Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Stalna služba u Otočcu

Bartola Kašića 7

Otočac

Poslovni broj: P-263/2022-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću, Stalna služba u Otočcu po sutkinji Slavki Nikšić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Ani Bobinac, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika TS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po pun. Stanki Maučić-Maček, odvjetnici u Crikvenici, radi utvrđenja prava vlasništva, VPS: 1.990,84 eura, nakon održane glavne javne rasprave 10. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnica parničnih stranaka i tužitelja osobno, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 11. prosinca 2025. godine, javno objavivši,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik u cijelosti novoformirane nekretnine označene kao zk.č.br. 1141/2 ŠVICA, ŠVICA, KUĆA, ŠVICA, ŠVICA 226, GARAŽA, NADSTREŠNICA, POMOĆNA ZGRADA, DVORIŠTE ukupne površine 1147 m[2] , KUĆA, ŠVICA, ŠVICA 226 površine 91 m[2] , GARAŽA površine 29 m , NADSTREŠNICA površine 20 m , POMOĆNA ZGRADA površine 17 m , DVORIŠTE površine 990 m , k. o. [katastarska općina], formirane od nekretnine označene kao zk.č.br. 1141 oznake zemljišta: VRTAC LIVADA ukupne površine 3881 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k,o. [adresa], slijedom čega je tuženik TS, OIB: [osobni identifikacijski broj], SOI SUKUHMVIT 13 24, BANGKOK, TAJLAND, TAJLAND, dužan trpjeti da tužitelj u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima ishodi upis uknjižbe prava vlasništva na svoje ime i korist temeljem ove presude i Geodetskog elaborate broj 243/2025 – Prijavnog lista od 11.09.2025. godine izrađenog od strane ing.geod.GS, ovlaštenog inženjera geodezije, i potvrđenog po Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar Gospić, Odjel za katastar nekretnina Otočac, Klasa: 932-06/2025-02/156, Urbroj: 541-20-04/1-25-3 dana 24.10.2025. godine, uz istovremeno brisanje s imena i koristi tuženika.

II. Utvrđuje se da je tužitelj LS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik dijela novoformirane nekretnine označene kao zk.č.br. 1141/1 oznake zemljišta: VRTAC LIVADA ukupne površine 2734 m[2] , k,o. [adresa], formirane od nekretnine označene kao zk.č.br. 1141 oznake zemljišta: VRTAC LIVADA ukupne površine 3881 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k,o. [adresa], i to u 1169/2734 suvlasnička dijela koji odgovara površini od 1169 m[2] , a koja površina je definirana poligonom A- B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A sukladno Skici lica mjesta koja je izrađena od strane GS ing. geod. ovlaštenog inženjera geodezije i Geodetskom elaborata broj 243/2025 – Prijavnog lista od 11.09.2025. godine izrađenog od strane GS ing. geod. ovlaštenog inženjera geodezije i potvrđenog po Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar Gospić, Odjel za katastar nekretnina Otočac, Klasa: 932-06/2025-02/156, Urbroj: 541-20-04/1-25-3 dana 24.10.2025. godine, koji su sastavni dio ove presude, slijedom čega se tužitelja LS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ovlašćuje na temelju ove presude, izvršiti geodetsku parcelaciju novoformirane nekretnine označene kao zk.č.br. 1141/1 oznake zemljišta: VRTAC LIVADA ukupne površine 2734 m[2] , k,o. [adresa], na način da iz te nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određen i naprijed opisan realni dio nekretnine u površini od 1169 m[2] te da na temelju tako izrađenog parcelacijskog elaborata i ove presude ishodi upis uknjižbe prava vlasništva na svoje ime i korist u cijelosti, a uz istovremeno brisanje s imena i koristi tuženika, pa se nalaže tuženiku da trpi upis tako izrađenog parcelacijskog elaborata i pravo vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.374,02 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja, pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

