REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-217/2022-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Ani Santini Gazilj, u pravnoj stvari tužitelja FC iz [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, koje zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica u Odvjetničkom društvu GRGIĆ & PARTNERI d.o.o. u Zagrebu, radi naknada štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 13. studenog 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Ivana Kapustića - odvjetnika i zamjenice punomoćnika tuženika Lidije Klepo - odvjetnika, dana 12. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB. 22694857747, da tužitelju FC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 1.629,18 eur sa zateznom kamatom koja teče od 12. prosinca 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 1.629,18 eur za razdoblje od 2. lipnja 2022. do 11. prosinca 2025.

III Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB. 22694857747 da tužitelju FC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.962,04 eur sa zateznom kamatom koja teče od 12. prosinca 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tužitelj dana 1. lipnja 2021. pretrpio štetu na vozilu reg. oznake [registarska oznaka], na način da je ŠC upravljao navedenim vozilom, te oko 20,50 sati na državnoj cesti D-74 prve dionice (16 km+940 m) van naselja, na ravnom cestovnom potezu, naletio na srneću divljač koja je pretrčavala cestu sa lijeve na desnu stranu s obzirom na njegov smjer kretanja. Tužitelj navodi da se nakon događaja srneća divljač udaljila sa mjesta događaja u nepoznatom smjeru, a putem telefona izvješten je predsjednik lovačke udruge “Trakošćan” iz [adresa], a na mjesto događaja je izašao zamjenik lovnika PC. Tužitelj navodi da je kao vlasnik osobnog vozila reg. oznaka [registarska oznaka] pretrpio imovinsku štetu uslijed naleta srneće divljači koja šteta iznosi 12.275,04 kn te da je tuženik odgovoran za štetu obzirom da je polica osiguranja za štetu na vozilu uslijed naleta na divljač ugovorena upravo sa tuženikom pod brojem 804271894 radi čega se tuženiku obratio sa odštetnim zahtjevom u mirnom postupku, međutim, tuženik je isti otklonio. Slijedom navedenog tužitelj predlaže donošenje presude kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.629,18 eur sa zateznom kamatom od 2. lipnja 2022. do isplate uz naknadu troška parničnog postupka sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava činjenične navode tužbe u odnosu dinamiku nastanka iste, kao i navode da je na cestu istrčala divlja životinja – srna iz lovišta osiguranika tuženika, te da je posljedično došlo do naleta vozila u vlasništvu tužitelja na srnu te ističe kako nije dokazano da bi se radilo o naletu na divljači iz lovišta osiguranika tuženika obzirom divljač nije pronađena na mjestu štetnog događaja pa da slijedom navedenog osporava odgovornost te pasivnu legitimaciju. Tuženik navodi da osporava odgovornost za štetu i iz razloga što šteta na vozilu tužitelja nije nastala zbog provođenje lova od strane osiguranika tuženika, navodi da se u vrijeme nezgode nije provodio lov, pa da nema zakonskih pretpostavki za odgovornost tuženika. Tuženik navodi da je nesporno kako ceste nisu dijelovi lovišta i osiguranik tuženika istim ne gospodari, pa nema odgovornosti lovačkog društva za štetu nastalu na javnoj cesti te da slijedom navedenog tuženik ističe prigovor isključive krivnje treće osobe tj. Hrvatskih cesta d.d., obzirom je prema činjeničnim navodima tužbe do predmetne nezgode došlo na DC [adresa], Općina Bednja na 16 km. Opreza radi, tuženik ističe da vozač nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, radi čega odgovornost za nastalu štetu postoji na strani vozača jer da je vozač u konkretnom slučaju vozio u okviru dopuštene brzine kretanja istom ne bi trebala nikakva reakcija jer bi životinja prošla pored vozila, a ukoliko bi ipak došlo do kontakta, šteta bi zasigurno bila manja pa da je dakle, prekoračenje brzine kretanja utjecalo i na visinu štete, pa da se u tom odgleda odgovornost vozača koji je upravljao predmetnim vozilo. Tuženik osporava i visinu štete na vozilu tužitelja imajući u vidu činjenicu da se šteta prema zapisniku o očevidu cijeni na oko 2.000,00 kn te navodi da tužitelj nije dostavio dokaz da je vozilo popravio prema ponudi koju dostavlja u prilogu tužbe, a koja sadrži iznos PDV-a, pa mu taj iznos PDV-a ne pripada, budući ne trpi štetu u tom dijelu. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: potvrdu MUP-a, PU varaždinska, PP Ivanec od 1.6.2021. (list 4-5 spisa), izvid štete broj 210513420272/2 (list 6 spisa), ponudu (list 7 spisa), email korespondenciju (list 8-10 spisa), odluku tuženika povodom odštetnog zahtjeva tužitelja (list 11 spisa), prigovor uz preslik potvrde o primitku i presliku povratnice (list 12-13 spisa), policu osiguranja od odgovornosti broj: 804271894 (list 28-38 spisa), skicu lica mjesta i fotoelaborat MUP-a, PU varaždinske, PP Ivanec (list 155-166 spisa), saslušao svjedoke ĐC, SC, ŠC i tužitelja FC i izveo dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću .

