REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-386/2023-46

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu Stalna služba u Trogiru po sutkinji toga suda Mirni Veža kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], kaštel Štafilić Tadinac 12. zastupana po Marku Ljubičiću odvj. u OD Ljubičić&Vrdoljaki partneri d.o.o. iz Splita protiv TŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] zastupan po Milošu Kandžiji odvj. u [adresa], radi stvarno, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 11. studenog 2025 u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, 11. prosinca 2025. u izočnosti stranaka, objavio je slijedeću odluku

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„ Utvrđuje se da nije pravno valjana uknjižba prava vlasništva izvršena temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, Z.k. odjela Trogir br. Z- 14281/2022 od 20. listopada 2022.g. u dijelu gdje je upisan tuženik TŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/5 idealnog dijela nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], Rastića X, pašnjak pov. 543 m[2] Z. U. [broj ZK uloška] KO. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] Rastića X, pašnjak pov. 355 m[2] Z. U. [broj ZK uloška] i K.O.. Okrug Novi, te se nalaže uspostava ranijeg z.k. stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja, posl.br.: Z- 14281/2022, na način da se ponovno kao vlasnik nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] , Rastića X, pašnjak pov. 543 rn[2] Z. U. [broj ZK uloška] KO. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] Rastića X, pašnjak pov. 355 rn[2] Z. U. [broj ZK uloška] KO. [katastarska općina] upiše tužiteljica CŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/5 idealnog dijela cjeline uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženika TŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/5 idealnog dijela cjeline.“

II Nalaže se tužitelju na ime parničnog troška isplatiti tuženiku u roku 15 dana iznos od 2.300,00 eur-a, dok je preko tog iznosa, za više zatraženo (2.500,00-2.300,00 ) dakle za 200,00 eur- a,zahtjev odbijen kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj 1. veljače 2023. tužiteljica navodi da je 1. travnja 2022. u [adresa] između tužiteljice i tuženika zaključen ugovor o kupoprodaji nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] KO. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] KO. [katastarska općina] i to ugovor kojim tuženik kao kupac kupuje po 1/5 idealnog dijela navedenih nekretnina. Navedeni ugovor da je 5. travnja 2022. ovjeren u popisu kod javne bilježnice Ivane Bartulica-Antulov pod br. OV-662/2022, [adresa] 5. travnja 2022. Tužiteljica nadalje navodi da su stranke 20. lipnja 2022. raskinule navedeni kupoprodajni ugovor gdje kupac ovdje tuženik ovjerava svoj potpis kod javnog bilježnika Ivane Bartulica-Antulov pod br. OV1738/2022, [adresa] 20.lipnja 2022. Medutim, tuženik da 6. travnja 2022. podnosi prijedlog za upis prava vlasništva na navedenim nekretninama za 1/5 idealnog dijela cjeline, a koji prijedlog za upis je usvojen te je tuženik upisan za po 1/5 idealnog dijela cjeline na navedenim nekretninama. Tužiteljica ističe i da su nekretnine upisane pod novim brojevima i novom katastarskom općinom pa je tako tuženik upisan kao suvlasnik za 1/5 idealnog dijela cjeline nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], Rastića X, pašnjak pov. 543 rn[2] Z. U. [broj ZK uloška] KO. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] Rastića X, pašnjak pov. 355 rn Z. U. [broj ZK uloška] KO. [katastarska općina]. Zbog navedenog tužiteljica traži da sud donese presudu kojom će utvrditi da nije pravno valjana uknjižba prava vlasništva izvršena temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, Z.k. odjela Trogir br. Z-14281/2022 od 20. listopada 2022. u dijelu gdje je upisan tuženik TŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/5 idealnog dijela nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], Rastića X, pašnjak pov. 543 m[2] Z. U. [broj ZK uloška] KO. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] Rastića X, pašnjak pov. 355 m Z. U. [broj ZK uloška] ik.Ö. Okrug Novi., te da se naloži uspostava ranijeg z.k. stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja, posl.br.: Z- 14281/2022, na način da se ponovno kao vlasnik nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] , Rastića X, pašnjak pov. 543 rn[2] Z. U. [broj ZK uloška] KO. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] Rastića X, pašnjak pov. 355 rn[2] Z. U. [broj ZK uloška] KO. [katastarska općina] upiše tužiteljica CŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/5 idealnog dijela cjeline uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženika TŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/5 idealnog dijela cjeline.