IV. Odbija se tužitelj sa preostalim zahtjevom za naknadom parničnog troška, odnosno sa iznosom od 1.800,00 eura, kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ustao tužbom protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama pobliže opisanima u izreci ove presude. U tužbi se navodi da je riječ o nekretnini na kojoj je sagrađena obiteljska kuća tužitelja i gospodarska zgrada te da je nekretnina u naravi podijeljena na način da su prednici tužitelja ĐS i NS kao i njihovi prednici posjedovali točno određeni dio predmetne nekretnine uz cestu od smjera sjevera prema jugu u cijeloj širini dok su prednici tuženika posjedovali manji dio navedene nekretnine tzv. "dragu" tj. dio na koji se nastavlja čkbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika. Tužitelj da se nalazi u neposrednom, samostalnom i poštenom posjedu utuženog dijela kako osobno tako i po svojim pravnim prednicima preko 60 godina, a da niti njemu niti njegovim prednicima nitko nije osporavao posjed s obzirom da tužitelj na jednom dijelu ima sagrađenu kuću, a preostali dio da predstavlja njegovu okućnicu. Tužitelj nakon očevida na licu mjesta te izrade parcelacijskog elaborata uređuje tužbeni zahtjev sukladno navedenom i to na način da površinu koja je unutar građevinskog područja naznačuje kao novoformiranu česticu sukladno parcelacijskom elaboratu, a dio prijepora izvan građevinskog područja (poljoprivredno zemljište) označuje slovnim oznakama sukladno Skici lica mjesta vještaka mjernika, a sve kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti navodeći da je tužbeni zahtjev "neodređen i neodrediv", a osim toga, da tužitelj kao suvlasnik ne može potraživati vlasništvo temeljem dosjelosti. Stoga se predlaže prvotno odbaciti tužbu ili vratiti istu na ispravak.

3. Tijekom provedbe dokaza izvršen je uvid u Izvadak iz zemljišne knjige, list 4 spisa, u Prijepis posjedovnog lista, list 5 spisa, u Katastarski plan, list 6 spisa, Izvod iz katastarskog plana, list 7 spisa, održano je ročište na licu mjesta u nazočnosti vještaka mjernika na kojem su saslušani svjedoci NS, US, BS, MS, IS, SS, list 28 – 34 spisa, izvršen je uvid u Skicu, list 44 spisa, u Preklop na prostorni plan, list 45 spisa, u Rješenje o izvedenom stanju, list 46 – 48 spisa, u Geodetski elaborat, list 59 – 69 spisa te je saslušan tužitelj u svrhu dokazivanja, list 82 i 83 spisa.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Ovaj Sud drži da utvrđeno činjenično stanje valja podvesti pod odredbu čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17).

6. Citirana odredba, između ostalog, propisuje da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

7. Cijeneći sve izneseno, ovaj Sud drži da je posjed tužitelja i njegovih prednika barem pošten budući kad su ga stekli nisu imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjedovanje.

8. Po ocjeni ovoga Suda nedvojbeno je da je riječ o samostalnom i neprekidnom posjedovanju prijepora od strane tužitelja i njegovih prednika, a koje traje zasigurno duže od 20 godina.

9. Sud je punu vjeru poklonio utvrđenjima na licu mjesta kao i saslušanim svjedocima NS, BS, MS, IS i SS, koji imaju vjerodostojna saznanja o kronologiji posjedovanja prijepora.