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete nastale na vozilu tužitelja kao posljedica štetnog događaja od dana 1. lipnja 2021.

6. Među strankama je sporna osnova, odgovornost, dinamika nastanka štetnog događaja, sporno je da bi se radilo o naletu na divljač iz lovišta osiguranika tuženika odnosno sporna je pasivna legitimacija i visina.

7. Tuženik nije osporio da je vozilo na kojem je nastala šteta u vlasništvu tužitelja pa navedenu činjenicu nije trebalo dokazivati (čl. 221. st. 1. ZPP-a).

8. Svjedok ĐC je u svojem iskazu, kojeg je sud ocijenio kao iskren i uvjerljiv, naveo da je predsjednik lovačke udruge Trakošćan Bednja, a što je bio i 2021. kada se dogodila predmetna prometna nezgoda, da je PP Ivanec zvao komisiju koju ima lovačka udruga za izlazak na lice mjesta te da mu je PC koji je zvan i izašao na teren rekao da na licu mjesta divljač nije nađena ali da je bilo dlake koju je policija izuzela, da mu PC rekao da mu je policajac koji je bio na licu mjesta rekao da je srneća divljač bila tamo ali da se udaljila, da je nakon toga lovačka udruga organizirala pretragu terena ali da divljač nije nađena i da se cesta na kojoj se dogodila prometna nezgoda nalazi unutar granica lovišta lovačke udruge Trakošćan Bednja te da se u to vrijeme nije provodio skupni lov.

9. Svjedok PC je iskazao da je član lovačke udruge Trakošćan Bednja te da ga je policijski djelatnik zvao da izađe na lice mjesta kada se dogodila predmetna prometna nezgoda, da je bila večer, mrak, da je to mjesto događaja u granicama lovišta udruga Trakošćan Bednja, da se u to vrijeme nije provodio skupni lov, da kad je izašao na lice mjesta policijski djelatnik je još radio očevid, ali da nije bilo divljači te da mu je policajac ili netko tko je bio na licu mjesta rekao da pretpostavlja da je bila srneća divljač, da se vidjelo u odvodnom kanalu uz cestu gdje je divljač ležala i trag po travi, ali da divljač nije našao, da je auto bio polupan i da se na dijelovima vidjela dlaka koju je policijski službenik uzeo.

10. Svjedok ŠC je iskazao da je toga dana kada se dogodila nezgoda 1. lipnja 2021. upravljao automobilom crni Golf 6 karavan u vlasništvu tužitelja, a na suvozačevom mjestu da je bio tužitelj, da je bila predvečer, dobra vidljivost, da nije bilo magle ni kiše, da se kretao 40-45 km/h, da su išli iz smjera [adresa] prema Lepoglavi, da 50 metara prije skretanja s glavne ceste na sporednu koja vodi u zaseok Hranj je s lijeve strane s povišenog dijela kao brdo iskočila pred njih srneća divljač i udarila u prednji dio vozila kojim je upravljao, u branik vozila, strgala tablicu vozila, masku vozila s znakom VW, da je imao uključena kratka svjetla i da je prvi puta uočio životinju koja ga je udarila kada je iskočila i udarila u auto, da je divljač bila s desne strane, u grabi još neko vrijeme, jedno 10-ak minuta cca, da su onda zvali policiju, divljač da je prije dolaska policije oteturala, da je policajac za vrijeme uviđaja uzimao dlake.

