Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85 A

51260 Crikvenica

Poslovni broj: Pp-508/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sucu toga suda Gordani Vulić Pavlović, uz sudjelovanje zapisničara Melite Mrakovčić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NI, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24, dalje: ZZNO), u povodu optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Crikvenica, klasa: 211-07/25-5/10799, urbroj: 511-09-27-25-1 od 25.4.2025. godine, nakon glavne javne rasprave održane dana 12. prosinca 2025. u nazočnosti tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenika i žrtve nasilja u obitelji, objavljene istoga dana,

p r e s u d i o  j e

I Okrivljeni NI, od oca N i majke Đ, rođen u [adresa] dana 10.12.1990., s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, ranije prekršajno kažnjavan, drugi podaci nisu utvrđeni,

II

na temelju odredbe članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

kriv je

što je

dana 11. travnja 2025. oko 11,30 sati dok se nalazio ispred Doma zdravlja u Crikvenici, Kotorska kbr. 15 počinio psihičko nasilje prema svojoj supruzi NIB, s kojom je u brakorazvodnoj parnici, na način da joj je putem mobilnog telefona poslao glasovne poruke u kojima je vrijeđao svoju suprugu govoreći joj "jebem ti mater, glupačo, retardirana si", a potom ju je nazvao putem telefona te ju je u telefonskom razgovoru, tijekom rasprave o brizi za djecu, nekoliko puta vrijeđao i omalovažavao govoreći joj "jebem ti mater, glupačo, retardirana si, kurvo" te isto ponovio nekoliko puta, a potom joj je u više navrata ponovio da će putem socijalne službe uzeti djecu i uzeti B da bude kod njega, što je kod ĐIB izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,

dakle, počinio psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost,

čime je počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. stavka 1. točke 3. ZZNO,

pa mu se na temelju odredbe članka 22. stavka 1. ZZNO u svezi s odredbom članka 33. PZ,

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 1.200,00 eur (slovima: tisuću dvije stotine eura i nula centi).

Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. PZ-a okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrati će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi s odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. PZ okrivljeni je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eur (slovima: trideset eura i nula centi) na ime paušalnog iznosa koji je dužan platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Optužnim prijedlogom Policijske postaje Crikvenica okrivljenik se tereti za prekršaj činjenično i pravno opisan u izreci.

2. Okrivljenik je dostavio svoju pisanu obranu u kojoj navodi da se smatra krivim jer je ĐIB izvrijeđao, prolazio je kroz teško razdoblje, ĐIB i on su se razvodili, bilo je svađa i svega, a taj dan da je pretjerao i izgubio živce jer nije znao da su mu djeca bolesna i u bolnici i još mu punica nije htjela otvoriti vrata od auta da vidi i zagrli kćer koja je tada bila s njom. Išao je na razgovore, smirio se, naučio se kontrolirati te da su sada on i ĐIB u dobrim odnosima, sve da se lijepo dogovaraju i vjeruje da neće više biti problema, a ako i bude riješiti će to razgovorom te se ovo više neće ponoviti.

3. Tijekom dokaznog postupka pregledani su i pročitani obavijest, zapisnik o ispitivanja svjedoka žrtve ĐIB, zapisnik o ispitivanja svjedoka ĐI, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, naredba o određivanju mjere opreza, obavijest žrtvi nasilju u obitelji, izjava o upoznavanju s pravima žrtve, obrazac rizičnih faktora, obrazac o provedenom postupku procjene pojedinačne žrtve, službene zabilješke (list 21-24 spisa), izvadak iz prekršajne evidencije, fotografije zaslona mobilnog uređaja, izjava svjedoka žrtve ĐIB pred sudom i pisana obrana okrivljenog.

1. Iz potvrde Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika proizlazi ranija brojna prekršajna kažnjavanost, uglavnom iz domene prometa, između kojih je i osuda prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe droge, ali i za istovjetno djelo nasija u obitelji presudom ovoga suda posl.br. Pp-487/2022 od 24.7.2024 prema članku 22. za što mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 260,00 eur.