10. Na licu mjesta vještak mjernik je prvotno identificirao predočenu površinu od strane tužitelja navodeći da je tužitelj na licu mjesta pokazao dio "koji smatra svojim" i koji uživa te vještak isti predočuje na Skici koju je pripremio za očevid (list 44 spisa) te pojašnjava da se prijepor kreće od točke 11 sve do točke 58, a potom u smjeru juga od točke 57 nakon čega da se prijepor "lomi" u smjeru jugoistoka do prirodnog kamena te nastavlja pored žičane ograde do suhozida. Potom da se prijepor "zatvara" cca na točku 17 gdje je vidljiva žičana ograda na starim drvenim stupovima. Istočna strana posjeda tužitelja da je definirana žičanom ogradom na betonskoj pasici te da se u smjeru juga ponovno dolazi na kraj asfaltnog puta tj. do točke 10 i 11 na Skici. Vještak navodi da se na opisanom prijeporu po lomnim točkama u naravi nalazi obiteljska kuća tužitelja, garaža i spremište, na dvorištu da se nalazi uredna nadstrešnica sa roštiljem, a ispod kuće u smjeru juga da je septička jama, sastavni dio obiteljske kuće. Navodi da je tužitelj pokazao Rješenje o izvedenom stanju, a vezano za legalizaciju objekata. Vještak navodi da površina prijepora iznosi cca 2.400 m s tim što napominje da je uvidom u Prostorni plan Grada [adresa] za [adresa] prijepor na Skici (list 44 spisa), a koji se nalazi u građevinskom području označio žutom linijom, a ostatak prijepora da je poljoprivredno zemljište. S obzirom da prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu isto se ne može cijepati te navodi da bi taj dio mogao definirati slovnim oznakama, a da bi se parcelacija mogla izvršiti samo u pogledu građevinskog dijela prijepora o čemu prepušta odluku Sudu i tužitelju. Nadalje navodi da je do čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu tuženika) moguće pristupiti sa istočne strane i to javnim putem na čkbr. [katastarska čestica]. Nadalje, da na predmetnoj čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne postoji vidljiv put, već da navedena čestica graniči sa sjeverne strane sa javnim putem na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Svjedok NS, star 63 godine, navodi da je pratio pokazivanje tužitelja i geodete, a inače da cijeli život živi u [adresa] te je njegova kuća udaljena od ove površine cca 200 m. Stoga navodi da je dio ove pokazane površine od strane tužitelja ranije bilo njegovo vlasništvo koje je on prodao tužiteljevom ocu ES prije nekih 15-ak godina. Navodi da je riječ o dijelu na kojem se sada nalazi novosagrađena kuća i dvorište, dok vezano za ovaj drugi dio što potražuje tužitelj, da zna da je to ranije bilo vlasništvo od ŠS te zna da je ŠS to također prodao L. Tužitelj da je na kupljenom dijelu sagradio kuću i legalizirao je. Također navodi da tuženika ne poznaje, a isto tako da nije opazio da bi na predmetnoj čestici postojao neki put osim postojećeg javnog puta. Ovu površinu iza septičke jame (koju ne potražuje tužitelj) da je ranije uživala T, a da je to majka od svjedokinja BS i MS. Isto tako navodi da u trenutku prodaje, da na prodanom dijelu nije bilo sagrađeno bilo što, već da su bile voćke, pokoji dren, šljiva i slično, a da je on do te svoje zemlje koju je prodao dolazio postojećim javnim putem (na čkbr. [katastarska čestica]). Isto tako navodi da poznaje svjedoka PS te zna da je on znao saditi krumpir, no, ne na površini koju je tužitelj pokazao, već na zemlji iza septičke jame odnosno iza postojeće drage, a ne zna kako je US dolazio na tu česticu gdje bi orao.

12. Svjedokinja BS koja navodi da joj je tuženik sestrin unuk, u svome iskazu navodi da pamti iz djetinjstva da to što je pokazao tužitelj na licu mjesta da je to ranije bilo od braće NS i G, a da je tuženik svoj suvlasni dio na ovoj čestici dobio od svoje bake RS. Izrijekom navodi da ono što je tužitelj pokazao, da nisu uživali ni tuženik TS ni njegova baka RS, već da su oni uživali dragu koja se nalazi iza septičke jame. Svjedokinja ističe da je njezina obiteljska kuća udaljena od prijepora cca 4 km. Nadalje, da na površini koju tužitelj potražuje nikada nije bio put kojim bi ljudi prolazili, već da se do drage koju su tuženik i njegovi preci uživali dolazilo preko "gerovčeve zemlje" nakon čega svjedokinja opisuje taj put, a suradnik vještaka navodi da je to preko čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Isto tako, da su znali ići i javnim putem koji je obiđen i to kada bi se išlo sa blagom, a da se sa kolima nije moglo ići javnim putem već preko "gerovčeve zemlje".

