REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U

ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-4292/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Lukša, u pravnoj stvari tužiteljice ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Branku Kostiću, odvjetniku iz Zagreba, Domobranska ulica 27, protiv tuženika KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Barunu, odvjetniku iz Zaprešića, B. A. Krčelića 15, radi predaje posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 30. rujna 2025. u nazočnosti tužiteljice osobno i punomoćnika tužiteljice Branka Kostića, odvjetnika te tuženika osobno i zamjenice punomoćnika tuženika ČŠČ, odvjetničke vježbenice, dana 11. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] predati stan u visokom prizemlju kuće u [adresa], koja je u zemljišnim knjigama upisana kao zkč br 2314/9 u naravi kuća i dvorište u [adresa], površine 186 čhv, a upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u suposjed tužiteljici ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] te suvlasnici JŠ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 1.053,10 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude tj. 11. prosinca 2025. do isplate, po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se kuća u [adresa] sastoji od podruma, stana u visokom prizemlju i stana u potkrovlju kuće. Ističe da u stanu u visokom prizemlju predmetne kuće na adresi [adresa] živi bivši suprug tužiteljice, odnosno tuženik, koji je ondje nastavio živjeti nakon razvoda sa tužiteljicom. Ističe da tuženik nema pravo na posjed predmetnog stana te ga odbija predati u posjed tužiteljici i ostalim suvlasnicama.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužiteljica (kao na ročištu 30.9.2025. tj. na ročištu 16.4.2025. – list 30) traži prihvaćanja zahtjeva sadržaja kao u tč. I izreke, a potražuje i naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 9 ) ističe da je od razvoda braka, dakle dugi niz godina, uz znanje i odobrenje svih suvlasnica, uključujući i tužiteljicu, povremeno koristio određene dijelove predmetnog stana. Ističe da nakon što mu je ovom tužbom tužiteljica faktički opozvala dosadašnje odobrenje za korištenje tuženik je nastavio na temelju valjane pravne osnove - odobrenja suvlasnice ŽŠ povremeno koristiti određene prostorije u predmetnom stanu.

Tuženik (ročište 16.4.2025. – list 31 spisa) ističe da nije sporno da je tužiteljica suvlasnica s JŠ predmetnog stana u visokom prizemlju kuće kako je opisano u tužbenom zahtjevu i nije sporno od čega se predmetna kuća sastoji, tj. da se predmetna kuća sastoji od podruma, stana u visokom prizemlju i stana u potkrovlju kuće. Tuženik ističe da on samo povremeno koristi određene dijelove stana u visokom prizemlju predmetne kuće na adresi [adresa] jer stanuje u podrumu predmetne kuće.

Tuženik (list 9 i 47) predlaže tužbeni zahtjev odbiti i traži naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u izvadak iz ZK, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŽŠ, javnog bilježnika Vedrana Vujanovića, posl.br. O-7976/2024 od 20.12.2024., podatke JRO RH MUP, izvatke iz ZK zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preslike fotografija (list 22-25 spisa) priložene podnesku tuženika od 7.4.2025., Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme (list 26), Aneks II Ugovoru o radu, izvatke iz zk zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dopis Ministarstva financija RH (list 36 i 41-42), proveden je dokaz saslušanjem stranaka odnosno izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu.

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je donio odluku kao u izreci.

Svako daljnje izvođenje dokaza bilo bi nepotrebno i protivno čl. 10 ZPP.

5. Tuženik je po potrebi (list 31) predložio provesti građevinsko vještačenje i uviđaj uz sudjelovanje građevinskog vještaka na okolnost da nekretnina koje je vlasnik tuženik (upisana u zk. zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] Stare Gajnice (kuća broj 62 i dvorište) ukupne površine 358 m2) koje je vlasnik tuženik nije uporabljiva i pogodna za stanovanje s obzirom da je oštećena u potresu i predviđena za rušenje, a ističe da ne posjeduje dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da je kuća predviđena za rušenje.

