Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-567/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Matej Penić, odvjetnik u Zagrebu, Ulica Đure Crnatka 20, protiv tuženika ZŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Darijo Čajo, odvjetnik u Kaštel Kambelovcu, Cesta dr. Franje Tuđmana 632, radi naknade štete, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Pn-3/2023-23 od 17. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Pn-3/2023-23 od 17. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku ZŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] sucu i predsjedniku Općinskog suda u Splitu, Ex vojarna Dračevac, 21000 Split da s osnova naknade štete zbog povrede prava osobnosti isplati tužitelju prof. dr. sc. JŽ iz [adresa], J [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od EUR 3.000,00 s pripadajućim zateznim kamatama počevši od dana podnošenja tužbe pa do isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju JŽ nadoknaditi tuženiku ZŽ trošak postupka u iznosu od 1.106,50 eura (slovima: tisućustošesteuraipedesetcenta) uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja presude do isplate, a koje se izračunavaju za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. U preostalom dijelu se zahtjev za naknadu troškova odbija."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu, podredno predlaže da preinači pobijanu presudu tako da u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužitelja, te obaveže tuženika na naknadu troškova postupka tužitelju u cijelosti. Potražuje trošak sastava žalbe u iznosu od 250,00 eura.

2.1. Tužitelj je „osobnim podneskom“ zaprimljenim u sudu 6. kolovoza 2024. dopunio žalbu.

3. Na žalbu tužitelja odgovorio je tuženik koji u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tužitelja i predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu. Potražuje trošak odgovora na žalbu u iznosu od 250,00 eura i trošak sudske pristojbe u iznosu od 19,12 eura.

4. Žalba i dopuna žalbe nisu osnovane.

5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP), na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 1. ZPP-a.

6. Nije počinjena ni relativno bitna povreda iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi članka 8. ZPP-a na koju se poziva tužitelj, a ovo iz razloga jer je prvostupanjski sud svoju odluku donio na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog provedenog dokaza i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno odredbi članka 8. ZPP-a.

7. Nije osnovan ni prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni prigovor pogrešnih i pravno neutemeljenih zaključaka, a samim time i prigovor pogrešne primjene materijalnog prava.

8. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 3.000,00 eura sa pripadajućim kamatama, koju je pretrpio zbog navodnog nezakonitog i nepravilnog rada tuženika kao predsjednika Općinskog suda u Splitu, postupajući u predmetima sudske uprave Općinskog suda u Splitu broj 29-Su-970/2022 od 12. svibnja 2022. i broj 29-Su-2161/2022 od 13. prosinca 2022. Naime, tužitelj smatra da je tuženik kao predsjednik suda, naprijed navedene odluke o zahtjevima za izuzeće suca Mrkonjića donio bez stvarno izvršenog uvida u parnični spis i sadržaj podnijetih zahtjeva, a niti je izvršio uvid u priloženu dokaznu dokumentaciju. Time je tuženik kao predsjednik Općinskog suda u Splitu onemogućio tužitelja da ostvaruje svoja materijalna i procesna prava, uzrokujući tužitelju povredu prava osobnosti, kao i znatnu neimovinsku i imovinsku štetu.

9. Prvostupanjski sud je, cijeneći iskaz tužitelja kao stranke, utvrdio da je jedini kontakt između tužitelja i tuženika bio kroz rad tuženika kao predsjednika suda ,a povodom odlučivanju o zahtjevima za izuzeće koji je tužitelj podnio protiv suca Općinskog suda u Splitu Mrkonjića i to u predmetima u kojima se tužitelj javljao kao stranka. Slijedom navedenog , sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev utvrđujući osnovanim prigovor promašene pasivne legitimacije i pri tome se pravilno pozvao na odredbe Zakona o sudovima ("Narodne novine" br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23, 36/24, 136/25 – dalje: ZS).

10. Naime, odštetna odgovornost sudaca za štetu koje bi stranke pretrpjele zbog nezakonitog ili nepravilnog rada sudaca regulirana je odredbom članka 105. stavak 1. ZS-a, koja propisuje da Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti. Članak 30. stavak 1. ZS-a, određuje da je predsjednik suda sudac koji uz sudačku dužnost obavlja i poslove sudske uprave sukladno zakonu i Sudskom poslovniku.

11. Polazeći od naprijed navedenog sud prvog stupnja je izveo pravilan zaključak o osnovanosti prigovora promašene pasivne legitimacije budući je utvrdio da je tuženik navodnu štetnu radnju počinio obnašajući dužnost predsjednika suda, te da tužitelj i tuženik izvan njihovog odnosa kao stranke i predsjednika Općinskog suda u Splitu, nisu bili ni u kakvom kontaktu, štoviše da se njih dvojica niti ne poznaju.

12. U odnosu na žalbeni navod tužitelja kojim ističe da je sud nepravilno zaključio o odlučujućim činjenicama saslušavši samo tužitelja, te je odustao od provođenja drugih dokaza za istaknuti je da sukladno članku 220. stavak 2. ZPP-a, sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Prvostupanjski sud nema obavezu izvesti sve predložene dokaze ako smatra da oni nisu važni za donošenje odluke i u tom slučaju je dužan svoju odluku obrazložiti. Po ocjeni ovog suda, obzirom na narav i vrstu konkretnog postupka, pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je odbio izvođenje ostalih dokaza predloženih u tužbi i zaključio glavnu raspravu uz obrazloženje da isti nisu odlučni u ovoj pravnoj stvari.