13. Svjedokinja MS koja navodi da joj je tuženik sestrin unuk, iskazuje gotovo istovjetno svjedokinji BS, svojoj sestri blizanki, s tim što još pojašnjava da su pokazanu površinu od strane tužitelja u vrijeme njezinog djetinjstva uživali majka od saslušanog svjedoka NS i SS koja se zvala ĆS,a da su uživali prijepor i JS i OS. I ona izrijekom navodi da prijepor nikada nije uživao tuženik, a niti njegova baka RS. I ova svjedokinja navodi da bi znala vidjeti svjedoka PS kako prolazi preko danas pokazane zemlje sa traktorom kako bi došao do zemlje u vlasništvu obitelji RS, a da ne zna da li je za to imao dozvolu. Navodi da ona osobno nikada nije prolazila preko tužiteljevog posjeda jer da to ne bi bilo pristojno. Sada vidljivu obiteljsku kuću da je tužitelj sagradio sa svojom obitelji te ponovno ističe da zemlja koju je tužitelj pokazao nikada nije bila vlasništvo obitelji RS, a da ona osobno nikada nije tuženika niti vidjela.

14. Svjedok IS, tužiteljev nećak, navodi da je drugi susjed od tužitelja, da je njegova kuća udaljena od tužiteljeve cca 50 m, a da cijeli život živi u [adresa] pa da ono što je na licu mjesta pokazao tužitelj, da nikada nije uživao tuženik niti je istoga ikada vidio, a niti je to uživala njegova baka RS koja mu je darovala svoj suvlasni dio. Iz djetinjstva pamti da je ovu zemlju uživao ovdje svjedok NS, njegova majka ĆS kao i JS, a ranije da nije bilo niti kuće niti drugih objekata, već samo zemlja. Tužitelj da je kupio dio prijepora koji je u naravi poljoprivredni od ŠS, dok je tužiteljev otac ČS kupio građevinski dio prijepora od ĆS NS, saslušanog svjedoka. Svjedok ističe da su tužitelj i otac mu zajednički gradili kuću i objekte. Također navodi da su roditelji od saslušane svjedokinje MS, FS i ZS, uživali česticu iznad zemlje pokazane od strane tužitelja te da su roditelji od navedene svjedokinje kako bi došli do te svoje zemlje iznad drage, koristili postojeći javni put, a da su znali ići i preko "gerovčeve zemlje", no, da nikada nisu prolazili preko ovoga što tužitelj potražuje, između ostalog, jer je to bilo ograđeno žicom. Vezano za prolazak PS preko prijepora, navodi da je isti prošao možda dva puta i to bez dopuštenja.

15. Istovjetno navodi i svjedok SS te navodi da ono što je pokazao tužitelj, da pamti iz djetinjstva da su uživali njegovi roditelji Đ i KS, a nakon njih on, svjedok, i njegova braća, NS (saslušani svjedok) i CS. Potvrđuje da je njegova obitelj svoj dio pokazane zemlje prodala tužiteljevom ocu ČS i to 2002. ili 2003. godine, a ostatak onoga što je tužitelj pokazao, da je kupio od ŠS. I on decidirano navodi da ono što je tužitelj pokazao na licu mjesta, da nije uživao niti tuženik, a niti njegova baka koja mu je prijepor navodno darovala, a da njegovu baku i ne poznaje. Zemlju koja se nalazi iznad postojeće drage da su uživali roditelji od svjedokinja MS i BS te su oni, kako bi došli do svoje zemlje, išli javnim putem sa gornje strane, a i preko "gerovčeve zemlje" na čkbr. [katastarska čestica]. Zaključuje da nitko nikada nije prolazio preko danas pokazane zemlje kako bi se došlo do zemlje iznad drage. Vezano za prolaženje PS preko prijepora, navodi da je isti prolazio bez pitanja jer da mu je tako bilo lakše te svjedok navodi da to "nikako nije u redu".

