Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U RIJECI

    [adresa] M 5

    Poslovni broj: Us I-2089/2024-10

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    i

    R J E Š E N J E

    Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja Coin Inženjering d.o.o., Pula, Divkovićeva ulica – Via Matija Divkovića 2C, OIB: 12899662333, kojeg zastupa opunomoćenica Zvjezdana Zdjelar Lalović, odvjetnica u Puli, Anticova 9, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Mayer Property Beta d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 13442679094, koju zastupa opunomoćenik Marko Krpan, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krpan & partneri d.o.o., Zagreb, Boškovićeva 16, radi lokacijske dozvole, 11. prosinca 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-350-05/24-02/86, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 24. listopada 2024.

    II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

    III. Nalaže se tužitelju da zainteresiranoj osobi nadoknadi troškove ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 € (slovima: dvije tisuće petsto eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku, dok se u preostalom dijelu zahtjev zainteresirane osobe odbija kao neosnovan.

    i

    r i j e š i o  j e

    Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

    Obrazloženje

    1. Rješenjem Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove, Odsjeka za gradnju Grada Pule, Istarske županije, KLASA: UP/I-350-05/23- 01/000016, URBOJ: 2163-7-05-03-0466-24-0025 od 20. lipnja 2024. izdaje se rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole, kojim se lokacijska dozvola toga tijela KLASA: UP/I-350-05/06-01/933, URBOJ: 2163-04-02-06-16 od 30. listopada 2006., pravomoćna 27. studenoga 2006., a koja je izmijenjena Izmjenom lokacijske dozvole istog tijela KLASA: UP/I-350-05/08-01/712, URBROJ 2168/01-03-04-0388-08-7 od 1. kolovoza 2008., pravomoćnom 28. kolovoza 2008., mijenja i dopunjuje u skladu s idejnim projektom (ispravak 1), oznake 0112/2021-I od lipnja 2024., projektantskog ureda studio Kajić arhitekti d.o.o., uz ostala popratna utvrđenja koja se odnose na lokacijske uvjete i druge podatke od značaja za predmetnu gradnju.

    2. Tuženik je pobijanim rješenjem KLASA: UP/II-350-05/24-02/86, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 24. listopada 2024. odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu.

