Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 3200/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice M. L. iz Z., OIB ... i II. tužitelja I. L. iz N., OIB ..., oboje zastupani po punomoćnici N. V., odvjetnici u Z., protiv tuženika Grada Z., iz Z., OIB ..., zastupanog po punomoćnici Ž. K., odvjetnici u Z., radi utvrđenja prava suvlasništva, odlučujući o prijedlogu I. i II. tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-97/2023-3 od 2. veljače 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3707/2020-44 od 17. listopada 2022., u sjednici održanoj 19. listopada 2023.,
r i j e š i o j e:
I. U odnosu na pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 1. i rednim brojem 5., prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
II. U odnosu na pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 2., rednim brojem 3. i rednim brojem 4., prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-97/2023-3 od 2. veljače 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3707/2020-44 od 17. listopada 2022. I. i II. tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Mora li drugostupanjski sud odlučiti o alternativnim tužbenim zahtjevima podnesenim u prvostupanjskom postupku u slučaju ako isti odbije tužbeni zahtjev, odnosno preinači svojom odlukom prvostupanjsku presudu?
- u vezi s gore navedenim, ako drugostupanjski sud odbije tužbeni zahtjev, treba li isti odlukom vratiti postupak pred prvostupanjski sud u slučaju postojanja alternativnih tužbenih zahtjeva?,
2. Kada prestaje teći rok dosjedanja na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu, da li podnošenjem tužbe prvostupanjskom sudu ili danom donošenja odluke Ustavnog suda RH od 17. studenog 1999. godine, ako se u period dosjedanja računa vrijeme prije 8. listopada 1991. godine, ili je za uračunavanje toga vremena samo bitna činjenica da se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla temeljem odredbe čl. 388 st. 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje; ZOVO)?,
3. Koji zakon se primjenjuje u pogledu rokova za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, obzirom da se u posjedu predmetne nekretnine tužitelji i prednici nalaze za vrijeme važenja tri zakonska propisa; Opći građanski zakonik (dalje; OGZ), ZOVO i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje; ZV), odnosno da li se u konkretnom slučaju primjenjuju rokovi iz ZOVO?,
4. Da li se smatra da je posjed zakonit ukoliko je stečen temeljem rješenja o nasljeđivanju nadležnog suda, koji je predmetne nekretnine unosi kao ostavinsku masu, te ne bi li se tako stečen posjed mogao smatrati kvalificiranim?,
5. Da li je moguće dosijedati na suvlasničkom dijelu nekretnine koji nije određen nego je iskazan u suvlasničkom dijelu naspram cijele nekretnine?.
1.1. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.
2.1. U odnosu na pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 1. i u odnosu na pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 5. tužitelji nisu naznačili razloge zbog kojih smatraju da su ta pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.2. U odnosu na pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 2., pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 3. i pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 4. ne postoje razlozi važnosti tih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, sudske odluke na koje se tužitelji u prijedlogu za dopuštenje revizije pozivaju kao na razloge važnosti tih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, donesene su u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od situacije kakva je u ovom sporu.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.