16. S obzirom na ovakve suglasne iskaze svjedoka koji imaju i mogu imati relevantnih saznanja, ovaj Sud nije mogao prihvatiti iskaz svjedoka PS (koji je u srodstvu s tuženikom – djeca od bratića) kada navodi da je on po dozvoli tuženikove bake dok je bila živa, a kasnije i po dozvoli tuženika, održavao njihovu zemlju koja nije površina koju je tužitelj pokazao, već da je riječ o jednoj maloj dragi promjera 40 – 50 m. Navodi da je kako bi došao do te male drage i radio na njoj, da bi prolazio preko površine koju je tužitelj danas predočio te da mu tužitelj to nikada nije branio osim što mu je njegova majka prigovorila tako da više nije prolazio. Svjedok je pokazao da je prolazio putem za kojeg vještak navodi da pokazuje dio između obiteljske kuće tužitelja i nadstrešnice s roštiljem. Svjedok je također naveo da ima saznanja da su se parnične stranke dogovarale u smislu da je tuženik predlagao da će "prepisati" tužitelju svoj suvlasnički dio pod uvjetom da mu tužitelj nasipa put kako bi on mogao doći na svoju česticu. Svjedok je na licu mjesta pokazao taj put, a vještak je naveo da je to javni put kojeg je spomenuo u svom iskazu, a koji vodi do čkbr. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tuženika.

17. Naime, po ocjeni ovoga Suda očito je riječ o sporadičnom prolazu navedenog svjedoka preko prijepora i to bez dozvole tužitelja, no, Sud smatra odlučnim što su svi ostali saslušani svjedoci izrijekom naveli da na prijeporu odnosno površini koju potražuje tužitelj u ovom postupku nitko nije prolazio u smislu da bi takvu površinu koristili kao put odnosno prolaz do svojih nekretnina. Naprotiv, Sud prihvaća da je prednica tuženika, a i tuženik mogao koristiti javni put koji se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako je to na licu mjesta u svome nalazu istakao vještak mjernik decidirano navodeći da se sa tim javnim putem može doći do čkbr. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tuženika.

18. Činjenica što je dio toga javnog puta sada trenutno zarastao ne može ići na štetu tužiteljevih prava kao stvarnog vlasnika prijepora budući nije tužitelj dužan održavati takav javni put slijedom čega očito nije niti pristao na takav prijedlog tuženika (kojeg navodi svjedok US) u smislu da bi mu tuženik ustupio svoj suvlasni dio pod uvjetom da mu tužitelj "nasipa" taj javni put kako bi mogao doći na svoju česticu.