    3. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost pobijanog rješenja tuženika i izdanog rješenja o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole. Ističe da mu u postupku izdavanja lokacijske dozvole nije pružena mogućnost očitovanja i sudjelovanja, čime da je povrijeđena odredba čl. 84. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21). Navodi da je u tri navrata izvršio uvid u spis (31. siječnja 2024., 8. veljače 2024. i 15. veljače 2024.), te pritom iznio primjedbe u pogledu idejnog projekta iz srpnja 2023. koje se odnose na manjkavosti tog projekta te potrebu pribave novih posebnih uvjeta građenja i uvjeta priključenja. Ističe da je prvostupanjsko tijelo po zaprimanju ispravljenog idejnog projekta iz lipnja 2024. te posebnih uvjeta i uvjeta priključenja od strane nadležnih tijela bilo dužno tužitelju ponovno omogućiti uvid u iste i očitovanje, no umjesto toga izdano je sporno rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole. Navodi da se obraćao nadležnom tijelu kako bi dobio informaciju poduzetom po primjedbama, no da navedeno očitovanje nije zaprimio, već da je uvidom u informacijski sustav 14. lipnja 2024. utvrdio da je dana 13. lipnja 2024. izdana lokacijska dozvola s urudžbenim brojem 2163-7-05-03-0466-24-0022, da bi potom 24. lipnja 2024. uvidom u sustav utvrdio da je urudžbeni broj promijenjen i glasi 2163- 7-05-03-0466-24-0025, o čemu unatoč traženju nikada nije zaprimio očitovanje. Ističe da se predmetnim idejnim projektom u cijelosti zamjenjuje raniji idejni projekt iz travnja 2008. te bitno mijenja narav zahvata, budući da se ranijom lokacijskom dozvolom iz 2006. utvrđuje poslovna namjena građevine (66 poslovnih prostora) sa stambenim dijelom (32 stambene jedinice), a izmjenom lokacijske dozvole iz 2008. utvrđuje se poslovno-stambena namjena s ukupno 30 poslovnih prostora i 22 stambene jedinice, dok se predmetnim idejnim projektom planira izgradnja građevine stambeno-poslovne namjene s ukupno 144 stambene jedinice i 24 poslovna prostora, što značajno utječe na oblik i veličinu zgrade te uključuje povećanje broja podzemnih etaža u odnosu na raniju lokacijsku dozvolu. Stoga smatra da se ne radi o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole, već o potpuno novoj lokacijskoj dozvoli za koju su bili potrebni novi posebni uvjeti i uvjeti priključenja, koje da je na zahtjev prvostupanjskog tijela zainteresirana osoba i dostavila, no tužitelju nikada nije pružena mogućnost uvida isti. Smatra da mu je kao vlasniku susjednih parcela trebalo omogućiti uvid u izmijenjeni projekt, a vodeći se činjenicom da je tužitelj pravna osoba koja se bavi upravo tom granom poslovanja i jednostavno može utvrditi je li sve napravljeno sukladno zakonskoj regulativi i prostornim planovima. Nastavno ističe da je i prilikom tri izvršena uvida svojim očitovanjima skrenuo pozornost da se u spisu nisu nalazili važeći akti te da je po zahtjevu tužitelja spis dopunjen, no da niti prilikom vršenja ponovnog uvida u spis dokumentacija nije bila potpuna, već su nedostajali prijava gradilišta i građevinska dozvola za pristupnu prometnicu (ogranak Divkovićeve ulice). Nastavno tužitelj osporava ispravnost projektnog rješenja u odnosu na postojeće stanje kao i preklop već izgrađenog dijela konstrukcije s novim projektnim rješenjem, ističući da postojeća građevna jama izlazi izvan predviđenog obuhvata zahvata te zadire u katastarske čestice u suvlasništvu tužitelja. Time da se vrijeđa tužiteljevo pravo vlasništva tužitelja s obzirom da kao vlasnik susjedne nekretnine ne može koristiti svoju nekretninu cijelom površinom. Navodi da Grad Pula izdanim posebnim uvjetima i uvjetima priključenja od 17. prosinca 2021. ne mijenja uvjete priključenja na prometnu površinu od 28. srpnja 2008., iako će jednosmjerna Divkovićeva ulica prema idejnom projektu biti dodatno opterećena kolno-pješačkim pristupom sa 144 stambene i 30 poslovnih jedinica. Također ističe da prijava gradilišta koja se navodi tekstu idejnog projekta ne prileži spisu, iako je potvrdom glavnog projekta od 28. listopada 2008. određeno da je investitor dužan najkasnije u roku od 8 dana prije početka građenja i nastavka izvođenja građevinskih radova pisano prijaviti početak odnosno nastavak građenja, a takva obveza bila je propisana i odredbom čl. 123. ranije važećeg Zakona o gradnji (2003.) kao i odredbom čl. 249. Zakona o prostornom uređenju i gradnji. U konkretnom slučaju egzistira samo prijava nastavka građenja, međutim sam početak građenja nikad nije prijavljen. Zaključno ističe da je tijekom postupka isticao da cijeli blok nema visinu višu od P+2, te je isključivo poslovne namjene, pa da se spornom lokacijskom dozvolom nagrđuje izgled cijelog bloka, protivno odredbama Zakona o prostornom uređenju i čl. 77.e Prostornog plana Grada Pule. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika i rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole te da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužitelju.