2. Odgovorom na tužbu od 23. veljače 2023 . tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu, predložio istog odbiti uz osudu tužiteljice na troškova postupka. Potvrdio je tuženik da je 1. travnja 2022. zaključen Ugovor o kupoprodaji kojim ugovorom je tuženik kao kupac kupio 1/5 dijela nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. No, tuženik poriče navod iz tužbe da bi stranke 20. lipnja 2022. godine raskinule navedeni kupoprodajni ugovor ovjeren kod Javnog bilježnika Ivane Bartulica Antulov pod brojem OV- 1738/2022.; ističe da navedeni raskid kupoprodajnog ugovora, a čiji potpis je ovjeren samo od strane kupca, predstavlja fiktivni pravni posao te da je tužiteljica dovela tuženika u zabludu te da da predmetni ugovor nikada nije raskinut, a tužiteljici je poznato iz kojih razloga je tražila ovjeru potpisa na raskidu ugovora o kupoprodaji od strane tuženika.Točno je da je tuženik zajedno sa ostalim kupcima podnio prijedlog za upis prava vlasništva na navedenim nekretninama na svoje ime za 1/5 dijela, a koji prijedlog je usvojen te je tuženik doista upisan na predmetnim nekretninama kao suvlasnik za 1/5 idealnog dijela navedenih nekretnina. Na rješenje zemljišnoknjižnog odjela kojim se tuženik upisuje kao suvlasnik za 1/5 dijela da je tužiteljica uložila prigovor, ali i povukla isti 5. siječnja 2023. Sud svojim rješenjem od 9. siječnja 2023. u predmetu broj Z-14281/2022 odbija prigovor tužiteljice kao neosnovan te potvrđuje rješenje suda od 20. listopada 2022. Na navedeno rješenje tužiteljica ulaže žalbu, a koje se žalbe odriče izričito,bezuvjetno i neopozivo, a koju izjavu ovjerava kod Javnog bilježnika Ivane Bartulice Antulov pod brojem OV-342/2023 dana 27.1.2023. Povodom žalbe tužiteljice nije donijeta još nikakva odluka.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao Izvadak iz BZP Z. U. [broj ZK uloška] i Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (list 3 i 5), rješenje zemljišno knjižnog referenta posl.br. Z- 14281/2022 od 20. listopada 2022 (list 7), Ugovor o kupoprodaji nekretnine (list 10 - 12) raskid Ugovora o kupoprodaji nekretnina (list 13 i 14), prepisku s potvrdom uplate (list 31) , pregledani su i pročitani predmeti P 3575/23 , Z- 14281/22 (Z- 5093/23) list 74, P 3937/21 te je izveden dokaz saslušanjem stranaka (list 45-48) i svjedoka NŽ (list 59 -61), SŽ (list 82-84), IŽ (list 105-109) dok se nije izvodio dokaz saslušanjem svjedoka KŽ od kojeg prijedloga je sama stranka ovdje tuženik odustao podneskom od 20. kolovoza 2025. i nije se pregledavala u spisu priložena dokumentacija na njemačkom jeziku u onom dijelu koja nije dostavljena u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik te nakon što su se stranke izjasnile da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga na ročištu 11. studenog 2025 zaključio raspravljanje.

4. Sukladno članku 7. st. 1., člank 8., članku 219. st. 2., članku 221.a i članku 220. st. 2. ZPP-a u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora te prikupljanje i izvođenje dokaza, teret inicijative za prikupljanje dokaza na strankama.

5. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. i 221 a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07; 84/08; 123/08., 57/11., 148/11.,25/13., 89/14., 70/19. , 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

6. Predmet spora je brisovni zahtjev pozivom na ugovor o raskidu te uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

7. Između stranaka nije sporno:

- da su tužitelj i tuženik sklopili Ugovor o kupoprodaji nekretnine ovjeren po javnom bilježniku 5. travnja 2022.koja nekretnine su dobile nove brojeve i novu kat. općinu ;

-da se tuženik uknjižio u zemljišnoj knjizi na temelju prijedloga od 6. travnja 2022. i priložnog mu kupoprodajnog ugovora

-da su stranke u pogledu istih nekretnina sklopile i raskid ugovora ovjeren po javnom bilježniku 20 lipnja 2022.

-da je tuženik zajedno sa ostalim kupcima raspolagao predmetnom nekrentinom u korist trećih osoba.

8. Sporna je volja stranaka, ispunjenje Ugovora o kupoprodaji nekretnine te Ugovora o raskidu kupoprodajnog ugovora.

9. Pregledom izvatka iz BZPa Z. U. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] ovaj sud utvrdio je da je na nekretnini označenoj kao 4338 površine 355m2, uknjižen tuženik za 1/5 suvlasničkog dijela zajedno sa NŽ (saslušanim u ovom postupku kao svjedok), ĆŽ, ĐŽ, KŽ također, svaki također za od po 1/5 dijela.

10. Pregledom izvatka iz BZPa Z. U. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] ovaj sud utvrdio je da je na nekretnini označenoj kao 4341 površine 543 m2, uknjižen tuženik za 1/5 suvlasničkog dijela zajedno sa NŽ (saslušanim u ovom postupku kao svjedok), ĆŽ, CŽPN također, svaki također za od po 1/5 dijela..

11. Pregledom rješenja zk referenta ovog suda posl.br. Z- 14281/2022 od 20. listopada 2022. (koji je i dio spisa Z pročitanog tijekom postupka (list 74 spisa)) utvrđuje se da se na temelju ugovora o kupoprodaji od 1.travnja 2022 ovjerenog 5. travnja 2022 od javnog bilježnika uknjižuje pravo vlasništva na nekretninama č.z. 4341 i 4338 u korist tuženika za 1/5 dijela te ĆŽ, CŽPN također, svaki također za od po 1/5 dijela uz prethodno biranje prava vlasništva s imena tužiteljice na predmetnoj nekretnini za cijelo, dok je odbijen prijedlog za uknjižbom na nekretninama položenim u ZU 1545 KO [katastarska općina] jer je riječ o nekretnini upisanoj kao javno dobro u općoj uporabi neotuđivo vlasništvo Općine Okrug za cijelo

12. Pregledom i čitanjem Ugovora o prodaji nekretnine sklopljenim 1. travnja 2022. između tužiteljice kao prodavateljice i tuženika kao jednog od kupaca zajedno sa NŽ koji je u ovom postupku saslušan kao svjedok, te ĆŽ ŠŽ, KŽ ovjerenim od strane javnog bilježnika Ivane Bartulica Antulov OV- 661/2022, 5. travnja 2022 ,u potpisu prodavateljice, proizlaze slijedeća utvrđenja ugovornih stranaka:

-čl. I i II uglavljeno je da su predmet kupoprodaje nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] ZU 3153 i 268/18 ZU 3233, obje K. O. [katastarska općina] na način da svaki od kupaca stječe nekretninu za 1/5 suvlasničkog udjela;

-čl .III utvrđeno je da je kupoprodajna cijena u iznosu od 350.000,00 eur-a isplaćena od kupaca prodavateljici što ona i potvrđuje te izjavljuje da nema drugih potraživanja spram kupaca;

-čl. IV prodavateljica ovdje tužiteljica daje tabularnu izjavu za uknjižbu u zk knjizi te se utvrđuje da su potpisom ugovora kupci ušli u posjed predmetnih nekretnina;

-ugovor su potpisale sve ugovorne strane.

