REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
PR-822/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. listopada 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja IČ, odvjetničke vježbenice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 12. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. isplatiti tužitelju HČ na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete daljnji iznos od 1.890,00 eura skupa s zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 10.3.2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak od 1.300,00 eura skupa sa zateznim kamatama tekućim od 12.12.2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.
III/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 500,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, za isplatom zateznih kamata na nesporno plaćeni iznos od 1.500,00 eura te zahtjev za naknadom parničnog troška za daljnji iznos preko dosuđenog.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je 03.09.2024. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Podružnica Vodoopskrba i odvodnja, Zagreb, Folnegovićeva 1. Naime, tužitelj je dovezao specijalno vozilo „slivničar“ u Unčansku ulicu 2a radi čišćenja kanala i slivnika i prilikom izlaska iz vozila se poskliznuo pri čemu je desnom rukom udario u okvir vrata i ozlijedio se. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj svoj posao obavljao na uobičajeni način i uz upotrebu dužne pažnje i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. S obzirom na navedeno tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev 10.03.2025., a tuženik mu je 07.04.2025. isplatio iznos od 1.500,00 € koji za tužitelja ne predstavlja pravični iznos naknade štete. Tužitelj se javio u Objedinjeni hitni bolnički prijam Kliničkog bolničkog centra Zagreb gdje su mu dijagnosticirali ozljedu: H finger dig V manus dex. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je prilikom silaženja iz kamiona snažno udario desnom rukom o vrata pri čemu je nabio prste desne šake uslijed čega je trpio intenzivne bolove i strah. Tužitelju je u bolnici napravljen RTG desne šake i utvrđena avulzijska fraktura dorzalne strane baze distalne falange s proksimalnom retrakcijom ulomka za 2 mm, te mu je stavljena imobiliziran 5. prst desne ruke. Nakon skidanja imobilizacije tužitelju je prst bio otečen te je morao razgibavati desnu šaku, a radi poboljšanja funkcije prsta provodio je više ciklusa fizikalne terapije. Unatoč provedenom liječenju kod tužitelja su zaostali bolni i ograničeni pokreti u desnoj ruci uslijed čega trpi duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti. Tužitelju je tijekom liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Slijedom navedenog, tužitelj na ime naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti, potražuje tužbenim zahtjevom preciziranim nakon provedenog medicinskog vještačenja u podnesku od 4.8.2025. kako slijedi:
- za pretrpljene bolove 1.200,00 eura,
- za pretrpljeni strah 1.000,00 eura,
- za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti 500,00 eura,
- za duševne boli zbog naruženosti 500,00 eura,
- za tuđu pomoć 690,00 eura,
odnosno ukupno 3.890,00 eura, umanjeno za nesporno plaćenih 1.500,00 eura = 2,390,00 eura. Potražuje i zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do dana isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je nesporno da je tuženik s osiguranikom ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Podružnica Vodoopskrba i odvodnja, u vrijeme štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja], sastavni dio koje su police i Uvjeti za osiguranje od (javne) izvanugovorne odgovornosti u primjeni od 01.01.2023. Tuženik priznaje nastanak štetnog događaja i odgovornost. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva kao neprimjerenu, a obzirom na postojeću dokumentaciju te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Naime, tuženik ističe da je isplatom nespornog iznosa naknade štete u iznosu od 1.500,00 EUR u mirnom postupku ispunio svoju obvezu te isplaćeni iznos predstavlja odgovarajuće obeštećenje tužitelja. Posebno ako se uzme u obzir da je iz medicinske dokumentacije razvidno da je tužitelj nakon odrađenih fizikalnih terapija na RTG-u uredna sanacija prijeloma te poboljšanje funkcije DIP zgloba prsta, a što znači da su ozljede po provedenom liječenju sanirane bez posljedica. Tuženik osporava zatražene zatezne kamate na plaćeni iznos naknade štete od 1.500,00 EUR od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 10.3.2025. do dana isplate 7.4.2025. Naime, sukladno čl. 943. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je u obvezi isplatiti osigurninu u roku od 30 dana. U predmetnom slučaju, osiguratelj je nakon primitka zahtjeva morao provesti dodatne radnje radi utvrđivanja osnovanosti i visine zahtjeva
-što uključuje analizu medicinske dokumentacije i prikupljanje relevantnih podataka potrebnih za procjenu štete. Time je postojala opravdana potreba za dodatnim vremenom, čime je aktiviran produljeni rok od 30 dana, a ne osnovni rok od 14 dana. Budući da je isplata izvršena unutar navedenog roka od 30 dana, nije nastupila dospjelost obveze za isplatu naknade prije 7.4.2025., te nema osnove za zatezne kamate. Ujedno, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na imovinsku štetu i neimovinsku štetu koju tužitelj potražuje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Razlog tome je što je tuženik svoju obvezu ispunio isplatom u mirnom postupku, čime je u potpunosti izvršio svoju obvezu i time nije došlo do kašnjenja u izvršenju. Tuženik također osporava zatraženi tijek zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći i njege iz razloga što se radi o nerepariranoj imovinskoj šteti pa zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Zaključno, tuženik predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom.
3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, te je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prof.dr.sc. Igoru Stipančiću.
4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika osiguranika tuženika za isplatom naknade neimovinske i imovinske štete pretrpljene povodom štetnog događaja od 3.9.2024. kada je tužitelj zadobio ozljedu na radu prilikom izlaska iz vozila.
6. U ovom stadiju postupka među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost tuženika. Nije sporno da je tuženik tijekom mirnog postupka 7.4.2025. isplatio tužitelju iznos od 1.500,00 eura s osnova neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Nije sporno da je tužitelju priznata ozljeda na radu od strane HZZO na osnovu predmetnog štetnog događaja. Sporna je visina tužbenog zahtjeva u preostalom iznosu kojeg tužitelj potražuje od tuženika.
7. Kako je odgovornost osiguratelja i poslodavca solidarna, podredno se na odgovornost tuženika za štetu primjenjuje odredba čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR), koja propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
8. Također se primjenjuje odredba čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, dalje: ZZR) kojom je propisana odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti.
9. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljede: natučenje petog prsta desne šake i prijelom zadnjeg i prijelom srednjeg članka petog prsta desne šake uz pomak ulomaka. Ova mu je ozljeda utvrđena klinički i radiološki na dan štetnog događaja. Radilo se o prijelomu dva članka (zadnjeg i srednjeg) petog prsta s odlomljenim dijelom kosti. Proveo je konzervativno liječenje imobilizacijom i mirovanjem te višekratnom fizikalnom terapijom. Liječenje je završeno. Završetak liječenja se smatra pregled fizijatra kojeg je načinio 29.01.2025. odnosno zadnji dan provedene fizikalne terapije 30.01.2025. Postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja kako ga opisuje tužitelj, zadobivene ozljede i provedenog liječenja. Trajne posljedice zadobivene ozljede su povremeni bolovi u petom prstu desne šake. Postoji i ograničena funkcija (pregibanje – fleksija) donjeg i srednjeg članka petog prsta desne šake u donjem i gornjem zglobu među člancima tog prsta. Pregibanje u gornjem zglobu je polovično, a u donjem iznosi 1/3 normalne pokretljivosti. Smanjenje životne aktivnosti zbog zaostalih posljedica ove ozljede iznosi 2%. Tužitelj je zbog zadobivene ozljede trpio bol i strah te trebao tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je imao oko 2 dana, srednjeg 4 dana i manjeg do 4 tjedana sveukupno. Bol jakog intenziteta je trpio 3 dana, srednjeg do 7 dana, a manjeg još do 6 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Tuđa pomoć mu je bila potrebna u trajanju od 6 tjedna 3 h na dan zbog nemogućnosti služenja desnom šakom koliko je imao imobilizaciju. Potom je još trebao pomoć kroz 2 tjedna 3 puta tjedno po 2 h zbog otežanog služenja desnom šakom. Naruženje kao posljedica zadobivene ozljede u ovom događaju nije uočljivo.
