Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

1

        Broj: 33 Ovr-4495/2023-8

                                                                                                          Broj: 33 Ovr-4495/2023-8

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31 000  Osijek

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

                            Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Miri Brnjevarac, u ovršnom postupku ovrhovoditelja B. K. d.o.o., Z., OIB: ..., protiv ovršenika M. V., O., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik A. J., odvjetnik iz O., povodom prijedloga ovršenika za odgodu izvansudske ovrhe, 19. listopada 2023.

 

r i j e š i o     j e

 

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izvansudske ovrhe, zaprimljen kod suda 21. rujna 2023., temeljem bjanko zadužnice koju je dana 9. svibnja 2007. izdala D. B. iz O., na iznos od 50.000,00 kuna u korist H. A. A. B. d.d. Z., a koju zadužnicu je, kao jamac platac potpisao ovršenik, te je na istoj  potpise ovjerila javna bilježnica D. D. iz O.  pod brojem OV-..., kao neosnovan.

 

Obrazloženje

             

1. Kod ovog suda je dana 21. rujna 2023. zaprimljen prijedlog ovršenika radi odgode izdavanja naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava i radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenom.

 

2. U navedenom prijedlogu radi odgode izdavanja naloga da se Agenciji naloži odgoda izdavanja naloga banci za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem navedene bjanko zadužnice na račun ovrhovoditelja B. K. ovršenik navodi da predlaže odgodu ovrhe i proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenos zaplijenjenih sredstava.

 

3. Dakle u samom prijedlogu za odgodu izvansudske ovrhe ovršenik predlaže odgodu navedene izvansudske ovrhe ne pozivajući se u istom na razloge iz čl. 65 Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje: OZ) za odgodu ovrhe i niti ne navodi u istom da bi ovršenik provedbom iste pretrpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu i ne obrazlažući u čemu bi se ta šteta, provedbom ovrhe, za njega sastojala.

 

4. Takav prijedlog je dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju, na koji se ovrhovoditelj nije očitovao.

 

5. Prijedlog za odgodu izvansudske ovrhe je neosnovan.

 

6. Naime, odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ) navedeno je da ovršenik nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke ili nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, ili nakon što ovršenik na drugi način sazna za to da je protiv njega zatražena takva naplata može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje  naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje stavkom 2.  istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe.

 

7. Sukladno odredbi čl. 65. OZ-a sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, ili ako je ispunjena jedna od zakonskih pretpostavki navedenih u toč. 1 do 11 naprijed navedenog članka OZ-a.

 

8. Dakle, da bi prijedlog za odgodu ovrhe bio osnovan potrebito je da kumulativno budu ispunjene obje zakonske pretpostavke (i objektivna i subjektivna) iz čl. 65 OZ-a.

 

9. Podnošenjem prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik je ispunio objektivnu pretpostavku iz čl. 65 Ovršnog zakona za odgodu ovrhe. Međutim, isti nije ispunio i subjektivnu pretpostavku iz čl. 65. OZ-a odnosno nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu, budući ovršenik u prijedlogu za odgodu ovrhe niti ne navodi da bi provedbom izvansudske ovrhe pretrpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu, a kamo li da bi obrazložio u čemu bi se, provedbom izvansudske ovrhe, ta šteta za njega sastojala.

 

10. Slijedom navedenog, a kako nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. OZ-a, sud donio odluku kao u izreci rješenja.

 

U Osijeku 19. listopada 2023.

 

               Sutkinja

Mira Brnjevarac, v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

 

                            Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 (osam) dana računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud.

 

Dostaviti

 

  1. ovrhovoditelju
  2. ovršeniku, po pun.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu