- 1 -              Revd 3224/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3224/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja H. f. i h. s. Z., OIB ..., zastupanog po punomoćniku F. G., odvjetniku u Z., radi uknjižbe prava korištenja, odlučujući o prijedlogu predlagatelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-238/2022-4 od 2. studenoga 2022. kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj I-1154/1996 (Z-2340/96) od 18. studenoga 1996., u sjednici održanoj 19. listopada 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. U odnosu na pravna pitanja naznačena pod rednim brojem 1. do rednog broja 17., prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

 

II. U odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava, prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-238/2022-4 od 2. studenoga 2022. kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj I-1154/1996 (Z-2340/96) od 18. studenoga 1996., predlagatelj je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:

 

1. Isključuje li odredba paragrafa 135. ZZK/30 pravo na žalbu protustranke protiv rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda kojom je odlučeno o upisu predlagatelja (Rješenje Općinskog suda u Šibeniku posl. br. I-1154/1996 (Z-2340/96) od 18.11.1996.g.), te je li Sud pobijanim rješenjem počinio povredu odredaba zemljišnoknjižnog postupka tako što je protivno odredbi Paragrafa 135. ZZK /30 meritorno odlučio o žalbi protustranke (o kojoj je odlučeno pobijanim rješenjem)?,

2. Predstavlja li pravomoćna sudska odluka kojom je utvrđeno stvarno pravo (korištenja) predlagatelja (Presuda Općinskog suda u Šibeniku posl. br. P-1079/96 od 11.06.1996.g.) „raspolaganje i opterećenje (prodaja, zamjena, darovanje, prijenos prava korištenja i raspolaganja, davanje u zakup i privremenu uporabu, osnivanje hipoteke i sl.)“, u smislu čl. 1. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske?,

3. Je li Sud pogrešno primijenio materijalno pravo kad je primijenio odredbu čl. 1. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske na pravomoćnu sudsku presudu (temeljem koje je predlagatelj predložio upis), odnosno, kad je pravomoćnu sudsku presudu kvalificirao i protumačio kao „raspolaganje i opterećenje (prodaja, zamjena, darovanje, prijenos prava korištenja i raspolaganja, davanje u zakup i privremenu uporabu, osnivanje hipoteke i sl.)“, u smislu čl. 1. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske?,

4. Predstavlja li pravomoćna sudska presuda „pravni akt“ u smislu odredbe čl. 3. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske?,

5. Odnosi li se pravna sankcija iz čl. 3. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (ništavost) na pravomoćne sudske presude?,

6. Može li pravomoćna sudska presuda biti ništava u smislu čl. 3. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske?,

7. Može li se ništavost pravomoćne sudske presude utvrđivati u zemljišnoknjižnom postupku, te je li Sud počinio bitnu povredu odredaba postupka tako što je u zemljišnoknjižnom postupku utvrdio da je pravomoćna presuda na temelju priznanja ništava?,

8. Je li Sud počinio bitnu povredu odredaba postupka tako što je u zemljišnoknjižnom postupku utvrdio da je pravomoćna presuda nema pravni učinak ako prethodno o tom utvrđenju (ništavosti) nije donesena posebna pravomoćna sudska presuda?,

9. Je li sud ovlašten u zemljišnoknjižnom postupku utvrđivati ništavost pravomoćne sudske presude u smislu čl. 3. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske, kao prethodno pitanje, te je li sud pogrešno primijenio materijalno pravo kad je u pobijanom rješenju usvojio žalbu protustranke i odbio prijedlog za upis predlagatelja pozivanjem na čl. 3. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske, ne navodeći da je o ništavosti pravomoćne sudske presude odlučio kao prethodnom pitanju?,

10. Je li sud ovlašten utvrđivati ništavost pravomoćne sudske presude u smislu čl. 3. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske, ako o utvrđenju ništavosti te (konkretne) sudske presude ne postoji pravomoćna sudska odluka?,

11. Je li Sud počinio bitnu povredu odredaba postupka tako što je pozivanjem na čl. 1. i 3. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske zaključio da nije osnovan (predlagateljev) prijedlog za upis vlasništva utemeljen na pravomoćnoj sudskoj presudi?,

12. Je li prema čl. 6. Zakona o izmjenama Zakona o šumama svaka nekretnina koja je bila upisana u zemljišnim knjigama kao „šuma“ po samom zakonu postala vlasništvo Republike Hrvatske, čak i ako nekretnina nije ispunjavala pojedinačne (površinske, namjenske i političke) kriterije iz čl. 4. Zakona o šumama, i za koju Republika Hrvatska, kao protustranka, nije dokazala da su bile u šumsko-gospodarskoj osnovi te za koju nije u sudski spis dostavljena potvrda nadležnog tijela da su nekretnine bile upisane u Osnove gospodarenja gospodarskih jedinica H. š. (i prednika toga društva), tj. Program gospodarenja šumama?,