11. Tužitelj FC je iskazao da je ŠC upravljao njegovim automobilom dana 1. lipnja 2021. iz smjera [adresa] prema Lepoglavi, da je bio na suvozačevom mjestu i da je ispred njih s lijeve strane s brda iskočila srneća divljač i udarila u njih, da je divljač ležala u jarku uz cestu, da su nazvali policiju, a prije dolaska policije da je divljač oteturala u istom smjeru iz kojeg je došla, da su ostala oštećenja na vozilu koja je policijski djelatnik poslikao i zabilježio te izuzeo dokazne materijale odnosno dlake, da su na osiguranju napravili izvid štete i dlake da su i dalje bile na dijelovima vozila, da su na poziv policije došli članovi lovačke udruge, ali divljači da nije bilo.

12. U odnosu na tvrdnju tuženika da je sporno da bi se radilo o naletu na divljač iz lovišta osiguranika tuženika valja istaknuti da je uvidom u potvrdu MUP-a, PU varaždinske, PP Ivanec od 1. lipnja 2021. utvrđeno da je u istoj navedeno da je ŠC upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu FC, koji se nalazio u vozilu kao putnik, naletio na srneću divljač koja je pretrčavala cestu sa lijeve na desnu stranu koja se nakon događaja udaljila sa mjesta događa te da je na mjesto događaja izašao zamjenik lovnika PC.

12.1. Uvidom u skicu lica mjesta i foto elaborat predmetne prometne nesreće, utvrđeno je da su na fotografijama F12, F13, F14 prikazana oštećenja na prednjem odbojniku, prednjoj masci i znaku vozila te dlaka srneće divljači označena brojem 2.

12.2. Navedeno je dovedeno u vezu s iskazima saslušanih svjedoka VC i PC u dijelu u kojem su iskazali da je lovačka udruga Trakoščan Bednja, unutar granica koje se nalazi cesta na kojoj se dogodila prometna nezgoda, obaviještena o nezgodi te je član iste izašao na lice mjesta, da su na vozilu pronađene dlake ali da divljač nije nađena, a u kojem dijelu je sud iskaze ocijenio kao iskrene i uvjerljive.

12.3. Također, iz iskaza saslušanog svjedoka ŠC, vozača vozila, i tužitelja FC, putnika u vozilu, proizlazi da je vozilo kojim je upravljao ŠC naletjelo na srneću divljač, a u kojem dijelu je sud iskaze svjedoka i tužitelja ocijenio kao iskrene i uvjerljive.

12.4. Dovodeći u vezu utvrđeno uvidom u naprijed navedenu potvrdu i fotoelaborat MUP-a s iskazima saslušanih svjedoka i tužitelja, sud zaključuje da je šteta na vozilu tužitelja nastala upravo naletom divljači na vozilo.

13. S obzirom da iz iskaza saslušanog svjedoka ĐC i PC proizlazi da se na dan štetnog događaja nije provodio skupni lov, a u kojem dijelu je sud iskaze svjedoka ocijenio kao iskrene i uvjerljive, to se u ovoj pravnoj stvari ne primjenjuje odredba čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18, 21/19, 32/20, dalje u tekstu ZOL) kojom je propisano da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovora lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

14. Međutim, odredbom čl. 76. st. 2. ZOL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije. U tom smislu, u slučaju kada je do naleta vozilom na divljač došlo uslijed istrčavanja divljači na kolnik ceste ako u to vrijeme nije provođen lov te divljači na odgovornost lovoovlaštenika za štetu nastalu na vozilu nastalu naletom vozila na divljač primjenjuje se i Zakon o obveznim odnosima kao lex generalis.

15. Divljač u pokretu koja se nekontrolirano kreće predstavlja opasnu stvar pa se u konkretnoj situaciji radi o šteti od opasne stvari.

16. Odredbom čl. 1045. st. 3. ZOO-a propisano je da se za štetu od opasne stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju.

17. Odredbom čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" boj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje u tekstu ZOO) propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

17.1. Odredbom čl. 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

17.2. Odredbom čl. 1066. st. 1. ZOO-a propisano je da umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda, a nije kod njega na radu.

17.3. Odredbom čl. 1067. st. 1. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

Odredbom čl. 1067. st. 2. ZOO propisano je da se vlasnik stvari oslobađa od odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti. Odredbom čl. 1067. st. 3. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

18. Odredbom čl. 3. ZOL-a propisano je da je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da ima njezinu osobitu zaštitu te da je ustanovljenje lovišta u interesu Republike Hrvatske dok je odredbom čl. 7. tč. 12. ZOL-a propisano da je lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova – pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju Zakona o lovstvu.