Ističe kako iznos dobiven prodajom nekretnine u vlasništvu tuženika ne bi bio adekvatan za podmirenje njegovih troškova stanovanja, odnosno za kupnju druge odgovarajuće nekretnine u istom mjestu koja mu može služiti kao dom. Ističe da također nema niti drugih sredstava za stjecanje nekretnine u kojoj bi mogao živjeti, budući da je tuženik zaposlen kod Lukoil Croatia d.o.o. gdje prima mjesečnu plaću u bruto iznosu od 1.030,00 EUR. Ističe da bi predajom predmetnog stana u posjed tužiteljici i sunasljednici JŠ, tuženiku bilo povrijeđeno pravo na dom.

6. Iz rješenja o nasljeđivanju O-7976/2024, UPP/OS-35/2024-7 (list 13 spisa) vidljivo je da iza pok. ŽŠ umrle **.**.2024. ostavinsku imovinu ostaviteljice predstavljaju nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk odjel Zagreb, k.o.: 335576, Gornji Stenjevec, zk. ul.: [broj ZK uloška], zkč. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište u [adresa] površine 186 čhv, 2. Suvlasnički dio: suvlasnica u 2/4 dijela.

7. Iz izvatka iz zemljišnih knjiga zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica] Stare Gajnice (kuća broj 62 i dvorište) ukupne površine 358 m2 vidljivo je da je tuženik KŠ vlasnik 1/1 te je uknjiženo i založno pravo.

Iz preslika fototografija (list 22-25) koje je priložio tuženik podnesku od 7.4.2025. vidljiva su oštećenja kuće.

8. U dopisu Ministarstva financija RH Porezne uprave od 3.6.2025. (list 41) navodi se da je uvidom u prosječne cijene u razdoblju svibanj 2025., utvrđeno da je prosječna tržišna cijena stana na lokaciji k. o. [katastarska općina], površine 41-80,99 m2, starosti >15 godina, utvrđena u iznosu od 2.222,22 EUR/m2. Građevinsko zemljište, površine 0-1.000 m2 u iznosu od 112,78 EUR/m2.

9. Iz Ugovora o radu na neodređeno vrijeme (list 26) vidljivo da je tuženik isti sklopio sa Lukoil Croatia d.o.o. 28.9.2023., a iz Aneksa II Ugovoru o radu (list 27) vidljivo je da se mijenja iznos ugovorene bruto plaće iz važećeg Ugovora o radu.

10. Iz izvatka iz zk zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 34) vidljivo je:

A Posjedovnica:

broj zemljišta (kat. čestice) 2314/9 kuća i dvorište u [adresa] ukupne površine 186 čhv,

B Vlastovnica:

Rbr. 3. Suvlasnički dio: ¼ JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],

Rbr. 4. Suvlasnički dio: ¼ ČŠ, [adresa], Rbr. 5. Suvlasnički dio: ¼ JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],

Rbr. 6. Suvlasnički dio: ¼ ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

11. Tužiteljica ČŠ (list 45 - ročište 30.9.2025.) u svom iskazu navodi da je ona suvlasnik obiteljske kuće koja se sastoji od podruma, stana u visokom prizemlju i stana u potkrovlju kuće na adresi [adresa] u [adresa]. Kada su se njezini roditelji razveli otprilike 1983. godine, njezin otac je prepustio polovinu kuće njoj i njezinoj sestri JŠ darovnim ugovorom, a nakon smrti njezine majke koja je umrla **.**.2024. ŽŠ, sestra JŠ i ona naslijedile su majčinu polovicu kuće tako da su sada sestra JŠ i ona suvlasnice predmetne nekretnine svaka u ½ dijela te su i tako sada upisane ZK. Nadalje, navodi da su se tuženik i ona razveli 2017. godine sudskim putem međutim tuženik je nastavio koristiti podrumski dio kuće koji predstavlja "ropotarnicu" jer je tu dopremio razne stvari i hrani mačke, a spava u visokom prizemlju i koristi kuhinju i kupaonu u tom visokom prizemlju tj. koristi prostorije u kojima su nekada zajedno živjeli sa djecom i njezinom majkom, a zatim kada je njezina sestra odselila iz gornje etaže tj. potkrovlja onda je majka preselila u potkrovlje. Ističe da tuženik pet godina sam živi u predmetnoj kući i kuća je dosta zapuštena tako da u kući ne živi ni JŠ, a ona (tužiteljica) je u podstanarima od 1.6.2020. zajedno sa bolesnim djetetom tj. kćeri koja je stara 30 god. i zbog multiple skleroze nepokretna u invalidskim kolicima. Ističe da tuženik nema nikakav ugovor o najmu za predmetnu nekretninu niti je vlasnik ili suvlasnik nekretnine, niti ima zakonsko pravo korištenja. On joj ne onemogućuje pristup u nekretninu, ali faktički sa bolesnim djetetom u ovakav prostor koji je zatrpan stvarima koje je tuženik dopremio ne može pristupiti. Ističe da iako one nisu točno odredile što je od njih dvije čije vlasništvo predmetne nekretnine u smislu razvrgnuća suvlasničke zajednice, sestra JŠ smatra se u dogovoru sa njom vlasnicom tog dijela kuće odnosno stana u potkrovlju kuće i u taj dio tuženik ne ulazi niti ga koristi koliko je njoj poznato. Ističe da je ključeve od predmetne nekretnine imala, ali nikada nije došla na premetnu nekretninu sa ključem niti otključavala vrata jer su vrata bila otvorena dok je majka bila živa ili joj je ona bacila ključ kroz prozor ili je ključ uobičajeno stajao sa vanjske strane vrata. Ističe da su se prije i nakon razvoda tuženik i ona često svađali i zato je ona odlučila tri godine nakon razvoda odseliti u podstanarstvo. Ističe da se njezina majka bojala tuženika, a bila je i starica preko 80 godina tako da se bojala tuženika i bila je nemoćna istjerati ga iz kuće.

