Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž Ob-50/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv 1. tuženika IC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tuženika ĐC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 3. tuženika HC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tuženika ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi 1. tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P Ob- 1/2023-20 od 30. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e:
Odbija se žalba 1. tuženika kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P Ob-1/2023-20 od 30. rujna 2025.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
"Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja IC iz [adresa], te se utvrđuje da je postojala izvanbračna zajednica tužitelja IC OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1946. u [adresa] i FC rođ. I OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1954. u [adresa], u razdoblju od **.**.2004. do smrti FC dana **.**.2021. "
2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se 1. tuženik izrekom ne navodeći određene žalbene razloge, a kako se iz žalbe može zaključiti žali se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a samim time i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi prije svega ističe pristranost sutkinje i pogrešno utvrđeno činjenično stanje, zatim navodi da je tužitelj bio u dugogodišnjoj vezi sa mnogo mlađom ženom i to u razdoblju od 20 godina, s kojom je imao izraženu ljubavnu, emocionalnu, mentorsku i financijsku povezanost. Osporava iskaze saslušanih svjedoka ističući da su isti u izravnom financijskom, rodbinskom i radnom odnosu s tužiteljem. Tvrdi da nema dokaza o navodnoj pozajmici od 250.000,00 do 300.000,00 eura prema pokojnoj FC. Zatim ističe da pokojna FC nakon razvoda braka nije željela biti u bilo kakvoj vezi s tužiteljem. Slijedom svega navedenog predlaže da drugostupanjski sud uvaži njegovu žalbu i preinači pobijanu presudu na način da tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan.
3. Na žalbu 1. tuženika nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.
6. Nije osnovan ni prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni prigovor pogrešnih i pravno neutemeljenih zaključaka, a samim time i prigovor pogrešne primjene materijalnog prava.
7. U postupku su utvrđene slijedeće činjenice:
- da je uvidom u izvadak iz matice rođenih Matičnog ureda Vinkovci od 7. studenoga 2023. za FC prvostupanjski sud utvrdio da je FC rođ. I, rođena **.**.1954. u [adresa], a umrla **.**.2021. u Vinkovcima nakon razvoda braka s tužiteljem, koji brak je prestao **.**.2004., bila slobodnog bračnog stanja,
- da je uvidom u izvadak iz matice rođenih Matičnog ureda Vinkovci od 7. studenoga 2023. za tužitelja prvostupanjski sud utvrdio da je tužitelj IC nakon razvoda braka s FC, koji brak je prestao **.**.2004., bio slobodnog bračnog stanja,
- da 2. tuženik iako je uredno pozvan radi saslušanja nije pristupio na glavnu raspravu zakazanu za 5. lipnja 2025.,
- da iz iskaza 4. tuženika proizlazi da se ne protivi tužbenom zahtjevu i to samo iz razloga jer je tužitelj uložio velika sredstva kuću koja se nalazi na imenu njegove majke i koja je predmet ostavinskog postupka, koji je prekinut upravo zbog ovog postupka, tvrdi da nije u dobrim odnosima sa bratom HC, zatim ističe da su njihovi roditelji spavali u odvojenim sobama i da niti jedan brat zadnjih nekoliko godina ne dolazi u kuću u [adresa], u kojoj on živi s tužiteljem i sa svojom obitelji,
- da iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja proizlazi da su se tužitelj i pok. ostaviteljica sa NC i KC međusobno posjećivali duže vremena i to jedno vrijeme intenzivno, a kasnije nešto rjeđe i da NC i KC nisu imali saznanja da su se tužitelj i ostaviteljica razveli,
- da iz iskaza tužitelja proizlazi da je financirao građevinske radove na kući u [adresa] o kojoj je FC vodila brigu tijekom mjeseca srpnja i kolovoza gdje bi ju odvezao tužitelj, iako su se nakon razvoda braka dogovorili da kuća na moru pripadne FC,
- da je FC preostalo vrijeme boravila u [adresa] i oboje su stanovali na adresi u [adresa],
- da ju je tužitelj vozio u bolnicu kada se razboljela i da ju je nakon smrti sahranio u obiteljsku grobnicu,
- da je 1. tuženik u svom iskazu naveo da su odnosi između njegovih odnosa bili narušeni, da su se svađali zbog tužiteljevih preljuba s drugim ženama, te po njegovom mišljenju nije postojala izvanbračna zajednica između njegovih roditelja nakon što je njihov brak bio razveden,
- da je 3. tuženik u svojoj izjavi naveo da nije suglasan s navodima 1. tuženika jer su njihovi roditelji nakon razvoda braka živjeli u izvanbračnoj zajednici, da su spavali u istoj sobi, zatim da je točno da su se često svađali, ali da su tako komunicirali, a sve odluke donosili su zajednički, te konačno da su nastavili živjeti kao da se nisu razveli,
- da iz iskaza 3. tuženika također proizlazi da su stekli puno više imovine nakon što je njihov brak razveden, da bi njihova majka FC odlazila na more krajem 6. mjeseca u kuću koju je iznajmljivala turistima i novac bi zadržavala za sebe, da je ovaj 3. tuženik puno puta bio prisutan kada je tužitelj majci davao novac radi investiranja i održavanja imovine na moru, zatim da je između roditelja tuženika postojao specifičan odnos koji je bio poznat svima u mjestu kao i u njihovoj obitelji, da su odnosi kakvi su postojali u braku bili isti nakon što je njihov brak razveden,
- da iz iskaza 3. tuženika također proizlazi da je izvanbračna zajednica njihovih roditelja trajala od razvoda braka do smrti majke FC i da je puno toga kupljeno i napravljeno za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice, da su svi bili angažirani oko svinjokolja unazad 20 godina što je financirao tužitelj, a tužitelj je financirao i adaptaciju obiteljske kuže u [adresa], u više navrata kao i uređenje i izgradnju dvorišnih prostorija, zgrada i kuća na moru i da puno ljudi nije znalo da su njihovi roditelji bili razvedeni,
- da se iskaz tužitelja podudara s izjavama svjedoka NC i KC, te s iskazom 3. tuženika, dok je iskaz 1. tuženika u suprotnosti s izjavama tužitelja, svjedoka NC i KC, te 3. tuženika, a radi utvrđenja činjenica koje je iznio 1. tuženik, imenovani nije predložio dokaze kojima bi se te činjenice eventualno utvrdile,
- da iz navedenih utvrđenja proizlazi da su tužitelj i FC (sada pok.) nakon razvoda braka koji je prestao **.**.2004. nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici koja je trajala do smrti FC **.**.2021.,
- da činjenica da je FC od 26. prosinca 1986. do 7. prosinca 2009. imala prijavljeno prebivalište u [adresa], a od 9. prosinca 2009. do 19. svibnja 2021. u [adresa], nije od utjecaja na donošenje odluke u predmetnom sporu obzirom da iz iskaza tužitelja i 3. tuženika proizlazi da je FC boravila u [adresa] tijekom ljetnih mjeseci, a preostalo vrijeme boravila je u [adresa].
8. Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, primjenom odredbe članka 8.. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19), prema kojem na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim, a izvanbračnom zajednicom u smislu tog Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala duže vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka, prvostupanjski sud je pravilno usvojio tužbeni zahtjev tužitelja, pri tome imajući u vidu da Obiteljski zakon kao opći propis propisuje pretpostavke valjanosti braka, te je kao pretpostavka za valjanost braka propisana punoljetnost osoba, poslovna sposobnost i sposobnost za rasuđivanje, nepostojanje određenog srodstva i ne postojanje braka, odnosno životnog partnerstva.
9. Naime, Obiteljski zakon (Narodne novine 103/15, 98/19 i 47/20), koji se u smislu odredbe članka 11. stavak 1. primjenjuje na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka, postojanje izvanbračne zajednice potrebno je preispitati i prema Zakonu o nasljeđivanju, kojim je propisano da je izvanbračna zajednica trajala do smrti ostavitelja i uz uvjet da su ispunjene sve pretpostavke za valjanost braka.
10. Kako je u konkretnom slučaju riječ o tužitelju i FC, sada pok., kao punoljetnim osobama i poslovno sposobnim osobama, te iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Vinkovci od 7. studenoga 2023. za FC i za tužitelja proizlazi da nisu u srodstvu, niti su za vrijeme za koje tužitelj traži utvrđenje izvanbračne zajednice tužitelj i FC bili u bračnoj zajednici s drugim osobama tako da su bile ispunjene pretpostavke za valjanost braka.
11. Međutim, za utvrđenje izvanbračne zajednice potrebno i da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja već i u smislu uspostavljanja emocionalne i ekonomske povezanosti u kojoj se izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu se jedno o drugome, a što je u konkretnom slučaju i ostvareno, budući iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja proizlazi da su se tužitelj i ostaviteljica međusobno posjećivali duže vremena i to jedno vrijeme intenzivno, a kasnije nešto rjeđe, tako da svjedoci saslušani tijekom postupka nisu imali bilo kakva saznanja o tome da su se tužitelj i ostaviteljica razveli, a kako je to pravilno utvrdio i zaključio prvostupanjski sud.
12. Cijeneći u postupku provedene dokaze, a posebno iskaze svjedoka PC i SC, te 3. tuženika sukladno odredbi članka 8. ZPP-a prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i zaključio da su u konkretnom slučaju između tužitelja i pok. ostaviteljice ispunjene pretpostavke postojanja izvanbračne zajednice, dok 1. tuženik, ovdje žalitelj, svoje suprotne tvrdnje nije potkrijepio niti jednim jedinim dokazom.
13. Suprotno svim žalbenim navodima 1. tuženika prvostupanjska presuda u cijelosti je utemeljena na zakonu i pravilnoj primjeni materijalnog prava, koju 1. tuženik neosnovano osporava, preocjenjujući činjenična utvrđenja i pravne zaključke suda prvog stupnja utemeljene na rezultatima provedenog dokaznog postupka u svom subjektivnom smislu, a koji dokazi su od strane suda prvog stupnja ocijenjeni sukladno odredbi članka 8. ZPP-a.
14. Ovaj sud u cijelosti prihvaća činjenična utvrđenja, pravne zaključke i primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja, budući ih 1. tuženik nije doveo u dvojbu u bilo kojem segmentu budući, kako je već naprijed navedeno nije predložio niti jedan dokaz koji bi doveo u sumnju činjenična utvrđenja suda prvog stupnja.
15. Dakle, prvostupanjska presuda u cijelosti je pravilna i zakonita, te utemeljena na odgovarajućim pravnim propisima.
16. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu 1. tuženika odbiti kao neosnovanu i temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, prvostupanjsku presudu potvrditi.
U Gospiću, 12. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća:
Tatjana Radaković Bašić