    4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

    5. Mayer Property Beta d.o.o. Zagreb, koji kao investitor u ovome sporu ima status zainteresirane osobe, u odgovoru na tužbu ističe da se radi o projektu od javnog interesa za Grad Pulu te investiciji visoke vrijednosti, pa predlaže Sudu da uključi istu u ovaj spor u svojstvu zainteresirane osobe. Nastavno ukazuje da je podnošenje tužbe u cilju ostvarenja materijalnih interesa tužitelja dok ostali susjedi nisu isticali primjedbe na predmetnu projektnu dokumentaciju. Smatra neosnovanim navode tužitelja da mu nije omogućen uvid u spis, ističući da je tužitelj uvid nesporno vršio u više navrata, dostavljao pisane podneske te usmeno komunicirao sa nadležnim tijelom, a cjelokupan spis predmeta bio je tužitelju dostupan u elektroničkom sustavu e-dozvola u svakom trenutku. Tužitelj je izvršio uvid u spis nakon dostave idejnog projekta iz srpnja 2023., pri čemu naknadna izmjena idejnog projekta iz lipnja 2024. nije bila od utjecaja na veličinu građevine, etažnost, veličinu i oblik građevne čestice kao ni smještaj građevine na građevnoj čestici, te se istom nisu mijenjale udaljenosti građevine od susjednih čestica odnosno regulacijskog pravca, pa stoga na temelju čl. 149. st. 2. u svezi čl. 141. st. 3. Zakona o prostornom uređenju upravno tijelo nije bilo dužno ponovno pozivati stranke radi vršenja uvida u spis predmeta. Ističe da je predmetna lokacijska dozvola u cijelosti u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom Grada Pule. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva te obvezivanje tužitelja na naknadu troškova upravnog spora zainteresiranoj osobi.

    6. Tužitelj u podnesku od 13. lipnja 2025. dodatno navodi da su Prostorni plan (bivše) Općine Pula i Generalni urbanistički plan Pule (temeljem kojih je akata izdana sporna izmjena i dopuna lokacijske dozvole) u svojim odredbama (točka 104. Prostornog plana, točka 41. Generalnog urbanističkog plana) propisali da se pri građenju objekata mora maksimalno poštivati postojeći element urbane strukture naselja, s ciljem da se izbjegnu ekscesi u prostoru. Zaključno ističe da je Istarska županija krajem 2004. donijela Zaključak o davanju autentičnog tumačenja Odluke o donošenju Prostornog plana Općine Pula, kojim se pojašnjavaju odredbe čl. 95., 99. i 104. tog Prostornog plana.

    7. Zainteresirana osoba je u podnesku od 3. studenoga 2025. razradila lokacijske uvjete i odrednice vezane uz ispunjenje prostorno-planskih parametara Grada Pule (oblika građevne čestice, broj etaža itd.).

    8. U tijeku spora održana rasprava na ročištu održanom 13. studenoga 2025. u prisutnosti zakonske zastupnice te opunomoćenice tužitelja, kao i zakonskog zastupnika i zamjenika opunomoćenika zainteresirane osobe, a na temelju čl. 91. st. 3. ZUS-a („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. ZUS-a, dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

    9. Na održanom ročištu za raspravu opunomoćenica tužitelja osobito je ustrajala kod prigovora da tužitelju nije omogućen uvid u spis odnosno izmijenjeni idejni projekt. Na upit Suda glede izvršenog uvida u spis tijekom ovog spora, očitovala se da nije imala saznanja o tome da je uz odgovor na tužbu zaprimljen je i spis prvostupanjskog tijela, nakon čega niti tijekom ročišta nije iskoristila mogućnost vršenja uvida u isti, već je to izvršila po zaključenju rasprave. Istaknula je da predmetna zgrada svojim gabaritima i volumenom odstupa i premašuje sve okolne blokovske građevine koje su visine P+2. Istaknula je da višestambeni neboderi koji se nalaze u neposrednoj blizini planirane građevine ne potpadaju pod isti blok kao i planirana građevina, kao i da se radi o različitom tipu gradnje, te da kao takvi isti ne mogu biti uzeti u obzir prilikom utvrđivanja stanja okoline.

