REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Psp-44/2024-13.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivanu Matančeviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RRR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Mraz, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Emil Kota, odvjetnik iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon održane javne glavne rasprave dana 5. studenog 2025. u prisutnosti tužitelja, zamjenika punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tužitelja, dana 12. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da je tuženik RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetao tužitelja ORR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu zk.č.br. 5641, [adresa], površine 419 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da je dana 18.03.2024. godine, što je tužitelj doznao istog dana, nepoznata osoba po nalogu tuženika zaustavila i parkirala vozilo marke Peugeot, registarske oznake [registarska oznaka] na samom istočnom rubu zk.č.br. 5641 k. o. [katastarska općina], koji rube se nalazi uz javnu prometnicu označenu kao zk.č.br. 5634 k. o. [katastarska općina], onemogućivši na navedeni način tužitelju kolni pristup na zk.č.br. 5641 k. o. [katastarska općina] i kolni pristup do zk.č.br. 3330 k. o. [katastarska općina] i zk.č.br. 3332 k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine su vlasništvo i posjed tužitelja.
Nalaže se tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje, na način da ukloni predmetno vozilo sa zk.č.br. 5641 k. o. [katastarska općina] kao i da se suzdrži od svih radnji kojima je uzrokovao prethodno opisano smetanje posjeda, sve u roku od 8 dana. Zabranjuje se tuženiku ubuduće takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužitelja u posjedovanju predmetne nekretnine označene kao zk.č.br. 5641 k. o. [katastarska općina]. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju da tuženiku nadoknadi parnični trošak u iznosu od 400,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik i posljednji mirni posjednik nekretnine zk.č.br. 5641, [adresa], površine 419 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Dalje navodi da je dana 18. ožujka 2024. tužitelju nepoznata osoba po nalogu tuženika ušla dostavnim vozilom marke Peugeot, registarske oznake [registarska oznaka] sa javne prometne površine označene kao zk.č.br. 5634 k. o. [katastarska općina] na zk.č.br. 5641 k. o. [katastarska općina] te je na samom istočnom rubu navedene nekretnine, uz [adresa], zaustavila i parkirala navedeno vozilo te se udaljila od istog. Na taj način, tužitelju je onemogućeno korištenje navedenom nekretninom kao i kolni pristup prema zk.č.br. 3330 i 3332 obje k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine su također u vlasništvu tužitelja. Tužitelj navodi da je tom prilikom usmeno zatražio od navedene osobe da ukloni vozilo, ali ista se na njegov poziv oglušila te je rekla da za zaustavljanje i parkiranje ima dozvolu tuženika jer je od njega u zakup uzela nekretninu označenu kao zk.č.br. 5640/2 k. o. [katastarska općina]. Slijedom svega gore navedenog tužitelj predlaže da sud na temelju čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, utvrdi da ga je tuženik smetao u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu zk.č.br. 5641, [adresa], površine 419 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da je dana 18. ožujka 2024. nepoznata osoba po nalogu tuženika zaustavila i parkirala vozilo marke Peugeot, registarske oznake [registarska oznaka] na samom istočnom rubu navedene čestice, kao i da naloži tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje, na način da ukloni predmetno vozilo sa zk.č.br. 5641 k. o. [katastarska općina] te da mu zabrani ubuduće takvo ili bilo kakvo slično smetanje. Također, traži naknadu parničnog troška zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama.
2. Tuženik poriče navode tužbe i protivi se tužbenom zahtjevu u cijelosti kao činjenično i pravno neutemeljenom. Tvrdi da ni na koji način nije samovlasno smetao tužitelja u posjedu bilo uznemiravanjem bilo oduzimanjem posjeda bilo davanjem naloga trećoj osobi. Tuženik navodi kako nema nikakvih neposrednih saznanja o navodnom smetanju posjeda te tvrdi kako se nalazi u suposjedu predmetne čestice. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te traži da mu tužitelj nadoknadi prouzročeni parnični trošak zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama.
3. Izveden je dokaz uvidom u dostavljene isprave i spis ovog sudca broj P- 13220/2019 te su saslušane stranke i svjedoci OR i HR.
4. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 , 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje sudske zaštite posjeda nekretnine zk.č.br. 5641, [adresa], površine 419 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
6. Nije sporno da je tužba podnesena u roku propisanom odredbom čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 52/2025, dalje ZVDSP). Među strankama je sporno je li tužitelj bio posljednji mirni posjednik sporne čestice i je li tuženik počinio samovlasno smetanje posjeda tužitelja dana 18. ožujka 2024.