13. Pregledom i čitanjem Raskida ugovora o kupoprodaji nekretnina utvrđuje se slijedeće:

-Raskid ugovora je potpisan od strane tužiteljica i njezinog supruga, ovdje saslušanog svjedoka IŽ s jedne strane kao prodavatelja i tuženika kao druge ugovorne strane- kupcam ovjeren u potpisu istog od javnog bilježnika Ivane Bartulica

Antulov pod OV- 1738/2022 20.lipnja 2022.;

- člankom I istog utvrđuje se da postoji još jedan ugovorni odnos u kojem je prodavatelj IŽ kupcu TŽ prodao 21. ožujka 2022 nekretnine koje oznakom ne odgovaraju predmetnima i to prodajom odgovarajućeg suvlasničkom udjelu č.z. 268/19, čzgr.1164, č. zem [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] , kao i da utvrđenje da su drugi ugovorni odnos sklopili tužiteljica i tuženik za odgovarajući suvlasnički udio upravo ovdje predmetnih nekretnina;

- da je pred sudom u tijeku postupak P-3937/2021 po tužbi ovdje tuženika protiv IŽ u svezi predmetnih nekretnina te se tužitelj, ovdje tuženik, obvezao povući tužbu;

-Čl. II ugovoreno je da suglasnošću volja se raskidaju ugovori iz čl. I;

-Čl. III ugovoreno je da ugovorne strane ovjerom raskida ugovora su u cijelosti razriješile svoje međusobne odnose te da jedna prema drugoj nemaju nikakvih potraživanja;

-Predmetni raskid ugovora nije vezan ni rokom ni uvjetom.

14. Pregledom i čitanjem spisa predmeta P 3575/2023 tužiteljica ŽŽ kao tužiteljica ustala je tužbom protiv tuženika ad1-5 kupaca, 24.srpnja 2023 s traženjem da sud utvrdi ništetnost odnosno da nije nastao i da je bez pravnog učinka ugovor o kupoprodaji nekretnina od 1. travnja 2022.odnosno ugovora od 27.siječnja 2023.

15. Iz spisa P- 3937/21 proizlazi da je isti oformljen tužbom od 5. studenog 2011 ovdje tuženika protiv tužiteljičinog supruga, ovdje saslušanog svjedoka IŽ, radi utvrđenja prava vlasništva predmetne nekretnine koja tužba je povučena 24. lipnja 2022.

16. Pregledom i čitanjem Z- 5093/2023 utvrđeno je da je NŽ podnio prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora od 5. travnja 2022 , rješenjem suda posl. br. Z- 14281/22 prihvaćen je prijedlog i određena je uknjižba tuženika u odgovarajućem suvlasničkom udjelu na predmetne nekretnine na koje rješenje je tužiteljica je izjavila prigovor 2.studenog 2022. koji je povukla potom 5. siječnja 2023., a na rješenje suda je potom izjavila i žalbu 2.veljače 2023. koja je rješenjem suda odbačena kao nedopuštena.