13. Okolnost da je sud prvotno prihvatio dokaze predložene po tužitelju, pa tako i dokaz za da se pribavi službenim putem spis koji se vodi kod Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, poslovni broj: Kr-DO-86/23, da bi nakon samo 20-ak minuta, po saslušanju samo tužitelja, odustao od izvođenja istog, ne predstavlja bitnu povredu postupka budući sud nije u daljnjem tijeku parnice vezan za svoje prijašnje rješenje o izvođenju dokaza temeljem članka 292. stavak 6. ZPP-a.

14. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a, kada nije uzeo u obzir podnesak tužitelja od 06. svibnja 2024. jer isti nije dostavljen osam dana prije ročišta koje se održalo 07. svibnja 2024. i na kojem je zaključena glavna rasprava.

15. Naime, odredbom članka 299. a. stavak 3. , 4. i 5. ZPP-a, propisano je da pisana očitovanja stranaka moraju biti dostavljena sudu i protivnoj stranci najkasnije osam dana prije ročišta na kojem se trebaju raspraviti. Sud neće uzeti u obzir pisana očitovanja stranaka koja nisu predviđena planom upravljanja postupkom ili nisu podnesena u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka. Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, na zahtjev stranke sud može uzeti u obzir pisana očitovanja iz stavka 4. ovoga članka ako to smatra svrsishodnim. Imajući u vidu stanje prvostupanjskog spisa pravilno je zaključio sud prvog stupnja kada nije uzeo u obzir podneska tužitelja dostavljen jedan dan prije ročišta za glavnu raspravu, ocjenjujući da to ne bi bilo svrsishodno za vođenje ovog postupka.

16. Jednako tako neosnovano tužitelj u žalbi navodi da je sud nezakonitim postupanjem onemogućio tužitelja u raspravljanju kada mu nije dostavio poziv za pripremna ročišta zakazana za 18. svibanj 2023. i 28. srpnja 2023., a niti raspravni zapisnik sa tih ročišta budući iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da navedena ročište nisu niti održana, prvo zbog neuredne dostave poziva za tužitelja, a drugo zbog štrajka sudskih službenika. Dakle, tužitelju nije nezakonitom dostavom poziva za navedena ročišta onemogućeno raspravljanje pred sudom iz prostog razloga što ta ročišta nisu niti održana.

17. U odnosu na žalbene navode da je tužitelju bio onemogućeno očitovati se na navode iz odgovora na tužbu tuženika od 7. travnja 2023., a koji podnesak je dostavljen tužitelju 11. ožujka 2024. za istaknuti je da iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je prvostupanjski sud u više navrata pokušavao tužitelju dostaviti navedeni podnesak na adresu iz tužbe, te da se svaki put dostava vraćala s naznakom „obaviješten nije tražio“, a da je tužitelj tek podneskom zaprimljenim u sudu 4. siječnja 2024. obavijestio sud o promjeni prebivališta, te mu je tek nakon dostave točne adrese, odgovor na tužbu i mogao biti dostavljen. Obzirom je tužitelj zaprimio odgovor na tužbu 11. ožujka 2024., a prvo ročište održano 7. svibnja 2024. po mišljenju ovog drugostupanjskog suda tužitelj je imao više od 30 dana da se pisano očituje o navodima iz odgovora na tužbu. Naime, odredba članka 299.a. ZPP-a, propisuje da sud nakon što primi tužbu i odgovor na tužbu, a prije održavanja prvog ročišta, može pozvati stranke da se u roku koji odredi, ali ne duljem od 30 dana, pisano očituju na navode protivne stranke . Dakle, niti u ovom slučaju tužitelj nije nezakonitom dostavom onemogućen u raspravljanju pred prvostupanjskim sudom. Slijedom navedenog prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a, na koju upućuje tužitelj.

18. Dakle, pobijana presuda u cijelosti je zakonita i temelji se na rezultatima provedenog dokaznog postupka, dok je obrazloženje presude jasno i logično i u potpunosti utemeljeno na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilno primijenjenom materijalnom pravu.

19. Pravilna je i odluka o parničnom trošku, kako po osnovi tako i po visini, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbama članka 154. stavak 1. i članka 155. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23). Neosnovano tužitelj u žalbi osporava trošak koji je dosuđen tuženiku za pristup na ročište od 18. svibnja 2023. u iznosu od 62,50 eura, kao i trošak autobusne karte 22,00 eura (2 x 11,00 eura), te trošak izbivanja iz pisarnice za predmetno ročište od 250,00 eura (5 sati) navodeći da isti nije opravdan i da je uzrokovan isključivo radnjom samoga suda. Navedeni trošak pristupa punomoćnika tuženika pravilno je odmjereno u skladu s Tbr. 9.5. u vezi s Tbr. 7.1. Tarife, uvećano za PDV u iznosu od 62,50 eura. Neosnovano tuženik u žalbi ističe da je navedeni trošak uzrokovan isključivo radnjom suda jer je iz stanja spisa razvidno da je prvostupanjski sud pripremno ročište za 18. svibnja 2023. odredio 17. travnja 2023. tako da je tužitelju uputio poziv na adresu koju je naveo u tužbi i da je pri tome strankama ostavio dovoljno vremena da se pripreme za raspravu (članak 286. stavak 1. ZPP-a ), dok niti jednom odredbom ZPP-a, nije predviđena obveza suda da o neurednoj dostavi poziva za ročište, prije samog održavanja ročišta, obavijesti suprotnu stranu.

20. Slijedom iznijetog, valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a, odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u cijelosti.

21. Kako tužitelj nije uspio u ovom žalbenom postupku, isti je odbijen sa zahtjevom za naknadom troška žalbenog postupka (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

22. Tužitelju nije dosuđen trošak odgovora na žalbu jer je ocijenjeno da isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka (članak 155. stavak 1. ZPP-a).

U Gospiću, 12. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća:

Milka Vraneš