7. Odredbom čl. 10. st. 1. ZVDSP posjednik je definiran kao osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. Sukladno odredbi čl. 13. ZVDSP posjed je stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda) ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda).
8. Odredbom čl. 19. ZVDSP propisano je da posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje niti se prekida ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. Smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao. Odredbom čl. 20. st. 1. ZVDSP samovlast je zabranjena, dakle, bez obzira na to kakav je posjed nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed.
9. Odredbom čl. 21. ZVDSP regulirano je pravo na zaštitu posjeda pa je tako propisano da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Nadalje, i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štiti svoj posjed, a jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.
10. Sukladno odredbi čl. 22. ZVDSP posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo i slično smetanje ubuduće, a sud ovu zaštitu posjeda pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
11. Odredbom čl. 24. st. 1. ZVDSP propisano je da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.
12. Dakle, u smislu citiranih zakonskih odredaba u ovom postupku potrebno je utvrditi posljednje stanje posjeda predmetnog parkirališnog mjesta i nastalo smetanje.
13. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je 18. ožujka 2024. na predmetnom putu bilo parkirano kombi vozilo marke Peugeot, da ne poznaje osobu koja je vozila taj kombi, da je toj osobi naložio da makne vozilo, što je ovaj odbio učiniti rekavši da mu je tuženik dozvolio da tamo parkira. Iskazao je da je kombi pomaknut nakon dolaska policije te da se u narednim danima još nekoliko puta ponovila ista situacija, da je zbog toga na ulazu u predmetni put postavio ogradu koju je tuženik uklonio zajedno s osobom koja je vozila spomenuti komi pa je nakon toga tužitelj na istom mjestu postavio betonske blokove, tako da se sada na tom mjestu više ne može parkirati niti prolaziti. Također, iskazao je da predmetnom česticom ranije nije prolazio nitko osim članova njegove obitelji i susjeda kojima je dozvolio prolaz kada su radili zid na međi.
14. Iz iskaza tuženika proizlazi da se predmetna čestica koristi kao kombi prilaz do čestice u njegovom vlasništvu jer se iza njegove kuće nalazi radionica, a ulaz do tog objekta nalazi se upravo na spornoj čestici. Iskazao je da je spomenutu radionicu iznajmio ŽR koji tamo radi sa dvojicom svojih sinova, da oni prolaze preko sporne čestice do radionice, da nemaju potrebe parkirati svoj kombi na putu jer za to koriste dvorište, ali je moguće da su kratko parkirali svoj kombi na sporoj čestitci kako bi ukrcali ili iskrcali stvari iz kombija. Iz iskaza tuženika proizlazi da je sporni put koristio i njegov sin za ulazak u svoju polovicu kuće budući da žive u dvojnom objektu. Tuženik je iskazao da nije nikada vidio tužitelja ili članove njegove obitelji da prolaze spornim putem ili da tamo parkiraju svoja vozila, da se danas tamo više ne može prolaziti automobilom jer je tužitelj zagradio ulaz na česticu betonskim blokovima pa stoga taj put više ne mogu koristiti ni njegov zakupac kako bi došao do radionice niti tuženikov sin kako bi došao do svoje kuće. Tuženik je iskazao kako mu je poznato da je tužitelj kupio čestice koje se nalaze iza kuća i na kojima je šuma te kako se do tih čestica može doći spornim putem ali i preko tužiteljevog dvorišta, odnosno čestice na kojoj se nalazi njegova kuća. Tuženik je iskazao da je jedino on koristio sporni put i da je 1982. kada je kupio zemljište na kojem se sada nalazi njegova kuća očistio i raskrčio česticu na kojoj je sada put te je ostavio prolaz kako bi se moglo prolaziti do šume te kao kolni prilaz do njegove čestice na kojoj se nalazi radionica.
15. Svjedokinja OR (tužiteljeva supruga) potvrdila je da je 18. ožujka 2024. na putu koji se nalazi uz tuženikovu kuću bilo parkirano kombi vozilo, da se to ponovilo i kasnije u više navrata, da zbog toga nije mogla proći svojim autom, da ne poznaje vlasnika kombija, da je tu osobu poslije vidjela u tuženikovom dvorištu, da ta osoba bila agresivna i bezobrazna kada je zatražila od njega da ukloni kombi. Također, iskazala je da na tom putu često parkira, da tamo prolazi kada ide do šume iza kuća koja je u njihovom vlasništvu, da taj put koriste ona, suprug i njihova djeca, da tamo često prolaze, da nitko drugi nije koristio tu česticu te da je u svibnju 2024. na početku puta postavljena prvo ograda, a potom betonski blokovi, tako da sada nitko više ne može ući automobilom na predmetnu česticu.