4. Saslušana kao žrtva nasilja ĐIB iskazuje da se predmetnog dana nalazila u bolnici zbog opeklina mlađeg djeteta D, starosti dvije godine što se iskompliciralo jer se sumnjalo na šarlah zbog visoke temperature. Molila je majku da sa starijim djetetom B, tri godine, ode u ambulantu kako bi je pregledali da nema i ona šarlah. Sve je iskomunicirala putem telefona jer je bila u bolnici. Oboje djece rođeno je u braku s okrivljenim. Prije ovog događaja ona i okrivljeni nisu živjeli zajedno gotovo cijelu jednu godinu. U jednom trenutku nazvao ju je na telefon NI te ju izvrijeđao i derao se zašto mu nije javila da je dijete bolesno te ju nazivao kao i uvijek riječima da je "kurva, glupača, da je glupa kao i svoja majka, poremećena, retardirana i slično" na što mu je odgovorila da bi mu možda i javila da s njom normalno razgovara. Rekla mu je da su djeca bolesna, on je pitao gdje je B na što mu je odgovorila da ide s njenom mamom u ambulantu kako bi je pregledali na što je on rekao da to tako ne može, da će on doći, da će je uzeti i slično. Pokušala mu je objasniti da je dijete bolesno, da sada takvo ne može k njemu, još je i bio u fazi preseljenja te je u stanu imao vlagu i ona nije željela da dijete tako bolesno ide u takav prostor. Zna da je došao pred ambulantu, svojim vozilom zablokirao put njenoj majci koju je tom prilikom također verbalno napao. On sam da je u tom trenutku pozvao policiju koji su je kontaktirali putem telefona, ona je objasnila situaciju, rekla da je dijete bolesno te da nije vrijeme određeno po sudu za susret s ocem na što je policajac odgovorio "u redu, da oni tu ne mogu više ništa učiniti". Pokušali su se sporazumno razvesti, ali nisu uspjeli pa je u tijeku postupak razvoda braka. Cijeli taj dan njihova je komunikacija bila putem telefona, pa slike zaslona mobilnog uređaja ulaže u sudski spis. Posjeduje i glasovne poruke koje su joj upućene koje može dostaviti mail porukom ili na drugi način ukoliko je to potrebno. Ne boji se više okrivljenika, ali svojim postupcima ju uznemirava jer se ono neprestano ponavlja te je u odnosu na nju uvrjedljivo. U takvoj situaciji zna poziv prekinuti, onda bude jedno vrijeme kratak mir pa sve kreće iz početka. Zna da je okrivljeni konzument konoplje, a dok su živjeli u [adresa], isti je konzumirao i kokain. U Njemačkoj nije bilo uredovanja policije zbog nasilja u obitelji. Osobno smatra da okrivljenom nije potrebno izricati zaštitnu mjeru zabrane približavanja prema njoj, nije joj poznat trenutni boravak okrivljenika, zna da je u sezoni zaposlen u pizzeriji "Grabrova" u [adresa].

5. Iz odredbe članka 10. stavka 1. točke 3. ZZNO slijedi da je nasilje u obitelji, među ostalim i psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročio povredu dostojanstva ili uznemirenost.

2. Iz odredbe članka 22. stavka 1. ZZNO slijedi da će se onaj tko počini nasilje iz članka 10. ZZNO kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

3. Skreće se pažnja tužitelju da je okrivljenik već pravomoćno osuđen za istovjetno djelo prekršaja u odnosu na istu žrtvu pa bi se u konkretnom slučaju radilo o ponovljenom nasilju u obitelji iz članka 22. stavka 2. ZZNO, a ne o osnovnom obliku nasilja u obitelji iz stavka 1. istoga članka ZZNO. Kako je za djelo ponovljenog nasilja u obitelji propisana veća sankcija od osnovnog oblika to ovaj sud nema ovlasti samoinicijativno mijenjati pravnu kvalifikaciju djela na težu za okrivljenika budući da bi time prekoračio optužbu.