13. Jesu li sve nekretnine - zemljišnoknjižne čestice koje su u smislu odredbe čl. 4. Zakona o šumama predstavljale šume i šumsko zemljište i koje su bile u zemljišnoj knjizi na dan stupanja na snagu tog Zakona upisane kao društveno vlasništvo, stupanjem na snagu tog zakona i po sili tog zakona postale vlasništvo Republike Hrvatske, bez obzira na činjenicu tko je do tada bio upisan kao nositelj prava korištenja na tim nekretninama?,

14. Mora li Republika Hrvatska u zemljišnoknjižnom postupku dokazati da su nekretnine koje su u zemljišnoj knjizi označene kao „šuma“ i „šumsko zemljište“, i za koje predlaže upisati pravo vlasništva Republike Hrvatske na temelju Zakona o šumama (NN 52/90), u trenutku stupanja tog zakona na snagu bile upisane u Osnove gospodarenja gospodarskih jedinica H. š. (i prednika tog društva), tj. u Program gospodarenja šumama?,

15. Je li Sud pogrešno primijenio materijalno pravo tako što je pobijanim rješenjem usvojio žalbu protustranke i odbio (predlagatelj) prijedlog za upis ako protustranka prethodno nije dostavila dokaz/potvrdu da su predmetne nekretnine (za koje je predlagatelj podnio prijedlog za upis), u trenutku stupanja na snagu Zakona o šumama i Zakona o izmjenama Zakona o šumama, bile upisane u Osnove gospodarenja gospodarskih jedinica H. š. (i prednika tog društva), tj. u Program gospodarenja šumama?,

16. Mora li Republika Hrvatska u zemljišnoknjižnom postupku dokazati da su nekretnine koje su u zemljišnoj knjizi označene kao „šuma“ i „šumsko zemljište“, i za koje predlaže upisati pravo vlasništva Republike Hrvatske na temelju Zakona o šumama (NN 52/90), u trenutku stupanja tog zakona na snagu bile izvan zone građevinskog područja?,

17. Je li Sud pogrešno primijenio materijalno pravo tako što je pobijanim rješenjem usvojio žalbu protustranke i odbio (predlagatelj) prijedlog za upis ako protustranka prethodno nije dostavila dokaz/potvrdu da su predmetne nekretnine (za koje je predlagatelj podnio prijedlog za upis) u trenutku stupanja na snagu Zakona o šumama i Zakona o izmjenama Zakona o šumama, bile izvan zone građevinskog područja?.

 

1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije predlagatelj je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da su mu u postupku pred drugostupanjskim sudom uslijed osobito teških povreda pravila postupka te pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i to odredbom čl. 14. st. 2., odredbom čl. 26., odredbom čl. 29. st. 1. i odredbom čl. 48.

 

1.2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

 

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.

 

2.1. Predmetna pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Kao razlog važnosti predmetnih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu predlagatelj se poziva na okolnost da o tim pravnim pitanjima ne bi postojala praksa revizijskog suda. No, okolnost da o određenom pravnom pitanju ne bi postojala praksa revizijskog suda, sama po sebi to pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

2.2. Kako se predlagatelj poziva tek na jednu konkretnu odluku ovog revizijskog suda i to broj Revd 2920/2020 od 24. studenoga 2022., ovdje je za ukazati na slijedeće. Navedena odluka (rješenje) doneseno je u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od situacije kakva je u ovom slučaju. Stoga ne postoji niti taj razlog važnosti predmetnih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. K tome taj razlog važnosti odnosio bi se na pitanja navedena pod rednim brojem 12. do rednog broja 17. No ta pitanja nisu niti važna za odluku u ovom postupku. Ovo stoga što sve i kada nekretnine k.č.br. 902/1, k.č.br. 901/2 i k.č.br. 903/1 k.o. Š. upisane u z.k.ul. br. 3884 ne bi predstavljale šumu ili šumsko zemljište u smislu čl. 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 41/90) (kako to sugerira predlagatelj) i tada bi predmetni prijedlog za upis i u odnosu na te nekretnine valjalo odbiti jer bi i te nekretnine bile obuhvaćene Uredbom o zabrani raspolaganja nekretnina na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 36/91).

 

2.3. Predlagatelj nije učinio vjerojatnim da bi mu uslijed osobito teških povreda pravila postupka te pogrešne primjene materijalnog prava bila povrijeđena Ustavom zajamčena temeljna ljudska prava iz odredbe čl. 14. st. 2., odredbe čl. 26., odredbe čl. 29. st. 1. i odredbe čl. 48. Ustava Republike Hrvatske.

 

2.4. Kako se predlagatelj u odnosu na povredu temeljenog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske poziva i na odredbu čl. 3. Ustava Republike Hrvatske ovdje je tek za navesti da se navedenom odredbom Ustava Republike Hrvatske ne jamči zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda jamči se odredbama čl. 14. do čl. 70. Ustava Republike Hrvatske.

 

3. S obzirom na izneseno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 4. u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.

 

Zagreb, 19. listopada 2023.

 

                                          Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              dr. sc. Jadranko Jug, v.r.