12. Tuženik KŠ (list 46 ročište 30.9.2025.) u svom iskazu navodi da je nešto prije razvoda sa tužiteljicom, a razveli smo se sudskim putem 2017. preselio iz visokog prizemlja u podrum i koristio je podrum te kuhinju i kupaonu u visokom prizemlju jer podrum nema kuhinje i kupaone. Ističe da je i danas u posjedu navedenih prostorija odnosno koristi podrum, kuhinju, kupaonu i jednu sobu u visokom prizemlju. Nema sklopljen nikakav ugovor o najmu vezano za predmetnu nekretninu niti je ikada o tome razgovarao sa tužiteljicom ili bilo kime. Punica je bila živa do unazad 10 mjeseci i ona je bila suglasna da on nastavi živjeti u predmetnoj nekretnini. Radilo se o usmenoj suglasnosti. Ona mu je rekla da on može ovdje boraviti i nije bila sretna što su kćeri otišle iz kuće. Ističe da on nije vlasnik niti suvlasnik predmetne nekretnine. Ističe da je sa tužiteljicom bio u braku 34 godine i u tu kuću nisu ulagali u smislu bilo kakve dogradnje niti su tu kuću gradili već se radilo o održavanju okućnice i mijenjanju pločica u kupaoni i stavljanju laminata. Ističe da tužiteljicu nije sprječavao da uđe u nekretninu već ona kad dolazi uvijek izaziva konflikt bacajući njegove stvari i viče neka se iseli. Kada je punica umrla pokušao je pronaći drugi smještaj i dalje na tome radi. Nadalje, navodi da je točno da je jednom prilikom intervenirala policija kada je tužiteljica došla u predmetnu nekretninu i izazivala konflikt pa je on pozvao policiju koja ih je oboje privela. Ističe da ima ključ stana u visokom prizemlju i imao ga je od ranije. Ističe da nije mijenjao brave.

13. Sud je prihvatio tvrdnje stranaka koje su međusobno povezane, a nisu u suprotnosti sa ostalim dokazima provedenim tijekom postupka pa su stoga uvjerljive. Analizirajući navedene dokaze sud je nedvojbeno utvrdio da je tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine u [adresa], tj. nekretnine koja je u zk upisana na zk. čbr. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u [adresa] (186 čhv), a upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 29 spisa).

Nedvojbeno je da tuženik između ostalih koristi prostorije u visokom prizemlju predmetne nekretnine te nije sklopio nikakav ugovor o najmu vezano za predmetnu nekretninu.

