REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Drnišu

Trg kralja Tomislava 2

Poslovni broj: Pp-3277/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Drnišu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene ŠĆ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 36/2024.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Drniš, KLASA: 211-07/24- 5/27448, URBROJ: 511-13-09-24-1 od 7. listopada 2024., ispitujući optužni prijedlog, po službenoj dužnosti, 12. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

okrivljena ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Š, rođena **.**.1963. u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, s mjestom stanovanja u [adresa],

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi dana 25.08.2024 godine oko 09:15 sati u mjestu Visoka, općina Unešić, ulica Karalići kućni broj BB, zaseok Karalići ispred obiteljske kuće u vl. FĆ došlo je do nasilja u obitelji od strane okrivljene na način da je ista nakon sukoba FĆ i njegovog brata (njezinog nevjenčanog supruga) ZĆ FĆ vriješala glasno vičući riječima: "jebem ti mater, "smrade", "gade", "smeće pokvareno", nakon čega je FĆ ušao u kuću ne govorivši ništa, doka je okrivljena još 10-tak minuta stajala ispred navedene kuće, te vikala vrijeđajući ga raznim pogrdnim riječima,

čime da bi počinila prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Drniš je 7. listopada 2024. podnijela ovom sudu optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja opisanog u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavku 1 cit. Zakona.

2. Ispitujući optužni prijedlog u smislu članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio da djelo koje se okrivljenici stavlja na teret, na način kako je ono činjenično opisano u optužnom prijedlogu, nije prekršaj iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

3. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

4. Prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem je tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica.

5. U činjeničnom opisu optužnog prijedlogu navodi se između ostalog da je okrivljenica 25. kolovoza 2024. oko 09:15 sati u mjestu Visoka, zaseok Karalići ispred obiteljske kuće u vl. FĆ, nakon sukoba FĆ i njegovog brata (njezinog nevjenčanog supruga) PĆ, počinila psihičko nasilje u obitelji prema bratu svog nevjenčanog supruga FĆ na način da ga je vrijeđala glasno vičući riječima: "jebem ti mater", "smrade", "gade", "smeće pokvareno", nakon čega je FĆ ušao u kuću ne govorivši ništa, dok je okrivljena još 10-tak minuta stajala ispred navedene kuće te vikala vrijeđajući ga raznim pogrdnim riječima.

6. U činjeničnom opisu optužbe nije navedeno da bi ponašanje okrivljenice prouzročilo kod žrtve, bilo koju zakonom propisanu posljedicu (povredu dostojanstva ili uznemirenost), slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret. Budući da sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo i samo u činjeničnom opisu prekršaja iz razloga što je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to opisano ponašanje okrivljenice nije prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 3. cit. Zakona (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Jž-1822/2020-3 od 9. prosinca 2020.).

7. Slijedom navedenog, djelo koje je okrivljenici stavljeno na teret optužnim prijedlogom, a na način kako je ono činjenično opisano u optužnom prijedlogu i za koji je činjenični opis sud vezan, po propisu nije prekršaj.

8. Ujedno, ističe se da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u članku 8. propisuje da se isti primjenjuje na bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera, neformalnog životnog partnera, njihovu zajedničku djecu te djecu svakog od njih, srodnike po krvi u ravnoj lozi, srodnike u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelja i posvojenika (stavak 1.) te na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu (stavak 2.).

9. Imajući u vidu krug osoba na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelju, ističe se da je tazbinsko srodstvo odnos između jedne osobe i srodnika njenog bračnog druga pa je jasno da je temelj ovog srodstva postojanje braka, dok je u konkretnom slučaju, u samom činjeničnom opisu naznačeno da su je žrtva brat nevjenčanog (izvanbračnog) supruga okrivljenice. Tazbinsko srodstvo se ne može izvesti iz činjenice postojanja izvanbračne zajednice, pri čemu također valja naglasiti da se tazbinsko srodstvo i prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske zasniva isključivo sklapanjem braka i predstavlja privilegirani odnos između jednog bračnog druga i krvnih srodnika drugog bračnog druga. Izjednačenje određenih pravnih posljedica postojanja izvanbračne zajednice s onima koje proizlaze iz činjenice sklapanja braka prvenstveno ima učinke na sam odnos izvanbračnih drugova, pa se samo u tom smislu može govoriti o izjednačavanju izvanbračne zajednice s brakom koje je propisano člankom 11. stavkom 2. Obiteljskog zakona koja odredba propisuje da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovog članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Međutim, prema trećim osobama izvanbračna zajednica može proizvoditi samo one učine koji su izričito propisani zakonima, a Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji nigdje ne propisuje da su učinci izvanbračne zajednice izjednačeni s pravnim posljedicama braka (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: I Kž 283/16-4 od 25. svibnja 2016.). Štoviše, raniji Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 137/2009., 14/2010., 60/2010.), koji je prestao važiti 1. siječnja 2018. stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.), propisivao je definiciju obitelji u članku 3. navodeći tako da se obitelji smatraju i srodnici po tazbini zaključno s drugim stupnjem u bračnoj i izvanbračnoj zajednici. Međutim, važeći Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u članku 8. propisuje da se isti primjenjuje i na srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja, pri čemu ne navodi explicite izvanbračnu zajednicu, a kao što je ranije navedeno izvanbračna zajednica prema trećim osobama može proizvoditi samo one učinke koji su izričito propisani zakonima.

10. O pitanju postojanja tazbinskog srodstva kod izvanbračnih drugova Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je iznio svoj stav u presudi pod poslovnim brojem Ppž-6282/2024 od 10. srpnja 2024. u kojem je navedeno da iz članka 8. stavka 1. i stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji "jasno proizlazi da se Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuje i na srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja. Međutim, ističe se da je tazbinsko srodstvo odnos između jedne osobe i srodnika njenog bračnog druga. Stoga, temelj za postojanje tazbinskog srodstva je postojanje braka. Iz činjeničnog opisa prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret jasno proizlazi da okrivljenica ŠĆ nije u braku sa PĆ, već je njegova izvanbračna supruga. Stoga, okrivljenica nije u međusobnom tazbinskom srodstvu sa bratom svog izvanbračnog supruga, žrtvom FĆ. Ujedno i iz tih razloga, protupravno postupanje okrivljenice, kako je to činjenično opisano u optužbi, ne ispunjava obilježja prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

11. Polazeći od toga da je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo stajalište da tazbinsko srodstvo nastaje isključivo sklapanjem braka i predstavlja privilegirani odnos između jednog bračnog druga i krvnih srodnika drugog bračnog druga, a što je i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske naveo u presudi pod poslovnim brojem Ppž- 6282/2024 od 10. srpnja 2024., a kojem stajalištu se priklanja i ovaj sud, sud je i u tom smislu utvrdio da u konkretnom slučaju nema djela prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jer između okrivljenika i žrtve ne postoji tazbinsko srodstvo.

12. Člankom 161. stavkom 6. Prekršajnog zakona propisano je da ako sud ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.

13. Slijedom navedenog, sud je okrivljenicu na temelju članka 161. stavkom 6. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

14. Kako je u ovom postupku donesena oslobađajuća presuda, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Knin, 12. prosinca 2025.

Sutkinja

Marina Belak

Odluku izradila viša sudska savjetnica

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljenici

3. U spis