- 1 -              Revd 3108/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3108/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice L. A. iz O., OIB: ..., zastupane po punomoćniku R. V., odvjetniku u O., protiv tuženika D. V. iz O., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici V. Š. B., odvjetnici u O., radi utvrđenja i diobe bračne stečevine, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž Ob-48/2023-2 od 20. travnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Osijeku broj P Ob-159/2020-30 od 19. siječnja 2023., u sjednici održanoj 19. listopada 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije djelomično se odbija, a djelomično odbacuje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž Ob-48/2023-2 od 20. travnja 2023. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Osijeku broj P Ob-159/2020-30 od 19. siječnja 2023.

 

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena pitanja za koja tužiteljica smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi.

 

3. Prema odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito:

 

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili

 

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili

 

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili

 

- ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.

 

4. Prvo postavljenim pitanjem predlagateljica problematizira primjenu odredbe čl. 373.b st. 2. ZPP u situaciji kada sud preinačava prvostupanjsku presudu; međutim, ovdje je drugostupanjski sud na temelju po prvostupanjskom sudu utvrđenog činjeničnog stanja, dao svoju pravnu ocjenu pojma izvanbračne zajednica imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja te je o tome iznio dostatne razloge.

 

5. Drugo postavljenim pitanjem predlagateljica ukazuje da drugostupanjski sud nije imao u vidu njen odgovor na žalbu, slijedom čega da je došlo do povrede prava na pravično suđenje zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. i čl. 5. ZPP te odredbi materijalnog prava i to čl. 3. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07).

 

5.1. Odredbom čl. 385.a st. 2. ZPP propisano je da će sud dopustiti reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.

 

5.2. Pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14), koja određuje da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, predstavlja skup institucionalnih i postupovnih jamstava kojima se osigurava pravičnost postupka.

 

5.3. U situaciji kada drugostupanjski sud nije cijenio sadržaj odgovora na žalbu, ostvaren bi bio revizijski razlog bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP prema kojoj ta bitna povreda postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom (u tom smislu i Rev-x 1033/2013-2 od 22. svibnja 2018.).

 

5.4. Odgovor na pitanje što čini pravičan postupak ovisi o svim okolnostima svakog pojedinačnog slučaja. Pritom se postupak promatra kao jedinstvena cjelina, a ne na temelju jedne izolirane okolnosti.

 

5.5. Po ocjeni ovog revizijskog suda, predlagateljica nije učinila vjerojatnim da bi postupanjem nižestupanjskog suda bila počinjena neka povreda odredaba parničnog postupka koja bi bila osobito teška ili bilo pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Ovo jer predlagateljica, u odnosu na okolnost da drugostupanjski sud u svojoj odluci nije konstatirao da je tužiteljica dostavila odgovor na žalbu, ne ukazuje na koji način je to utjecalo na donošenje pravilne i zakonite odluke. Naime, nije svaka nezakonitost ili nepravilnost u radu suda ujedno i povreda temeljnoga ljudskog prava. Predlagateljica u odgovoru na žalbu iznosi navode koje je iznosila i tijekom prvostupanjskog postupka, a ti navodi ocijenjeni su od strane drugostupanjskog suda. Posljedično tomu, predlagateljica nije učinila vjerojatnim da je došlo do povrede njenih temeljnih ljudskih prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.

 

6. Trećim pravnim pitanjem predlagateljica traži odgovor u svezi bitnih elemenata zajednice neudane žene i neoženjenog muškarca da bi se ista smatrala izvanbračnom zajednicom, uz koje pitanje kao razlog važnosti dostavlja odluke ovog suda broj Rev-x 1069/16-2 od 27. rujna 2017. i Rev 775/16-2 od 6. travnja 2016. te Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob-1323/19-2 od 17. prosinca 2019. i Gž Ob-1475/2021-2 od 20. siječnja 2022. Međutim, odgovor na predmetno pitanje ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja te je nemoguće unaprijed precizno formulirati što sve takva zajednica podrazumijeva, a dostavljena sudska praksa supstancijalno je različita u odnosu na predmetnu činjeničnu situaciju.

 

7. Slijedom svega navedenog, proizlazi da postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, niti je predlagateljica učinila vjerojatnim da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava, pa je njen prijedlog valjalo djelomično odbiti a djelomično odbaciti pozivom na odredbe čl. 389.a st. 3., 4. i 5. i čl. 389.b st. 1. ZPP.

 

Zagreb, 19. listopada 2023.