17. Tijekom postupka sud je izveo i dokaze saslušanjem svjedoka i stranaka .

18. U svom stranačkom iskatu tužiteljica je potvrdila da je s tuženikom 1.travnja 2022.zaključila kupoprodajni ugovor navodeći da je isti potpisan s aneksom koji je bio garancija za neki navodni dug, a koji ugovor da je potpisala pod prisilom budući da je vršen pritisak na nju i supruga. Raskid ugovora da je nastupio 20.lipnja 2022 da bi se u međuvremenu tuženik upisao kao vlasnik u zk i po raskidu se isti nije ispisao, te da se sada ta nekretnina prodala trećoj osobi iako je tuženiku kod zaključenja tog kupoprodajnog ugovora isplaćena u cijelosti kupoprodajna cijena od 185.000,00 € s time da taj iznos nije iznos kupoprodajne cijene s tuženikom budući je udio tuženika manji , ovaj iznos kupoprodajne cijene od 185.000,oo da se dijeli na pet dijelova , pri čemu se ispravila i kazala da je kupoprodajna cijena za to zemljište bila 350.000,oo eura koja se dijelila na pet dijelova, na tuženika i još četiri druge osobe na drugoj strani.Odnosno da je njezin suprug dao to zemljište koje je glasilo na njeno ime kao garancija za dug koji je imao prema tim osobama i koju je svaku posebno trebalo isplatiti, te da je njezin suprug tuženiku isplatio 185.000,00u različitim valutama i digitalnim valutama. Iako ga je isplatio za njegov dio koji je puno već od djela koji mu je trebao pripasti, da se tuženik nije ispisao iz zemljišta, da nije izvršen raskid ugovora u zknjigama. Na upit suda je li nakon što je podnesen zahtjev za uknjižbu i nakon što su joj dostavljena rješenja na njenu adresu u svezi upisa tj. brisanja upisa, ulagala žalbe na rješenje zk odjela, iskazala je da ju pamćenje teško služi, jer da su imali jednu tužbu prije toga od koje da su odustali zbog pritiska, no da ne zna o kojoj je točno tužbi riječ , jedna je žalba povučena u zk postupku jer se na njih vršio pritisak. Na upit suda je li ona kod javnog bilježnika ovjeravala koju svoju izjavu u vezi ovog ugovora koji je zaključila s tuženikom odgovorila da je raskid ugovora ovjeren kod javne bilježnice Ivane Bartulović. Objasnila je da je kratica USDT oznaka kriptovalute digitalni dolar. Na upit suda postoji li dokaz da je uplatom tih vrsta valuta i tuženik isplaćen za kup. iznos od 185.000 €, odgovorila je da posjeduje potvrde za to jer da nije u cijelosti isplaće tuženik ne bi ni došlo do raskida. Nakon što je pregledom spisa utvrđeno da postoji neka žalba od 2.veljače 2023. koja je zaprimljena kod zk odjela taj dan pozvana tužiteljica da iskaže što je s njom je li riječ o nekoj drugoj žalbi, tek odgovorila da se sve vodi na istu temu. Na upit može li objasniti je li potpisala i ovjerila kakvu izjavu koja se nalazi u zk spisu odgovorila da nije potpisivala nikakve izjave, nego samo raskid ugovora, uz ogradu, da ju sjećanje slabo služi, ali da je povučeno, jer je na njih vršen pritisak. Na upit zašto je ona tuženiku isplatila 185.000,00 ako je kupoprodajna cijena 350.000,00 eura na 5 dijelova, odgovorila da na to pitanje najbolje odgovor može dati njezin suprug jer da ona nema nikakve odnose s tuženikom.Na upit kako su ovjeravali i potpisivali ugovore iskazala je da je njezino zemljište dano kao garancija za poslove koje je vodio njezin suprug o čemu on može kazivati. Vlasništvo predmetnog zemljišta da je stekla darovanjem od supruga, ali ne zna točno kada u odnosu na poslovni odnos njezinog tužitelja s tih pet osoba. Na traženje suda da objasni povlačenju „ prigovora“ u zk predmetu, zaprimljen 5.siječnja 2023. odgovorila kako je isto povučenp jer da se vršio pritisak, ona da živi u [adresa] s roditeljima, njezin suprug da je u Švicarskoj, a da su tih pet osoba s još večim društvom nju provocirali, palili vatru, u dvorištu da imaju pse pa da je tuženik puštao zvuk s lavežom psa, o čemu da je obaviještena policija. Na upit je li ona pokrenula kakve kaznene prijave protiv tih osoba uputila da se odgovor dobije od njenog supruga, potom ipak odgovorila da je bilo prijava je bilo kod policije što je evidentirano, a što se tiče postupka, to da su neke stvari u toku, ali ona ne radi sama na svoju ruku. Na traženje pun. tuženika da iskaže koje su to tih 5 osoba odgovorila da su to ovdje tuženik, ŠŽ, MŽ, KŽ i NŽ i puno nepoznatih osoba koji su vršili pritisak na nju i to ne samo jedan danm nego je to trajalo i to je sve poznato policiji i što se može utvrditi uredovanjem. Na upit suda je li pokrenula kakve parnične postupke protiv treće osobe za koju je kazala da je nakon zaključenje ugovora s TŽ do raskida, da se isti upisao i nakon toga prodao trećim osobama odgovorila tek da se vodi poseban postupak.