10. Stranke nisu imale prigovora na vještačenje niti su tražile da vještak usmeno iznese svoj nalaz i mišljenje te je sud prihvatio provedeno medicinsko vještačenje kao stručno, razumljivo i objektivno.
11. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelju uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 155/23, dalje: ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i koje je utvrdio vještak i to trajne posljedice, fizičke boli i strah. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Na dosuđenje naknade štete utječe okolnost da stopa inflacije od 2020. godine kada je VSRH povećao orijentacijske kriterije za 50% iznosi 28,4%.
12. Imajući u vidu zadobivene ozljede, obzirom na trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, te trajne posljedice, a kako to sve proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od 2.700,00 eura i to po kriteriju trajnog smanjenja životnih aktivnosti 500,00 eura, po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova 1.200,00 eura i po kriteriju pretrpljenog straha 1.000,00 eura.
13. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužitelju za 138 sati nestručne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP u iznosu od 5,00 eura po satu, pa ista ukupno iznosi 690,00 eura.
14. S obzirom da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju na ime naknade štete 1.500,00 eura, dosuđen mu je daljnji iznos naknade štete od 1.890,00 eura.
15. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje na temelju čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je tužitelj podnio odštetni zahtjev 10.3.2025., pored činjenice da je liječenje tužitelja završeno prije toga 30.01.2025. (nalaz vještaka), to kamate teku od podnošenja odštetnog zahtjeva kako je tužitelj to i tražio.
16. Na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu uobičajeno zatezne kamate teku od presuđenja budući da ista nije reparirana te dospijeva tek donošenjem prvostupanjske presude kada je tuženiku poznata visina štete. Međutim, u ovom slučaju kad je tuženik u mirnom postupku isplatio dio naknade štete i na ime tuđe pomoći i njege, i zatezne kamate na tuđu pomoć i njegu teku od podnošenja tužbe.
17. Tužitelj je podnio odštetni zahtjev tuženiku 10.3.2025., a do isplate nespornog iznosa odštete došlo je 7.4.2025. Odredba čl. 943. st. 1. ZOO propisuje da je osiguratelj dužan isplatiti naknadu štete/osigurninu u roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući od dana kada je osiguratelj dobio obavijest da se dogodio osigurani slučaj. Ukoliko je za utvrđivanja postojanja osigurateljeve obveze potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan platiti osigurninu u roku od 30 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u navedenom roku obavijestiti da odštetni zahtjev nije osnovan (čl. 943. st. 2. ZOO). Obzirom da je tuženik isplatio tužitelju nesporni iznos u roku od 30 dana od dana zaprimanja odštetnog zahtjeva, tužitelj nema pravo na zatezne kamate na isplaćeni nesporni iznos pa je sa tim zahtjevom odbijen kao neosnovanim.
18. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je u cijelosti prihvaćen za ukupan iznos od 1.890,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, a odbijen za isplatu previsoko postavljenog iznosa od 500,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, te za isplatu zateznih kamata na nesporno plaćeni iznos od 1.500,00 eura.
19. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 5. i čl. 155. ZPP te je trošak u cijelosti dosuđen tužitelju jer sa neznatnim dijelom nije uspio.
20. Tužitelju su odmjereni troškovi sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva od 2.390,00 eura. Tužitelju je priznat trošak:
- sastava odštetnog zahtjeva od 200,00 eura (Tbr.32),
- sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7/1),
- sastava podneska od 4.8.2025. od 200,00 eura (Tbr.8/1),
- pristupa na ročište 29.10.2025. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),
što ukupno iznosi 800,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) i troškove vještačenja od 300,00 eura, trošak tužitelja sve ukupno iznosi 1.300,00 eura.
21. Tužitelj nema pravo na naknadu troška za sastav podneska kojim dostavlja dokaz o plaćanju predujma što sud utvrđuje iz e-spisa ni trošak pristupa na ročište za objavu presude jer pristup na ročište nije neophodan za vođenje postupka, a nije mu ni nastao.
22. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.
23. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužitelj je oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.
U Zagrebu 12. prosinca 2025.
Sutkinja:
Petra Hertelendi Lovrić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.
DNA:
1. tužitelju po punomoćniku
2. tuženiku, S-504/2025