Eventualna suglasnost suvlasnice sada pok. ŽŠ (majke tužiteljice) da tuženik povremeno koristi određene prostorije u predmetnom stanu više nije relevantna s obzirom na cit. rješenje o nasljeđivanju te da su iza pokojne nasljednicama utvrđene ovdje tužiteljica ČŠ i JŠ, kćeri ostaviteljice.

Tuženik nema pravo na posjed stana te je nesporno da nije niti vlasnik niti suvlasnik predmetne nekretnine.

Tuženik ističe da tužiteljicu nije sprječavao da uđe u nekretninu, a tužiteljica ističe da joj tuženik ne onemogućuje pristup na nekretninu, ali faktički sa bolesnim djetetom u ovakav prostor kojeg je tuženik zatrpao stvarima ne može pristupiti. Tuženik nema nikakvo odobrenje za korištenje predmetne nekretnine, a tužiteljica je suvlasnica predmetne nekretnine.

Nedvojbeno je da su stranke razvedene. Nedvojbeno je da tužiteljica ima pravo na suposjed predmetne nekretnine kao suvlasnica, a isto pripada i JŠ.

Građevinsko vještačenje i uviđaj uz sudjelovanje građevinskog vještaka na okolnost da nekretnina koje je vlasnik tuženik nije uporabljiva i nije pogodna za stanovanje bilo bi bespredmetno jer ta okolnost nije bitna za presuđenje u svezi ovog tužbenog zahtjeva.

Tuženik svoje stambeno zbrinjavanje ukoliko nekretnina čiji je on vlasnik nije uporabljiva treba rješavati na druge načine (primjerice najam …) te se ne može osnovano pozivati u ovoj vrsti parnice s obzirom na konkretne okolnosti na pravo na dom jer svojim postupanjem faktički krši pravo tužiteljice na suposjed odnosno njezino zakonsko pravo kao suvlasnice korištenja predmetne nekretnine. Pravo na dom štiti od nezakonitog iseljenja, ali ne daje tuženiku vlasnička prava nad tuđom nekretninom.

Pravo na suposjed tužiteljice proizlazi iz suvlasništva.

Pošteni posjednik postaje u svakom slučaju nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed.

Tuženik nekretninu koristi bez pravne osnove i za korištenje ne plaća nikakvu naknadu.

Zaštita suvlasništva tužiteljice je legitimni cilj te se u konkretnom slučaju legitimni cilj ne može postići primjenom blaže mjere. Pri tome sud uzima u obzir i interes pravne sigurnosti te je prije svega potrebno štitit legitimno vlasništvo odnosno suvlasništvo nasuprot posjeda bez valjane pravne osnove te pravo tužiteljice kao suvlasnika na suposjed nekretnine preteže u odnosu na pravo tuženika da u predmetnoj nekretnini stanuje bez valjane pravne osnove. Tuženik mora na drugi način riješiti svoje stambeno pitanje te se ne radi o povredi prava na dom tuženika. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci (čl. 161/1, čl.30, čl. 17 i čl. 46/2) Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

14. Kamatna stopa dosuđena je po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a kamate na parnični trošak sukladno odredbi čl. 30 Ovršnog zakona.

15. Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154/1 ZPP jer je tužiteljica u potpunosti uspjela u sporu pa je stoga odbijen zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

Tužiteljici je priznat trošak (VPS 1.327,22 eur)

- sastava tužbe od 10.7.2024. po Tbr 7/1 – 100 bodova

- sastava podneska od 10.2.2025. po Tbr 8/1 – 100 bodova

- zastupanja na ročištu 16.4.2025. po Tbr 9/1 – 100 bodova

- zastupanja na ročištu 30.9.2025. po Tbr 9/1 – 100 bodova

- trošak PDV 25% - 200,00 EUR

- trošak sudske pristojbe na tužbu po Tbr 1 t. 1 TSP i sudske pristojbe na presudu pod Tbr 2 t. 1 TSP u zatraženom iznosu od ukupno 53,10 eur ili ukupni parnični trošak u iznosu od 1.053,10 eur.

16. Sve je dosuđeno primjenom čl. 155 ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

U Zagrebu, 11. prosinca 2025.

Sutkinja:

Snježana Lukša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u 4 istovjetna primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 73 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku-Narodne novine 25/13).

DNA:

punomoćnicima stranaka

zvati tužiteljicu na sudsku pristojbu za presudu