19. Tuženik je u svom iskazu (saslušan na istom ročištu kao i tužiteljica) na upit suda da objasni zbog čega se protivi tužbi ako je nakon što je zaključen kupopoprodajni ugovor, i ako je isplaćen i nakon što je uknjižen, izvršen raskid ugovora, odgovorio jer da nije isplaćena vrijednost koju da je on trebao dobiti temeljem ugovora kojeg je zaključio s g. IŽ. Ugovor da su zaključili on i IŽ gdje mu je dao određeni iznos novca da radi s njime budući se predstavljao kao poznati broker koji je radio u Njemačkoj, Švicarskoj da bi se uspostavilo da je on obični kuhar; da je IŽ dao na ime tog poslovnog odnosa 185.000,00 eura . Potom na upit suda znači li da on potvrđuje navod tužene da mu je isplačeno 185.000,00 eura iskazao da je riječ o toj visini novčanog iznosa, ali da mu stvarno taj iznos nije isplaćen. Objasnio je da mu je doneseno tek 115.00,00 a 70.000,00 da je ostalo na zemlji , što da je trebalo prebiti; kada bi se njemu isplatilo tih 70.000,00 od zemljišta ili novčano, on da ne bi s tim ništa više imao; kada da je saznao za činjenicu da je prodajući stan i dobiveni novac dao suprugu tužiteljice, saznao da je kuhar, a ne broker kako se predstavljao ustao je on tužbom, a on da je tad svu svoju imovinu prenio na tužiteljicu. Na upit suda je li riječ o predmetu TŽ, JŽ kod druge sutkinje ovog suda odgovorio da je tu predmetnu tužbu povukao zato što je prepisao garanciju za to zemljište, garanciju da će vratiti novce ako ne vrati novce, da će dati zemljište zato je i tužiteljica potpisala sve isprave .Na upit suda odgovara li istini tvrdnja tužiteljice da bi on s još četiri osobe i još više osoba narušavao njen mir i vršio prinudu odgovorio da on nema prijavu od policije samo za što sam puštao na bluetooth lavež pasa, ali nije ušao na tuđe zemljište, već da je došao na svoj dio zemljišta, jer je njegova parcela zasebna od zemljišta tužiteljice.Raskid ugovora od 20.06.2022.je potpisao i ovjerio potpis jer da je vjerovao na isti način kako je to vjerovao kad je IŽ dao novac . Na upit suda ako mu novac nije vraćen u cijelosti zašto je potpisao raskid ili je potpisao nakon što je djelomično vraćeno, odgovorio da je potpisao zato što je djelomično isplaćen novac a ostatak je ostao nepodmiren u zemljištu od 70.000,00 kao garancija .

20. Ocjenu stranačkih iskaza, sud je donio dovodeći iste u svezu s ostalim dokazima u prvom redu materijalnom dokumentacijom u spisu predmeta potom i ostalim iskazima salsušanih svjedoka, koja ocjena je iznesena u nastavku obrazloženja.

