- 1 -              Revd 3218/2023-2

Broj: Revd 3218/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice S. P. iz Z., OIB: ..., i 2. tužiteljice A. Š. iz G., OIB: ..., obje zastupane po punomoćnici B. T., odvjetnici u Odvjetničkom društvu P. i p. iz Z., protiv tuženika Grad Zagreb, OIB: ..., zastupanog po punomoćniku Z. G., odvjetniku u Z., uz sudjelovanje C. o. d.d. Z., OIB: ..., kao umješača na strani tuženika, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2241/2022-3 od 24. siječnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama broj Pn-56/2020-62 od 30. ožujka 2022., u sjednici održanoj 19. listopada 2023.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2241/2022-3 od 24. siječnja 2023. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama broj Pn-56/2020-62 od 30. ožujka 2022.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena pitanja za koja tuženik smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi.

3. Prema odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito:

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili

- ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.

4. Prvo postavljenim pitanjem predlagatelj problematizira mjesto štetnog događaja u smislu je li prolaz ispod stambene zgrade, a koji nije kategoriziran kao javna razvrstana ili nerazvrstana cesta, predstavlja površinu za koju je odgovoran Grad Zagreb kao jedinica lokalne uprave, u smislu čl. 2. toč.1. Odluke o komunalnom redu Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 17/10, 5/11, 8/11, 5/12,18/13, 24/13 i 3/14), odnosno da li se radi o javnoprometnoj površini (javne ceste, nerazvrstane ceste, trgovi, mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, nathodnici, pješački prolazi, tuneli, parkirališta, javne garaže, pločnici, nogostupi, pješačke i biciklističke staze, stajališta javnoga gradskog prometa i slične površine).

5. Drugo i treće postavljenim pitanjima predlagatelj problematizira da li se odgovornost za naknadu štete može utvrđivati po posjedovnom stanju, odnosno da li za istu može biti odgovoran posjednik, te da li je Grad Zagreb dužan održavati revizijska okna svih komunalnih instalacija i uređaja a obzirom na odredbu čl. 16. Odluke o nerazvrstanim cestama Grada Zagreba.

6. Kao razlog važnosti dostavlja ukidnu odluku Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-1024/2021-2 od 27. siječnja 2022. iz koje proizlazi da za sada u tom predmetu nije utvrđena točna lokacija nastanka štetnog događaja, što u konkretnom slučaju nije utvrđenje nižestupanjskog suda jer se sporni šaht u koji je upao prednik tužiteljica i ozlijedio se, nalazi na kraju stepenica neposredno prije prolaza ispod zgrade, na nekretnini koja nije namijenjena za promet automobilima i koja je u zemljišnim knjigama upisana kao općenarodna imovina pod upravljanjem Gradskog narodnog odbora Zagreb, pa nižestupanjski sud obvezuje tuženika na naknadu štete, kao zemljišnoknjižnog vlasnika nekretnine na kojoj se nalazi otvoreni šaht.

7. U odnosu na preostalo pitanje, da li je teret dokaza da je mjesto štetnog događaja javna površina za koji je odgovoran Grad Zagreb na tužitelju ili tuženiku, tuženik dostavlja odluku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4572/21 od 27. siječnja 2022. te Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3924/2022 od 7. ožujka 2022., koje ni činjenično ni pravno nisu usporedive u odnosu na stanje predmeta spisa i okolnosti konkretnog slučaja. Osim toga, u konkretnom slučaju sudovi su zaključili da su tužiteljice dokazale da je nekretnina na kojoj je položen sporni šaht vlasništvo tuženika i da tuženik suprotno nije dokazao što je sukladno pravilima o teretu dokazivanja sadržanim u odredbi čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP.

8. Slijedom svega navedenog, proizlazi da postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, pa je prijedlog valjalo odbiti pozivom na odredbu čl. 389.b st. 1. ZPP.

Zagreb, 19. listopada 2023.