- 1 -              Revd 3203/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3203/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. D. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćnici T. C. G., odvjetnici u Odvjetničkom društvu C. G. & E. iz Z., protiv tuženika P. g. d.o.o. Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici S. B., odvjetnici u Z., radi nedopuštenosti otkaza, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž R-1109/2022-3 od 19. siječnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-6929/2020-108 od 20. rujna 2022., u sjednici održanoj 19. listopada 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbija.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž R-1109/2022-3 od 19. siječnja 2023. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-6929/2020-108 od 20. rujna 2022.

 

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena pitanja za koja tužiteljica smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi.

 

3. Prema odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito:

 

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili

 

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili

 

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili

 

- ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.

 

4. Prvo i drugo postavljenim pitanjem predlagateljica problematizira jesu li se tuženik i sud tijekom postupka kretali izvan razloga otkazivanja ugovora o radu sadržanim u pisanoj odluci o otkazu; dok trećim pitanjem traži odgovor u svezi opravdanosti otkaza nakon jednostrane izmjene uvjeta njenog radnog mjesta.

 

5. Prema odredbi čl. 387. st. 3. ZPP, prijedlogu za dopuštenje revizije, osim dokaza iz čl. 91.a ZPP, treba priložiti prvostupanjsku i drugostupanjsku odluku protiv kojih se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi, žalbu i prema potrebi druge dijelove spisa s jasnim naznakama spornih dijelova na koje se u prijedlogu za dopuštenje revizije stranka poziva.

 

5.1. Predlagateljica uz svoj prijedlog za dopuštenje revizije nije dostavila spornu odluku o otkazu ugovora o radu niti druge dijelove spisa, iz kojih bi bilo razvidno ono što ona tvrdi i problematizira u prvo i drugo postavljenom pravnom pitanju, slijedom čega se i sudske odluke na koje se poziva kao razlog važnosti ukazuju irelevantnim.

 

6. Uz treće pitanje, kao razlog važnosti navodi se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-1427/12-2 od 20. studenog 2012. (iz koje proizlazi da nije odlučno je li došlo izmjenom pravilnika do izmjene uvjeta radnog mjesta već mogućnost radnika da uredno izvršava svoje radne obveze zbog određenih trajnih osobina i sposobnosti), te ovog suda broj Revr 317/03 od 26. lipnja 2003. (iz koje proizlazi da nedostatak odgovarajućeg stupnja školske spreme a nakon što je unatoč tome sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme ne može biti smatran trajnom osobinom radnika, a zbog koje da radnik ne bi bio u mogućnosti uredno izvršavati obveze iz radnog odnosa, a što je pak pretpostavka za osobno uvjetovani otkaz, što ovdje nije slučaj jer je do izmjene uvjeta došlo nakon sklapanja ugovora o radu).

 

6.1. U konkretnom slučaju tuženik je izmjenom Pravilnika o radu za radno mjesto šefa pravne službe odredio, pored ostalog, i uvjet radnog iskustva od 5 godina, koji uvjet tužiteljica ne ispunjava, dok je ispunjavala raniji uvjet od 1 godine radnog iskustva. Imajući u vidu da je radno iskustvo za radno mjesto šefa neke službe (konkretno, pravne), u pravilu  ono što razlikuje to radno mjesto od drugih radnih mjesta iste stručne spreme i zanimanja, to proizlazi da se tim uvjetom problematizira pitanje određenih osobina i sposobnosti, a ocjena kojih ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja.

 

7. Slijedom navedenog, proizlazi da postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, pa je prijedlog valjalo odbiti pozivom na odredbu čl. 389.b st. 1. ZPP.

 

Zagreb, 19. listopada 2023.