21. U postupku saslušani svjedok NŽ potvrdio kako je i on bio sudionik poslovnog odnosa i stranka kupoprodajnog ugovora s tužiteljicom za predmetne nekretnine položenu u K. O. [katastarska općina], a riječ je u naravi o parceli veličine 980 m, sastavljenoj od dvije čestice. Svjedok je iskazao kako je kupoprodajna cijena isplaćena tužiteljici na ime kupnje nekretnina .Na upit tko je u posjedu nekretnine svjedok je kazao da su oni predmetnu nekretninu dalje prodali što da je tužiteljica zabilježbama blokirala. Nakon što je sklopljen kupoprodajni ugovor da je tužiteljica pokušavala napraviti raskid kupoprodajnog ugovora i taj raskid da je TŽ potpisao, a on da nije. Na upit je li TŽ izrazio kakvu želju za prestankom tog ugovora, svjedok je odgovorio da je kupoprodaji prethodio poslovni odnos koji su svi imali s tužiteljičinim mužem IŽ i na ovaj način su htjeli riješiti sva potraživanja koja su imali međusobno, a što da je uključivalo i daljnju prodaju te nekretnine što je blokirala tužiteljica. U pogledu samog sadržaja svjedok je kazao da mu je tek poznato da je TŽ otišao u javnog bilježnika potpisati raskid ugovora uz obećanje od tužiteljice da će se time riješiti svi njihovi međusobni odnosi. IŽ i ŽŽ da je upoznao preko TŽ, dakle poznaje ih zadnjih nekoliko godina, isključivo su u poslovnom odnosu. Na poseban upit vodi li se kakav kazneni postupak između TŽ, CŽ i IŽ, svjedok je odgovorio da ne zna. Priroda poslovnog odnosa je kupnja nekretnine. Na poseban upit odgovorio je i da cijeli grad zna da se IŽ bavio kupnjom kriptovaluta. Na poseban upit kako su isplatili novac za kupnju nekretnine ŽŽ, svjedok je odgovorio da su imali suradnju s njenim mužem, a u međuvremenu da su se nekretnine prebacile s njega na nju. Poznaje GŽ, knjigovođu od IŽ. Na upit je li mu poznato da je tuženik i za koji iznos bi bio namiren, svjedok odgovorio da je 70.000,00 EUR-a ostalo duga prema njemu, za rješidbu svih poslovnih odnosa, što se trebalo riješiti daljnjom prodajom nekretnine, što je tužiteljica to blokirala. No nije znao koliko je novaca primio prije. Ukupno da su za kupnju nekretnine dali 350.000,00 EUR-a, no ne može se sjetiti koliko je on dao za kupnju da to piše u ugovoru. Na upit je li on potražuje išta od tužiteljice odgovorio kako su oni tu radi TŽ i skidanja tereta s nekretnine.