    10. Opunomoćenik zainteresirane osobe pozvao se na posebne uvjete građenja i priključenja Grada Pule od 20. lipnja 2006., ukazujući da se sam Grad Pula u navedenom aktu pozvao na višestambene građevine visine do 40 metara kao sastavnicu urbane morfologije u neposrednom okruženju.

    11. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

    12. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja (saslušanje zakonske zastupnice tužitelja, provođenje vještačenja po vještaku građevinske struke) kao niti dokazne prijedloge zainteresirane osobe (saslušanje zakonskog zastupnika zainteresirane osobe) smatrajući da su sve pravno relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti pobijanog rješenja tuženika mogu utvrditi uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog postupka te da se na okolnost pravilnosti primjene podzakonskih akata (prostornog plana) ne može provoditi vještačenje, budući se radi o pravnom pitanju.

    13. Sud nije prihvatio ni prijedlog zainteresirane osobe da se u ovaj spor kao zainteresirana osoba uključi Grad Pula, smatrajući da razlozi navedeni od istog (navodni javni interes Grada Pule za gradnju predmetne građevine) ne opravdavaju primjenu odredbe čl. 20. ZUS-a u konkretnom slučaju.

    14. Razmatrajući sva sporna pitanja ovog spora, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

    15. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je predmetni upravni postupak pokrenut zahtjevom prednika zainteresirane osobe od 24. kolovoza 2023. za izdavanje rješenja o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole za građenje višestambene zgrade s poslovnim prostorima sa 144 stambene jedinice i 24 poslovna prostora, na građevnoj čestici koju će u cijelosti činiti k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja će nastati od današnjih k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Tim zahtjevom predlaže se donošenje rješenja o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole od 30. listopada 2006., pravomoćne 27. studenoga 2006. godine, te izmjene lokacijske dozvole od 1. kolovoza 2008., pravomoćne 20. kolovoza 2008., a vezano uz koju je prvostupanjsko tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta KLASA: 361-03/08-01/108, URBROJ: 2168/01-03-04-0388- 08-10 od 28. listopada 2008.

    16. U provedenom upravnom postupku prvostupanjsko tijelo, nakon što je tužitelju omogućilo očitovanje o dostavljenom idejnom projektu, a koju je mogućnost tužitelj iskoristio te se u više navrata očitovao usmeno na zapisnik kod prvostupanjskog tijela (31. siječnja 2024., 8. veljače 2024. i 15. veljače 2024.) kao i dodatno podneskom, te nakon što je zainteresirana osoba ishodila posebne uvjete i uvjete priključenja te ispravila idejni projekt, izdalo traženu izmjenu i dopunu lokacijske dozvole, utvrdivši da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 146. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), a koje utvrđenje prihvaća i ovaj Sud kao pravilno i zakonito.

    17. Sukladno čl. 146. st. 1. Zakona o prostornom uređenju, lokacijska dozvola izdaje se nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da:

    1. je uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena propisana dokumentacija

    2. je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom

    3. su utvrđeni svi posebni uvjeti i uvjeti priključenja

    4. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja

    5. je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost iz članka 171. ovoga Zakona, ako takva dužnost postoji.

    18. Sukladno čl. 148. Zakona o prostornom uređenju, izvršna, odnosno pravomoćna lokacijska dozvola može se po zahtjevu podnositelja zahtjeva, odnosno investitora izmijeniti, dopuniti, ukinuti i/ili poništiti (st. 1.). Rješenje o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole donosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je lokacijska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme donošenja rješenja ako to podnositelj zahtjeva, odnosno investitor zatraži (st. 2.).