19. Prema navedenim zakonskim odredbama za štetu nastalu na vozilu naletom divljači koja pretrčava cestu odgovara lovoovlaštenik na kojem je ta divljač živjela, pri čemu je odgovornost lovoovlaštenika objektivna odgovornost.

20. Međutim, sukladno odredbi čl. 1067. st. 2. i 3. ZOO-a lovoovlaštenik se može osloboditi odgovornosti za štetu od divljači ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili djelomično ako je oštećenik pridonio nastanku štete.

21. U tijeku postupka izveden je dokaz prometnim vještačenjem na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete.

22. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Berislava Šimunovića proizlazi da je u ovom štetnom događaju vozilo tužitelja sredinom prednjeg dijela naletjelo na desnu bočnu stranu srneće divljači koja je prelazila kolnik, dolazeći vozilu s lijeve strane, da mjesto naleta nije moguće točno utvrditi, da ukoliko se vozilo tužitelja kretalo sredinom svoje prometne trake, tada je do naleta došlo po sredini desne prometne trake, oko 1,3 m do 1,7 m od središnje linije kolnika, da za izračun brzine kretanja vozila tužitelja neposredno prije i u trenutku naleta nema elemenata, da je tehnički moguće da se vozilo tužitelja kretalo iskazanom brzinom od oko 40 do 45 km/h. Vještak ja naveo da je vozač vozila tužitelja mogao ugledati srnu kada se ona nalazila prostorno udaljena oko 5,5 m od mjesta naleta, odnosno vremenski oko 1 s prije samog naleta, a u tom trenutku vozilo tužitelja da je bilo udaljeno oko 11,8 m od mjesta naleta, da je vozač vozila tužitelja u tom trenutku i poduzeo radnju intenzivnog kočenja da ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do ovog štetnog događaja bi došlo jer on je za zaustavljanje imao na raspolaganju put od oko 11,8 m, dok mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja bio duži i iznosio je oko 17,5 m, a na raspoloživom putu od oko 17,5 m vozač vozila tužitelja bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i time bi izbjegao ovaj štetni događaj da se kretao brzinom manjom od 32,5 km/h. Vještak je naveo da dio kolnika na kojem je došlo do predmetnog štetnog događaja je bio obuhvaćen prometnim znakom opasnosti "Divljač na cesti". Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka proizlazi da je na vozilu tužitelja nastala djelomična šteta u iznosu od oko 1.629,18 eur.

23. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan na temelju priložene dokumentacije te nepristrano, u skladu s pravilima struke te je vještak naveo jasne razloge kojima se rukovodio prilikom izrade nalaza i mišljenja.

24. Iz rezultata izvedenih dokaza proizlazi da je do predmetnog štetnog događaja došlo naletom vozila tužitelja na divljač, a s obzirom na utvrđenu dinamiku nastanka štetnog događaja sud zaključuje da vozač vozila u vlasništvu tužitelja radnjom intenzivnog kočenja ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta pa stoga nema doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja.

24.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka proizlazi da je dio kolnika na kojem je došlo do predmetnog štetnog događaja bio obuhvaćen prometnim znakom opasnosti "Divljač na cesti", a prema odredbi čl. 16. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20) znakovi opasnosti služe da se sudionici u prometu na cesti upozore na opasnost koja prijeti na određenom mjestu, odnosno dijelu ceste i da se obavijeste o prirodi te opasnosti. Iz utvrđene dinamike nastanka štetnog događaja ne proizlazi da vozač vozila nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku.

25. Dakle, do nastanka štetnog događaja i štete na vozilu tužitelja došlo je dolaskom divljači na prometnicu i naletom divljači na vozilo tužitelja.

26. Kako iz police osiguranja od odgovornosti broj: 804271894 (list 28-38 spisa) proizlazi da je lovoovlaštenik odnosno osoba koja gospodari lovištem iz kojeg je divljač došla na prometnicu imao policu osiguranja kod tuženika to je tuženik dužan naknaditi tužitelju štetu.

26.1. Slijedom navedenog nije osnovan tuženikov prigovor isključive krivnje treće osobe tj. Hrvatskih cesta d.d.

27. Odredba čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" boj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje u tekstu ZOO) štetu definira kao umanjene nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povredu prava osobnosti (neimovinska šteta).