19. Tužitelj u svome iskazu navodi da se sa svojom obitelji doselio u [adresa]. godine te su prvo živjeli u kući majčinog brata, tj. svoga ujaka i to do tužiteljeve punoljetnosti. Kada je navršio 18 godina, a da je to bilo 2002. godine, da je njegov otac kupio od NS (saslušanog svjedoka) ovu zemlju koja je sada predmet spora, on da se zaposlio u Hidroelektri, podigao kredit te su on i otac sagradili kuću koja je vidljiva na licu mjesta. Par godina nakon kupnje ovog građevinskog zemljišta da je otac kupio poljoprivredno zemljište koje je također predmet spora i to od prodavatelja Rubčić Juraja. U to vrijeme da on nije čuo za tuženika niti je isti bio upisan vlasnikom te zemlje, već je bio upisan FS (otac saslušanih svjedoka BS i MS). Nakon toga da je krenuo u "sređivanje zemlje" te je htio kontaktirati tuženika kako bi se sve na miran način riješilo, međutim, da isti nije odgovarao na poruke, osim što mu je jedne prilike svjedok US kazao da tuženik za njega ima jedan uvjet u smislu da bi mu priznao vlasništvo uz uvjet da tužitelj njemu "napravi cestu", a da je ta cesta inače vlasništvo Republike Hrvatske. Tužitelj pojašnjava da je često po terenu te da mu je majka znala pričati da je preko dijela nekretnine koja je u posjedu njegove obitelji traktorom prošao US na što da ga je majka opomenula da to više ne čini. Tužitelj izrijekom navodi da tuženik ima pristup do svoga dijela nekretnine odnosno do svoga vlasništva upravo putem koji je u vlasništvu Republike Hrvatske. Isto tako, misli da njegov otac kao kupac i prodavatelj NS nisu sačinili bilo kakvu ispravu, tj. ugovor jer da su sačinili da bi takva isprava i postojala. Također, navodi da isto tako nije sačinjena isprava za kupnju preostale površine od prodavatelja DS. Nadalje, da su prodavatelji i NS i ĐS uveli njegovog oca u posjed kupljene površine pokazujući gdje su međe.

20. Sud iskazu tužitelja također poklanja punu vjeru budući je takav iskaz podudaran iskazima saslušanih svjedoka, poglavito iskazu svjedoka NS, prodavatelja građevinskog dijela prijepora kao i iskazima svjedokinja BS i MS te HS i NS SS.

21. Valja istaći da je punomoćnica tuženika na glavnoj raspravi od 10. prosinca 2025. godine iznijela da tuženik priznaje dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na priznanje vlasništva prijepora koji se nalazi unutar građevinskog područja (sada novoformirana čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema Geodetskom elaboratu), no, da se i nadalje protivi dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na vlasništvo poljoprivrednog zemljišta, a koje je predočeno slovnim oznakama u prilogu Geodetskog elaborata.

22. Međutim, ovaj Sud smatra da tuženik do nekretnine u njegovom vlasništvu, a riječ je o čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i do dijela čkbr. [katastarska čestica] koja je također u njegovom suvlasništvu, a nije predmet tužbenog zahtjeva te ista međi sa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], može nesmetano dolaziti javnim putem koji se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (pod uvjetom, naravno, da se isti učini prohodnim), a isto tako, može dolaziti i preko čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način kako su do svoje zemlje dolazili prednici svjedokinja BS i MS navodeći da su dolazile preko "gerovčeve zemlje",a vještak je to identificirao da je riječ o čkbr. [katastarska čestica]. Dapače, svjedokinja BS decidirano navodi da na površini koju je tužitelj predočio na licu mjesta (poljoprivredno zemljište) nikada nije postojao put kojim bi ljudi prolazili, a da su prednici tuženika dolazili do svoje drage (dio čkbr. [katastarska čestica] koji tužitelj ne potražuje) kao i do čkbr. [katastarska čestica] na način da su išli preko "gerovčeve zemlje", tj. preko čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a isto tako i javnim putem koji se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nelogično je da bi tuženik odnosno njegovi prednici prolazili preko prijepora, a da to ne bi opazili saslušani svjedoci (izuzev svjedoka PS), već je naprotiv izvjesno da preko dijela prijepora koji je u naravi poljoprivredno zemljište, a u tužbenom zahtjevu je definiran slovnim oznakama, bilo tko pa ni tuženik ili njegovi prednici nisu prolazili jer su za to imali druge prikladne puteve.

23. Naprotiv, temeljem svega iznesenog očito je riječ o samostalnom, savjesnom i nesmetanom posjedovanju prijepora koje traje znatno duže od 20 godina imajući u vidu i posjedovanje pravnih prednika tužitelja, tj. prodavatelja NS i DS. Proizilazi da je tužitelj putem svojih pravnih prednika stekao pravo vlasništva na prijeporu putem dosjelosti. Ovaj Sud posjed tužitelja i njegovih prednika smatra savjesnim budući isti nisu imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjedovanje istoga.