    19. Sukladno čl. 149., u postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti i/ili uvjeti priključenja na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja (st. 1.). U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole primjenjuje se članak 141. stavak 3. ovoga Zakona samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veličinu građevine, veličinu i oblik građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici (st .2.).

    20. Vezano uz navode tužitelja kojima ukazuje na nepostojanje „prve prijave građenja“, prvotno valja istaknuti da je prvostupanjsko tijelo pravilno utvrdilo da su ranija lokacijska dozvola odnosno njezina izmjena i dopuna iz 2008. i nadalje na snazi, te da su ispunjeni uvjeti za odlučivanje o zahtjevu za izmjenu i dopunu. Naime, o zahtjevu ranijeg investitora za prvu izmjenu i dopunu prvotne lokacijske dozvole iz 2006. odlučeno je pravomoćnim upravnim aktom - rješenjem o izmjeni lokacijske dozvole od 1. kolovoza 2008., koja je izmjena stekla svojstvo pravomoćnosti 28. kolovoza 2008., pa stoga više nije dopušteno preispitivati zakonitost iste, odnosno utvrđivati jesu li u tom trenutku bili ispunjeni uvjeti za odlučivanje o izmjeni ranije lokacijske dozvole. Nastavno, nije sporno da je investitor nakon citirane izmjene lokacijske dozvole od 1. kolovoza 2008. ishodio Potvrdu glavnog projekta 361-03/08- 01/108, URBROJ: 2168/01-03-04-0388-08-10 od 28. listopada 2008. kojom se dozvoljava građenje predmetne građevine. Spisu predmeta također prileže građevinski dnevnik te obračun Grada Pule, Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu (iz kojih je razvidno da je investitoru obračunat porez i naknada za korištenje javne površine u svrhu organiziranja gradilišta i izvođenja građevinskih radova počevši od 2. studenog 2009., a u koji se poziva na izvršeni očevid na terenu), te dokumentacija o primopredaji izvedenih radova novom izvođaču od 11. siječnja 2010., iz koje dokumentacije proizlazi da se građenju pristupilo za vrijeme važenja navedene Potvrde glavnog projekta. Iz navedenog proizlazi da je investitor u roku od dvije godine od pravomoćnosti Izmjene lokacijske dozvole od 1. kolovoza 2008. ishodio Potvrdu glavnog projekta od 28. listopada 2008., te da je potom u roku od dvije godine od njenog izdavanja pristupio građenju, dakle da sukladno čl. 118. i čl. 227. tada važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11) u svezi čl. 150. Zakona o prostornom uređenju predmetni akti nisu prestali važiti. Na izvršen početak građenja u propisanom roku upućuje i naknadna prijava nastavka građenja iz 20. prosinca 2022. Stoga okolnost što spisu ne prileži formalna prva prijava građenja odnosno da eventualno ista i nije učinjena nema utjecaja na važenje predmetne Potvrde glavnog projekta te Izmjene lokacijske dozvole od 2008. godine budući da je tek Zakonom o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13) uvedena zakonska presumpcija prema kojoj se smatra da je investitor pristupio građenju od dana prijave početka građenja, dok raniji propisi, iako jesu predviđali obvezu prijave gradilišta, navedenoj radnji nisu davali značaj zakonske presumpcije početka građenja, već se početak građenja mogao dokazivati i drugim sredstvima (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-3470/19-4 od 26. veljače 2021.). Stoga Sud smatra da su upravna tijela pravilno utvrdila da Izmjena lokacijske dozvole nije prestala važiti.