27.1. Odredbom čl. 1085. st. 1. ZOO-a propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje kakvo je bilo prije nego što je šteta nastala, a odredbom čl. 1085. st. 2. ZOO-a propisano je da ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu. Odredbom čl. 1085. st. 3. ZOO-a propisano je da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete dok je odredbom čl. 1085. st. 4. ZOO-a propisano da će se naknada u novcu dosuditi oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

Odredbom čl. 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

Odredbom čl. 1089. st. 1. ZOO-a propisano je da oštećenik ima pravo na naknadu obične štete i na naknadu izmakle koristi dok je odredbom čl. 1089. st. 2. ZOO-a propisano da se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

27.2. Odredbom čl. 1090. ZOO-a propisano je da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

28. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka proizlazi da je u predmetnom štetnom događaju na vozilu u vlasništvu tužitelja nastala šteta u iznosu od 1.629,18 eur.

29. U odnosu na prigovor tuženika da tužitelj nije dostavio dokaz da je vozilo popravio prema ponudi koju dostavlja u prilogu tužbe, a koja sadrži iznos PDV-a, pa mu taj iznos PDV-a ne pripada, budući ne trpi štetu u tom dijelu valja istaknuti da oštećenik ima pravo popraviti stvar kod ovlaštene stručne osobe koja je kao porezni obveznik ovlaštena zaračunati oštećeniku kao naručitelju porez na dodanu vrijednost, pri čemu nije odlučno je li tužitelj popravio stvar jer pravo na naknadu u smislu odredbe čl. 1090. ZOO-a nije uvjetovano prethodnim popravljanjem stvari odnosno plaćanjem izdataka potrebnih za popravak. Stoga iznos poreza na dodanu vrijednost je dio novčanog iznosa potrebnog za popravljanje stvari čime se materijalna situacija oštećenika dovodi u stanje prije štetne radnje u smislu odredbe čl. 1090. ZOO.

30. Slijedom navedenog, na temelju odredbe 1085. st. 4. ZOO-a i odredbe čl. 1090. ZOO-a tužitelju je dosuđen iznos od 1.629,18 eur.

30.1. Obzirom se radi o imovinskoj šteti vrijednost koje je sud sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a utvrdio po cijenama u vrijeme donošenja odluke to zatezna kamata na tako dosuđen iznos imovinske štete teče od dana donošenja presude do isplate po stopi propisanoj odredbom čl. čl. 29. st. 2. ZOO-a. Slijedom navedenog nije osnovan zahtjev tužitelja u dijelu kojim na dosuđeni iznos naknade štete zahtjeva zateznu kamatu od 2. lipnja 2022. do 11. prosinca 2025.

31. S obzirom na činjenice koje među strankama nisu sporne te s obzirom da su sporne činjenice u ovoj pravnoj stvari utvrđene uvidom u spisu priležeću dokumentaciju, izvedenim prometnim vještačenjem i saslušanjem svjedoka to se kao nepotrebno ukazalo izvođenje preostalih predloženih dokaza.

32. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I i II izreke presude.

32. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i na odredbi čl. 155. ZPP-a.

32.1. Trošak postupka odmjeren je prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje u tekstu OT) i to za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eur (tbr. 7.tč.1. OT), za sastav podneska od 14. travnja 2022. (zaprimljen 19. travnja 2022.) u iznosu od 200,00 eur (tbr. 8.tč.1.OT), za sastav podneska od 5. siječnja 2023. u iznosu od 50,00 eur (tbr.8.tč.4.OT), za sastav podneska od 8. kolovoza 2025. u iznosu od 200,00 eur (tbr.8.tč.1.OT), za zastupanje na ročištima dana 26. siječnja 2023., dana 5. studenog 2024. i dana 13. studenog 2025. u iznosu od po 200,00 eur za svako (tbr.9.tč.1.OT), sve uvećano za 25% PDV-a (tbr. 42.OT), što ukupno iznosi 1.562,50 eur.

Tužitelju je dosuđen trošak prometnog vještačenja u iznosu od 300,00 eur, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 33,18 eur i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 66,36 eur.

Slijedom navedenog tužitelju je dosuđen trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.962,04 eur.

32.2. Tužitelju u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a nije dosuđen trošak sastava podneska od 12. travnja 2024. (zaprimljen kod suda 14. travnja 2024.) jer nije bio potreban za vođenje parnice (požurnica).

32.3. Odluka o kamati na dosuđeni trošak postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a i odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

32.4. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III izreke presude.

U Zagrebu, dana 12. prosinca 2025.

Sudac:

Ana Santini Gazilj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbe županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

1. tužitelj po pun. - uz rješenje za sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 66,36 eur

2. tuženik po pun.

3. spis