16. Svjedok HR (tužiteljev sin) iskazao je da predmetnu česticu koristi njegova obitelj od kada je istu kupio njegov otac prije 15 godina, da se radi o makadamskom putu koji vodi do obližnje šume, da su on i njegova obitelj često prolazili tom česticom, da su tamo povremeno parkirali svoje aute, da je bio prisutan kada su dana 18. ožujka 2024. dva mlađa muškarca parkirala kombi vozilo na početku predmetne čestice, da su im on i otac rekli kako ne smiju tamo parkirati, međutim, oni su odbili maknuti svoje vozilo. Iskazao je kako pretpostavlja da su tamo parkirali po nalogu tuženika, odnosno da im je on to dopustio, iako mu to nisu izričito rekli. Nadalje, iskazao je kako je još jednom prilikom vidio isti kombi parkiran na toj čestici, kako su tada ista dva muškarca nosila staklo predmetnim putem do spremišta koje se nalazi iza tuženikove kuće. Iskazao je i to da prije 18. ožujka 2024. nije nikada vidio da je netko prolazio tom česticom i išao do radionice koja se nalazi iza tuženikove kuće.
17. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da je dana 18. ožujka 2024. na čestici zk.č.br. 5641 upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi put, doista bilo parkirano kombi vozilo registarske oznake [registarska oznaka]. Iskazi stranaka i saslušanih svjedoka o navedenoj činjenici u bitnome su suglasni, a isto potvrđuje i dostavljena fotografija. Iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da spomenutim vozilom nije upravljao tuženik, već druge osobe, a to su u svojim iskazima potvrdile i stranke i svjedoci. Budući da među strankama zapravo i nije sporno da tuženik nije parkirao kombi vozilo na početku spornog puta, što potvrđuju i svi izvedeni dokazi, tužitelj je bio dužan dokazati da je vozilo tamo bilo parkirano po nalogu tuženika.
18. Tužiteljeva supruga i sin iskazali su da je vozilo na spornom putu parkirala nepoznata osoba te da pretpostavljaju da je to učinila po nalogu i uz dopuštenje tužitelja. Sud nije prihvatio iskaz tužitelja u dijelu u kojem tvrdi da mu je osoba koja je parkirala kombi rekla kako mu je tuženik dozvolio da tamo parkira. Navedena tvrdnja nije potkrijepljena niti jednim drugim dokazom, štoviše, tužiteljev sin koji je prisustvovao događaju iskazao da osobe koje su parkirale kombi na putu nisu izričito rekle da su to učinili po nalogu tuženika ili da im je tuženik to dopustio, već da se radi o njegovoj pretpostavci.
19. Na temelju izvedenih dokaza ne može s pouzdanošću zaključiti da bi vozilo doista bilo parkirano po nalogu tuženika ili barem uz njegovo izričito dopuštenje. Naime, ni tužitelj ni svjedoci ne tvrde da su čuli da bi tuženik dao uputu ili nalog osobi koja je upravljala kombijem da vozilo parkira na predmetnom putu. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio da je smetao tužiteljev posjed te je naveo da nema nikakvih naporednih saznanja o predmetnom činu smetanja. Iako je tuženik iskazao kako je moguće da su njegovi zakupci kratko parkirali svoj kombi na spornoj čestici radi ukrcaja ili iskrcaja stvari iz kombija, na temelju izvedenih dokaza nije moguće utvrditi da su to učinili po njegovom nalogu.
20. Budući da tužitelj ne tvrdi da je čin smetanja izvršen neposredno od strane tuženika, a nije dokazao da bi vozilo bilo parkirano na spornom putu po tuženikovom nalogu ili uputi, tuženik nije pasivno legitimiran u ovom sporu te je stoga tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
21. Odluka o naknadi parničnih troškova temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 155. ZPP. Trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23). Tuženiku je priznat trošak jednokratne nagrade u iznosu od 400,00 EUR (Tbr. 7/2).
U Zagrebu 12. prosinca 2025.
Sudac
Ivan Matančević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba o kojoj odlučuje nadležni županijski sud. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u roku od 15 dana od dana objave odluke, a za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka odluke.
Dostaviti:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženiku po punomoćniku