    21. Nastavno, Sud smatra da su upravna tijela pravilno utvrdila da je predmetni idejni projekt u cijelosti usklađen s prostornim planom koji se u konkretnom slučaju primjenjuje na temelju čl. 148. st. 2. Zakona o prostornom uređenju, a to je prostorni plan u skladu s kojim je lokacijska dozvola izdana, naime Generalni urbanistički plan Grada Pule ("Službene novine ZOR-a" broj 26/83, "Službene novine Općine Pula" broj 13/87, 9/89 i 1/96) te Prostorni plan Općine Pula ("Službene novine ZOR-a" broj 26/83, 55/84, "Službene novine Općine Pula" broj 11/87, 2/93, 3/93, 7/93 i "Službene novine Istarske županije" broj 6/97, 5/98, 6/98, 4/01, 7/03, 15/4, 1/05, 4/05), a kojima su propisani lokacijski uvjeti (namjena građevine, oblik i površina građevne čestice, maksimalni broj etaža, maksimalna visina itd.), a što je sve detaljno analizirano i utvrđeno u rješenju prvostupanjskog tijela. Stoga je neosnovano pozivanje tužitelja na odredbu čl. 77.e Prostornog plana uređenja Grada Pule, kao i na prigovor glede odstupanja planirane građevine gabaritima i oblikom od okolnih postojećih izgrađenih građevina te narušavanja izgleda bloka. Naime, prvostupanjsko tijelo je navedeni prigovor analiziralo te se o istome detaljno očitovalo, istaknuvši da se u neposrednom okruženju predmetne lokacije (koja po predmetnom prostornom planu potpada pod zonu stanovanja) danas nalazi blok od ukupno pet nebodera (višestambenih zgrada s jedanaest nadzemnih etaža) te poslovne zgrade s dvije i tri nadzemne etaže, pa stoga predmetna građevina s predviđenih pet nadzemnih etaža svojim dimenzijama ne predstavlja značajno odstupanje ili neku drugu neprimjerenost u odnosu na izgrađeno okruženje.

    22. Navedenu činjenicu Sud je potvrdio i na održanom ročištu za raspravu, izvršivši uvid u Google Maps u prisutnosti stranaka. Pritom Sud nalazi neosnovanim prigovor tužitelja da se višestambene građevine u neposrednom susjedstvu predmetne građevine, ne mogu smatrati neposrednim okruženjem iste budući da se nalaze u različitom bloku. Naime, navedene višestambene građevine prvi su susjedi predmetne građevine te kao takve predstavljaju njezinu neposrednu okolinu. Glede pozivanja tužitelja na autentično tumačenje Odluke o donošenju Prostornog plana Općine Pula dano od Županijskog poglavarstva Istarske županije 30. studenoga 2004., a kojim se pojašnjava pojam "bloka", ističe nije uzeto u obzir imajući u vidu pravni stav izražen od Ustavnog suda Republike Hrvatske u odluci broj U-II-3438/2005 od 16. svibnja 2006., sukladno kojemu donositelji podzakonskih propisa nisu ovlašteni donositi vjerodostojna tumačenja propisa, budući da bi se time proizvelo nedopušteno povratno djelovanje podzakonskih akata, te stoga iste nije dopušteno vjerodostojno tumačiti. Slijedom svega navedenog, Sud smatra da je predmetni idejni projekt u cijelosti usklađen sa mjerodavnim prostornim planom, a tužitelj u ovome sporu, kao ni u izjavljenoj žalbi, osim paušalnog osporavanja sadržaja istoga nije konkretizirao svoje prigovore.

