REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-852/2023-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj ZČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zoran Sloković, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Zustović, Marina Matanović i Zoran Sloković, u Pazinu, Franine i Jurine 7, i tuženici 1. ĐČ pok. Z, nepoznatog boravišta, i 2. IČ pok. IČ, nepoznatog boravišta, tuženike zastupa privremeni zastupnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, Ulica 25. rujna 4, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 12. prosinca 2025. u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela i uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti.

II. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženika, Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, naknadi troškove ovog postupka u iznosu 275,00 eura (dvjesto sedamdeset pet eura), u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 18. srpnja 2023. podnio tužbu (stranice 1–2) radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sada k. o. [katastarska općina]), pa da su tuženici dužni trpjeti da se izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja. U obrazloženju tužbe je u bitnome naveo da je stvarni vlasnik predmetne nekretnine tužitelj u cijelosti, koji se sam i preko svojih pravnih prednika nalazi preko 60 godina u njezinom neprekinutom i nesmetanom posjedu.

2. Tuženici, koje je u postupku zastupao privremeni zastupnik Goran Okmaca (postavljen rješenjem ovog suda posl. br. P-852/2023-23 od 11. kolovoza 2025., str. 77–79) u odgovoru na tužbu od 26. kolovoza 2025. (str. 82–83), opreza radi usprotivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju predloženih dokaza od strane tužitelja.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu, i to: izvatka iz zemljišne knjige (4), ortofoto snimke (5, 115), povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka (20–22), rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Sonji Obrovac Skira kao povjereniku Općinskog suda u Puli – Pola posl. br. O-3600/15-14 (UPP-OS-124/15) od 23. prosinca 2015. (54–55, 60–61) i dopunskog rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-3600/15-18 (UPP-OS-124/15) od 30. prosinca 2015. (56–57), izvoda iz katastarskog plana (str. 116–117) i prijepisa posjedovnog lista (118); te u priloženim ostavinskim spisima posl. br. O-175/52 i O- 388/77; kao i izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke, iz LIMISTER j. d. o. o. Rovinj, radi identifikacije utužene nekretnine, i saslušanjem svjedoka NČ i TČ te tužitelja (zapisnik od 12. prosinca 2025., na str. 108–111), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] (sada upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina] (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da su kao zemljišnoknjižni vlasnici predmetne nekretnine (u trenutku zaključenja glavne rasprave) upisani tuženici, i to 1. ĐČ u 12/672 dijela, a 2. IČ u 84/672 dijela. U vrijeme podnošenja tužbe kao suvlasnici bili su upisani i ŽČ rođena IČ (tuženik AČ kao njezin nasljednik), EČ. ĆČ i LČ. ĆČ, u odnosu na koje je donesena pravomoćna presuda zbog ogluhe posl. br. P-852/2023- 26 od 19. rujna 2025. Nekretnina je kod nadležnog Odjela za katastar nekretnina Pazin (posjedovni list 6828) upisana kao posjed navedenih (i ranijih) tuženika.

6. Predmetna nekretnina identificirana je u postupku od strane mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao stručan i objektivan. Utvrđeno je da je u katastru upisana kao oranica s 1293 m2 i vinograd s 1293 m2, sveukupno 2586 m2. Nalazi se zapadno od željezničke pruge. Do iste se pristupa preko poljskoga puta koji prolazi preko susjednih parcela. U naravi ista je održavana, što je vidljivo i na DOF-u.

7. U stvarnom posjedu predmetne nekretnine danas je tužitelj, a prije njega su u posjedu bili njegovi roditelji, otac ĆČ (umro 80-ih godina prošlog stoljeća) i njegova majka ŠČ rođena Hek (umrla 2008.), a još ranije tužiteljeva baka po majci, BČ rođena IČ, i njezin suprug GČ (umro 1961.). Po smrti majke ŠČ nekretnina je prenesena tužitelju u samostalni posjed. Na predmetnoj nekretnini, koju i svi saslušani zovu „Škrbanovica“, unazad četiri godine nalaze se masline koje posadio tužitelj, prije maslina nekretnina se uživala kao oranica na kojoj se sadilo poljoprivredne kulture, a još davnije na toj se nekretnini nalazio vinograd obitelji tužitelja.

7. 1. Navedeno je sud utvrdio na temelju uvjerljivih i suglasnih, i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza saslušanih svjedoka, ali i tužitelja koji je iskazivao suglasno sa svjedocima. NČ (rođenom 1955.) koji od rođenja živi u [adresa] i koji u vlasništvu i posjedu ima nekretninu (koju koristi) koja graniči s predmetnom, posjedovno stanje nije moglo biti nepoznato, i on je potvrdio navode tužitelje o načinu korištenja te o tome tko je prijepor koristio te tko ga danas koristi. Iako je riječ o bratu tužitelja, vjerodostojnost njegovog iskaza zbog te činjenice nije dovedena u pitanje. Riječ je zasigurno o svjedoku s najneposrednijim saznanjima. I svjedok TČ (rođen 1970.) potvrdio je izneseno posjedovno stanje glede predmetne nekretnine. Taj je svjedok iskazivao također o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njegov interes da se spor riješi na određeni način. Riječ je o svjedoku koji posjeduje nekretninu koja graniči s prijeporom, koji od rođenja živi u mjestu [adresa], i koji je između ostalog poznavao pretke tužitelja, ŠČ i ĆČ.

8. U ovom postupku nije dokazano da su tužitelj i njegovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to tužitelj zasigurno od smrti oca (80-ih) i majke (2008.), znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i njegovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužitelju i prednicima netko osporavao pravo na posjed, pa ni tuženici, za koje ni ne znaju tko su. Svjedoci su jedino tužitelja i njegovu obitelj viđali na prijeporu. Tužitelj i prednici su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetne nekretnine ponašali kao vlasnici u cijelosti, a tužitelj to čini i danas.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetne nekretnine od 2008., a prije, putem prednika, najmanje unazad 40 godina (smrt oca ĆČ 80-ih godina). Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetnu nekretninu stekao je tužitelj u vlasništvo i dosjelošću.

11. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da su tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela te uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti, sve kao u izreci presude.

12. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koji se primjenjuje s obzirom na navode tužitelja o vremenu stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

13. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 100 bodova – 200,00 eura, uvećano za zastupanje više stranaka 10 % – 20,00 eura, oboje uvećano za PDV 25 % – 55,00 eura.

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 275,00 eura.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 12. prosinca 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženici po p. z.

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.