odluku Upravnog suda u Osijeku poslovni broj: UsI-693/23 od 8. veljače 2024.

2.1. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Tužba nije dopuštena.

4. Prema podacima spisa Gradski ured za opću upravu i imovinskopravne poslove je 13. siječnja 2023. proslijedio je zahtjev tužitelja od 30. studenog 2022. Ministarstvu unutarnjih poslova, kao nadležnom tijelu za odlučivanje o zahtjevu tužitelja, ocijenivši da se sadržajno radi o zahtjevu za utvrđivanje hrvatskog državljanstva, o čemu je obaviješten tužitelj putem svog opunomoćenika, odvjetnika. Žalba tužitelja podnesena Gradskom uredu za opću upravu i imovinskopravne poslove također je proslijeđena Ministarstvu unutarnjih poslova, kao nadležnom tijelu.

5. Tužitelj se pogrešno poziva na odredbu članka 5. stavka 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, broj: 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19, 138/21, dalje: ZHD), prema kojoj hrvatsko državljanstvo podrijetlom stječe i osoba starija od 21. godine života, rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdi da ne postoje zapreke iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

6. Ovo zbog toga što tužitelj, koji je rođen **.**.1966. u Kanadi, i čiji je jedan roditelj, prema navodima tužitelja, u trenutku njegova rođenja bio hrvatski državljanin, ne može steći hrvatsko državljanstvo temeljem odredbi članka 5. ZHD-a, koja se odnosi samo na osobe rođene nakon stupanja na snagu ZHD-a, odnosno rođene nakon **.**.1991., a koji stav proizlazi i iz prakse Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske.

7. Matični ured može upisati u evidenciju o hrvatskom državljanstvu tj. u knjigu državljana bez prethodne suglasnosti odnosno naloga za upis Ministarstva unutarnjih poslova, samo osobu rođenu poslije **.**.1991., koja je podrijetlom stekla hrvatsko državljanstvo prema članku 4. i 5. ZHD-a, a što kod tužitelja nije slučaj. Sukladno odredbi članka 30. stavka 1. Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, broj 117/21), podatak o državljanstvu djeteta matičar upisuje na temelju podataka upisanih za roditelje u evidenciji o državljanstvu kod stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom, odnosno na temelju rješenja nadležnog tijela državne uprave kod stjecanja državljanstva djeteta prirođenjem.

8. Upis u državnu maticu nije upravna stvar, već upravna radnja koju obavlja matičar na zakonom propisan način. Matičar u maticu rođenih može upisati samo osobu rođenu u inozemstvu koja je hrvatski državljanin u smislu odredbe članku 40. stavku 1. Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, broj 96/93, 76/13, 98/19 i 132/22). Jedna od pretpostavki za upis činjenice rođenja u inozemstvu je okolnost da osoba ima hrvatsko državljanstvo. Ako osoba rođena u inozemstvu nema hrvatsko državljanstvo, javnopravna tijela nisu dužna upisati tu osobu u maticu rođenih. Dakle, prije samog upisa u maticu rođenih matičar je dužan utvrditi radi li se o hrvatskom državljaninu.

9. Sukladno odredbi članka 30. stavka 1. ZHD-a, hrvatskim državljaninom smatra se osoba koja je to svojstvo stekla po propisima važećim do dana stupanja na snagu ovoga zakona. Sukladno odredbi članka 30. stavka 4. ZHD-a, utvrđivanje pretpostavki iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavlja policijska uprava odnosno policijska postaja. Stoga se zahtjev tužitelja za naknadni upis u evidenciju državljana Republike Hrvatske, koji se temelji na tvrdnji da je stekao hrvatsko državljanstvo kao osoba čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, a nije upisan u knjige državljana Republike Hrvatske, može riješiti samo temeljem odredbe članka 30. stavka 1. ZHD-a, dakle u postupku utvrđivanja hrvatskog državljanstva, primjenom propisa važećih u vrijeme njegovog rođenja, tj. odredbi Zakona o državljanstvu SR Hrvatske („Narodne novine“, broj 32/77) i odredbi Zakona o državljanstvu SFRJ („Službeni list SFRJ“, broj 58/76).

10. Prema odredbama članka 24. ZHD-a, zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva podnosi se osobno nadležnom tijelu – policijskoj upravi/postaji Ministarstva unutarnjih poslova za osobe s boravištem u [adresa] ili diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske ako osoba nema boravište u [adresa].

11. Slijedom navedenog, Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba pravilno je ocijenio da nema osnove za postupanje po zahtjevu tužitelja za upis u maticu rođenih i evidenciju državljana te je tužiteljev zahtjev pravilno, temeljem odredbe članka 18. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09 i 110/21, dalje ZUP), proslijeđen Ministarstvu unutarnjih poslova kao tijelu nadležnom za odlučivanje o zahtjevu za utvrđivanje hrvatskog državljanstva sukladno odredbi članka 24. stavka 3. te odredbi članka 30. ZHD-a.

12. Stoga, budući da Gradski ured za opću upravu i tuženik nisu nadležni za rješavanje predmetne upravne stvari, u konkretnom slučaju se ne radi o propuštanju donošenja odluke nadležnog javnopravnog tijela u smislu članka 101. ZUP-a, odnosno o propuštanju donošenja odluke o žalbi sukladno članku 121. ZUP-a, već je ovdje pravilno primijenjena odredba članka 18. ZUP-a, a tužitelju se navedenim ustupanjem predmeta nadležnom tijelu ne dira u pravo ili pravni interes sukladno članku 46. stavku 1. točki 2. ZUS-a.

13. O zahtjevu tužitelja za naknadom troškova spora odlučeno je primjenom odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

U Zagrebu, 12. prosinca 2025.

Sutkinja:

Maja Valušnig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

DNA:

1. tužitelju putem e-komunikacije

2. tuženiku putem e-komunikacije

3. U spis