    23. Nastavno, ne mogu se prihvatiti kao osnovani niti prigovori tužitelja glede toga da mu u provedenom upravnom postupku nije dana mogućnost očitovanja i sudjelovanja. Naime, tužitelj je u tri navrata usmeno iznosio svoje prigovore na zapisnik kod upravnog tijela, kojom prilikom je istome omogućen uvid u idejni projekt kao i cjelokupnu dokumentaciju, nakon čega je dodatno dostavio i pisano očitovanje. Okolnost što tužitelju nakon dostave ispravljenog idejnog projekta nije pružena ponovna mogućnost uvida u isti nije od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja tuženika i izdane lokacijske dozvole, a budući da je navedeni projekt ispravljen samo u pogledu naziva tvrtke investitora, ulaganja novih posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te na način da je tekstualnom dijelu (tehničkom opisu) idejnog projekta korigirana oznaka visine zgrade kako bi se ista uskladila sa nacrtnim dijelom. Imajući u vidu da u svemu preostalom idejni projekt (uključujući i nacrti odnosno grafički prikazi građevine i građevne čestice) ostao neizmijenjen, te da naknadna izmjena nije bila od utjecaja na veličinu građevine, etažnost, veličinu i oblik građevne čestice te smještaj građevine na građevnoj čestici te da se istom nisu mijenjali udaljenost građevine od susjednih čestica odnosno regulacijskog pravca, to Sud prihvaća obrazloženje upravnih tijela da sukladno čl. 149. st. 2. Zakona o prostornom uređenju nije postojala obveza za ponovno pozivanje stranaka u postupku.

    24. Vezano uz navode tužitelja da mu nije pružena mogućnost uvida u posebne uvjete i uvjete priključenja, ističe se da se radi o tehničkim uvjetima za provedbu zahvata u prostoru koje druga javnopravna tijela utvrđuju na način propisan ovim zakonom u okviru svoje nadležnosti, a kojim se aktima ne utječe na prava preostalih stranaka u postupku, te koje iste nemaju pravo osporavati, već se u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje jesu li isti izdani.

    25. S tim u svezi valja istaknuti da je cjelokupni spis upravnog postupka (a sastavni dio kojega čini i sporni idejni projekt sa priležećom dokumentacijom) dostavljen ovome Sudu uz odgovor na tužbu tuženika dana 23. siječnja 2025., a da je odgovor na tužbu (u kojem se navodi da prilog istoga čini i svez spisa) dostavljen opunomoćenici tužitelja 13. veljače 2025. Stoga sud smatra da je tužitelj kako u okviru žalbenog postupka pred upravnim tijelima, tako i u okviru ovoga upravnog spora, imao dostatno vremena i mogućnosti izvršiti uvid u spis postupka te se upoznati sa svom sastavnom dokumentacijom, te po potrebi dostaviti argumentirano dodatno očitovanje, osobito imajući u vidu stručnu kvalifikaciju zakonske zastupnice tužitelja, na koju se ista sama u tijeku spora pozvala.

    26. Također nisu osnovani ni prigovori tužitelja glede nemogućnosti vršenja uvida u građevinsku dozvolu izdanu za pristupnu prometnicu (ogranak Divkovićeve ulice), a imajući u vidu da iz dokumentacije u spisu proizlazi da planirana građevina ima dva kolno-pješačka ulaza, jedan neposredno sa Divkovićeve ulice, a drugi neposredno na planiranu projektni javnu prometnicu kao i da se ovim idejnim projektom ne mijenja mjesto kolnog i pješačkog priključenja na budući ogranak Divkovićeve ulice koji je već odobren pravomoćnom izmjenom lokacijske dozvole od 1. kolovoza 2008. te pravomoćnim aktom za gradnju (Potvrdom glavnog projekta od 28. listopada 2008.). Imajući u vidu da se u postupku izdavanja rješenja o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole ne utvrđuju ponovno činjenice koje su već utvrđene u ranijem postupku izdavanja lokacijske dozvole, to ni ovaj prigovor nije osnovan.

    27. Vezano uz navode tužitelja da postojeća građevna jama po svojim gabaritima izlazi izvan obuhvata zahvata te zadire u druge čestice, uključujući i one u vlasništvu tužitelja, ističe se da se u postupku izdavanja izmjene i dopune lokacijske dozvole utvrđuje samo obuhvat zahvata u skladu sa odrednicama iz prostornog plana, dok eventualno (neosnovano) prekoračenje dopuštenog zahvata od strane investitora nije predmet razmatranja u postupku izdavanja akta za provedbu prostornog plana, već u nadležnosti građevinske inspekcije, kojoj tužitelj svakodobno može podnijeti prijavu bespravne gradnje.