24. Stoga je valjalo presuditi kao u izreci.

25. S obzirom da je tužitelj uspio u parnici, to mu je tuženik dužan naknaditi prouzročeni parnični trošak temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a. Pri tome valja imati u vidu da je tuženik po punomoćnici tek na glavnoj raspravi od 10. prosinca 2025. godine djelomično priznao tužbeni zahtjev i to u pogledu dijela koji se nalazi unutar građevinskog područja. Naime, u odgovoru na tužbu tuženik se po svojoj punomoćnici protivio tužbenom zahtjevu u cijelosti, kao i u nastavku postupka, sve do posljednje glavne rasprave od 10. prosinca 2025. godine. Zbog takvog protivljenja morali su se izvesti dokazi ne samo u pogledu poljoprivrednog zemljišta čije vlasništvo tuženik i dalje osporava nego i u pogledu građevinskog zemljišta prijepora iz kojeg razloga ovaj Sud drži da je tuženik dužan tužitelju naknaditi cjelokupni prouzročeni parnični trošak.

26. Trošak je odmjeren prema ispostavljenom troškovniku te je tako Sud priznao trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura, nadalje, trošak zastupanja na ročištima od 24.4.2025., 26.5.2025., 2.9.2025. i 10.12.2025. u iznosu od po 200,00 eura za svako ročište, nadalje, za zastupanje na ročištu od 14.11.2025. godine u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. t. 2. jer je ročište odgođeno), nadalje, za sastav podneska od 13.11.2025. u iznosu od 200,00 eura, a s kojim podneskom je konačno uređen tužbeni zahtjev, što daje ukupan iznos od 1.300,00 eura, a što sa pripadajućim PDV-om od 325,00 eura, daje ukupan iznos od 1.625,00 eura, a sve prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

26.1. Sud nije priznao trošak sastava podnesaka od 8.5.2024. godine budući u tome podnesku se samo naznačuje točna adresa tuženika kao niti sastav podneska od 25.8.2025. godine budući se u istom predlaže saslušanje novog svjedoka te takvi podnesci, iako nesumnjivo korisni za samog tužitelja, nisu bili nužni za vođenje parnice te ne mogu pasti na teret protivne strane.

26.2. Pored toga, Sud je priznao i trošak očevida i identifikacije prijepora održanog 2. rujna 2025. godine u iznosu od 649,48 eura kao što je priznat i trošak pristojbe na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 99,54 eura pa proistječe da je ukupni iznos kojeg je tuženik dužan isplatiti tužitelju na ime prouzročenog parničnog troška iznos od 2.374,02 eura.

26.3. Sud nije priznao zatraženi trošak izrade elaborata u iznosu od 1.300,00 eura budući je izrada navedenog elaborata isključivo u interesu i za korist samog tužitelja, a koji trošak bi isti imao i da mu je tuženik priznao tužbeni zahtjev.

27. Stoga je valjalo tužitelja odbiti sa viškom zatraženog parničnog troška u iznosu od 1.800,00 eura.

28. Na dosuđeni parnični trošak dosuđene su zatezne kamate temeljem čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15).

29. Temeljem iznesenog, presuđeno je kao u izreci.

U Otočcu 11. prosinca 2025.

Sutkinja

Slavka Nikšić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju istovjetnih primjerka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje Županijski sud. O tom obavijest

1. pun. Ana Bobinac, odvjetnica u Zagrebu

2. pun. Stanka Maučić-Maček, odvjetnica u Crikvenici

3. Porezna uprava, Ispostava u Otočcu, nakon pravomoćnosti

4. Područni ured za katastar Gospić, Odjel za katastar nekretnina Otočac, nakon pravomoćnosti