6. Tako se okrivljeniku na teret stavlja počinjenje osnovnog oblika psihičkog nasilja u obitelji počinjeno prema supruzi NIB na način da je istu vrijeđao riječima "jebem ti mater, glupačo, retardirana si", putem mobilnog uređaja te joj u više navrata ponovio da će joj putem socijalne službe uzeti djecu.

7. Okrivljenik je putem pisane obrane priznao djelo za koje se tereti pravdajući se lošim životnim razdobljem nakon čega da je išao na razgovore, smirio se, naučio se kontrolirati te da su sada on i ĐIB u dobrim odnosima te se uspiju oko svega dogovoriti.

8. Ocjenom svih provedenih dokaza, uz priznanje djela po okrivljeniku, okrivljenik je kriv za djelo počinjenog psihičkog nasilja prema tada supruzi NIB, kojom prilikom ju je verbalno vrijeđao riječima da joj jebe mater da je glupa i retardirana uz što joj je prijetio oduzimanjem djece što je kod iste izazvalo uznemirenost i strah posebno u situaciji što se fizički nije nalazila uz drugo dijete već u bolnici zajedno s mlađim bolesnim djetetom. Sama žrtva u svojemu iskazu navodi kako se okrivljenika više ne boji, ali da ju svojim postupcima uznemirava jer se ono neprestano ponavlja te je to u odnosu na nju uvredljivo.

9. Prema ocjeni suda ispunjeno je biće djela za koje se okrivljeni tereti.

10. Nikakvi razlozi loše međupartnerske komunikacije ili općenito loši odnosi dvaju bračnih drugova tijekom postupka razvoda braka, ne mogu biti razlogom poduzimanja nasilja u obitelji jednog bračnog druga prema drugomu koji su pritom i roditelji zajedničke malodobne djece.

11. Životna zrelost i razum svake odrasle osobe traže svjesnost okrivljenika da poduzima radnju koja je nedopuštena i zabranjena zakonom, a na što mu je već skrenuta pažnja ranijom pravomoćnom osudom.

12. Odabirući mjeru kazne sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

4. Također je u smislu odredbe članka 11. stavka 2. ZZNO sud imao u vidu da je svrha prekršajnopravnih sankcija predviđenih tim zakonom zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja.

5. Sud je pri odabiru mjere kazne u smislu odredbe članka 36. PZ imao u vidu činjenicu da okrivljenik ranije prekršajno osuđivan za istovjetno djelo prekršaja i to odlukom Općinskog suda u Crikvenici posl.br. Pp-487/2022 od 24. srpnja 2024. za djelo iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kada mu je izrečena novčana kazna u zakonskom minimumu, a koja očito nije postigla potrebnu preventivnu svrhu. Okrivljeni je djelo priznao čime je doprinio efikasnijem i ekonomičnijem odlučivanju o svojoj prekršajnoj odgovornosti, uz što navodi da se odnos između njega i BI popravio, da je bio na razgovorima te se smirio, pa da se sada oko svega uspiju dogovoriti. Drugih posebno olakotnih ili otegotnih okolnosti ovaj sud nije pronašao.

6. Okrivljeniku je ovom odlukom izrečena novčana kazna iznad zakonskog minimuma, smatrajući da će takvo gradirano kažnjavanje kod istoga postići preventivnu svrhu, s tim da se skreće pažnja okrivljeniku kako je za ovo djelo predviđena i kazna zatvora pa će svako eventualno buduće kažnjavanje za okrivljenika biti teže i otegotnije do izricanja bezuvjetne kazne zatvora.

13. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika.

14. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Crikvenici 12. prosinca 2025.

Zapisničar

Sudac

Melita Mrakovčić

Gordana Vulić Pavlović

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

- ovlašteni tužitelj;

- okrivljenik

- po pravomoćnosti žrtvi nasilja NIB