    28. Zaključno, a vezano uz navode tužitelja da je izvršenim uvidom u elektronski upisnik Izdavanja akata za gradnju utvrdio da je naknadno izmijenjen URBROJ pod kojim je izdana lokacijska dozvola (prvotno je završavala sa brojem -22, da bi bila izdana u konačnici sa brojem -025), ističe da navedena okolnost nema nikakvog utjecaja na zakonitost izdanog akta, za kojeg se smatra da je izdan pod onim brojem pod kojim je dostavljen strankama, a u slučaju eventualne greške u pisanju ista se sukladno čl. 104. Zakona o općem upravnom postupku može svakodobno ispraviti.

    29. Slijedom navedenog, proizlazi da su pobijano rješenje tuženika kao i izdano rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole pravilna i zakonita, te da tužitelj svojim navodima nije uspio dovesti u sumnju zakonitost istih, pa je stoga tužbeni zahtjev na temelju čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

    30. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 147. ZUS-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa). Budući je tužitelj izgubio predmetni upravni spor, to istome ne pripada zatražena naknada troškova spora, već je isti dužan nadoknaditi troškove zainteresiranoj osobi, koja je u ovome sporu uspjela, te postavila zahtjev za naknadu troškova. Zainteresiranoj osobi priznat je kao opravdan i nužan zatraženi trošak zastupanja po kvalificiranom opunomoćeniku (odvjetniku) za sastav odgovora na tužbu i za pristup na održano ročište za raspravu, u iznosu od po 1.000,00 EUR za svaku radnju (Tbr. 27.1. i Tbr. 27.2. u svezi Tbr. 52.2. Tarife), uvećano za pripadajući iznos PDV-a po stopi od 25% (500,00 EUR - Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom iznosu od 2.500,00 EUR. Zainteresiranoj osobi nije priznat zatraženi iznos troška sastava podneska od 3. studenog 2025. (zainteresirana osoba u troškovniku navodi da se radi o podnesku od 4. studenog 2025.), budući se po stavu ovoga Suda ne radi o nužnom i opravdanom trošku, a ista je svoje navode iz podneska mogla iznijeti na održanom ročištu.

    31. Tužitelj je u okviru tužbe predložio i određivanje odgodnog učinka tužbe, ističući da će mu izvršenjem lokacijske dozvole nastati teško nadoknadiva šteta u vidu smanjenja vrijednosti nekretnine, onemogućavanje obavljanja redovnog posla uslijed kopanja građevine preblizu tužiteljevoj, a da bi odgoda bila u skladu s javnim interesom, a budući da bi izgradnja ovakve zgrada bila protivna javnom interesu. Tuženik se o navedenom prijedlogu nije očitovao, dok se zainteresirana osoba istome usprotivila.

    32. Navedeni prijedlog Sud nalazi neosnovanim. Naime, sukladno čl. 42. st. 2. ZUS-a jedan od kumulativno propisanih uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe jest da se izvršenjem pojedinačne odluke upravnog ugovora tužitelju nanosi šteta koja bi se teško mogla popraviti. Šteta na koju se tužitelj poziva, po svojoj naravi predstavlja materijalnu štetu (smanjenje vrijednosti nekretnine, onemogućavanje obavljanja redovnog posla) te kao takva nije nenadoknadiva, pa stoga sud smatra da tužitelj nije dokazao ispunjenje uvjeta iz čl. 42. koji bi doveli do usvajanjem njegovog prijedloga, te je stoga prijedlog za određivanje odgodnog učinka odbijen kao neosnovan.

    33. Stoga je odlučeno kao u izreci.

    U Rijeci 11. prosinca 2025.

    Sutkinja

    Daria Pugel

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a). Žalba ne odgađa izvršenje pobijanog rješenja (čl. 128. st. 3. ZUS-a).

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.