22. Svjedokinja SŽ u svezi predmeta spora prvo je objasnila svoj odnos sa strankama pa tako kazala da je od veljače 2021. do 07. listopada 2024., bila zaposlen u firmi IŽ, a koju je u jednom trenutku preuzela njegova supruga ŽŽ, no ona je samo fiktivno bila direktor na papiru, jer da je IŽ firmu vodio i upravljao s njom. TŽ poznaje jer da je surađivao s IŽ, vodio je jednu od njegovih firmi, ona da je radila u knjigovodstvu. No da ona nije vidjela da je netko donio, odnio novac, međutim zna da su nastali nekakvi kasnije problemi. U jednom se i sama našla, jer da joj je IŽ predložio da podigne kredit i uloži novac, koji će joj se oplemeniti i vratiti u većem iznosu pa da bi na taj način bila na dobitku. Istom da je povjerovala i navedeno učinila, međutim novac još da čeka, kao većina njegovih suradnika. Navedeno nije prijavila policiji.IŽ da je poslovao ugovorima o „trade-ing“, prije je da je bilo je cca 15 zaposlenika koji su već digli kredit na ovakav način, a čime se IŽ točno bavio to ne zna. On se predstavljao da radi za jednu firmu D-FINE a,li su naknadno saznali da nije bio njezin zaposlenik te se predstavljao kao sposoban broker koji da je radio na burzi, što su naknadno utvrdili da nije bilo istina. Sjeća se da je u ugovoru stalo da se ulog neće izgubiti štoviše uvećati će se za 5%. No, da nije bilo riječi o kriptovalutama. Sjeća se da je IŽ sa 6-7 ljudi razgovarao da je imao određena dugovanja prema njima, nije im vratio novac, pa su oni od njega tražili naknadu štete. Međutim, IŽ da je u zamjenu za gotovinu koji im je bio dužan, dao dio zemljišta s kućom. Točnije na zemljištu koji je bio predmetom jednog ugovora bio je i njezin ured, pa je trebala iseliti zbog toga, a drugi ugovor se ticao te kuće. On je nekretnine prebacio na ŽŽ, sjeća se da je to uključivalo rad odvjetnika Parlova. ŽŽ je potom na zemljišniku izjavila prigovor na uknjižbu, međutim početkom 2023. ona i je s ŽŽ otišla u ured JB u [adresa] Bartulice, gdje je ŽŽ dala izjavu da neće tražiti te nekretnine i da će povući prethodno izjavljen prigovor u ZK postupku. Otišla je s njom ovo iz razloga što ju je IŽ to zamolio, jer misli da je on planirao tim ljudima dati nekretninu prema dogovoru, ali tom da se protivila ŽŽ, no na kraju je prihvatila i navedeno potpisala. ŽŽ je tada kazala kako slobodno mogu s tim nekretninama raspolagati kako je se to više ne tiče, a riječ je o zemlji naziva Rastića X7.Na upit jesu li joj poznati pisani akti kupoprodajni ugovori između IŽ, ŽŽ i TŽ, svjedokinja je odgovorila kako je imala tu svu dokumentaciju, ali nije ju previše čitala; IŽ bi joj poslao, a ona bi istu printala i ulagala u registratore, arhivirala. Zna da ti ugovori postoje; čak zna za predbračni ugovor IŽ i ŽŽ, ali ne zna što u njemu piše. Poznato joj je postojanje raskida ugovora o kupoprodaji nekretnina i njega da je IŽ poslao i isprintanog da je uložila u registrator. Na poseban upit je li razgovor i dogovor između njih išao u smjeru da bi nekretnine predstavljale osiguranje ili da bi prepuštanjem istih riješili sve odnose, čula je da je usmeni dogovor da bi te nekretnine prvo bile osiguranje na godinu dana, međutim kako on nije ispoštovao dogovor, sklopljen je ugovor i IŽ je odlučio dat im zemlju, kao naknadu za novac, a i za kuću što da ŽŽ nije smjela znati. Zato su ugovori bili kod nje jer ŽŽ to nije smjela vidjeti. Na taj način njih 6-7 većina bi bila isplaćena, što uključuje TŽ. On je njima doslovno dao te nekretnina i ne zna u čemu je problem. Ispred nje IŽ nije dogovarao posao, u pravilu je to radio u svom uredu „jedan na jedan“ pa je bila iznimka kad ih je ona vidjela 6-7 odjednom kojom prilikom je čula za dogovor. Dakle, one ne zna i nije čula zašto bi došlo do raskida ugovora, a i ono što ona misli je da je IŽ ljudima obećao nekretnine potom ih prepisao na ŽŽ pa njima dao iste, sve na prijedlog odvjetnika Parlova. Zna i da je dio duga vraćao i preko kriptovaluta, a ovo sve na temelju potvrda koje joj je slao. Dakle ona da ne zna tko je IŽ i koliko dao novaca i ne zna koliko je on kome vratio. Uz TŽ prisutni su bili KŽ, NŽ, ĆŽ i jedan prezimena ŠŽ, dok se drugih nije sjetila .Na poseban upit da objasni ponašanje ŽŽ, nakon davanje izjave u javnog bilježnika odnosno je li joj poznato koji bi bio razlog utuženja, odgovarila da ne zna, zna tek da se ŽŽ nakon izjave kod javnog bilježnika smirila sve do jednog trenutka, kad je odlučila potraživati natrag nekretnine, a ne zna zašto. Ona nije imala s njom komunikaciju iako bi ju ona pustila u njihovu kuću, gdje je bio fizički ured, po dokumente, sve ovo po traženju IŽ, jer je on Švicarskoj, i jednom do dva puta godišnje bi dolazio Republiku Hrvatsku pa je ona te dokumente po potrebi slala odvjetniku. IŽ kad bi dolazio kući, skrivao bi se i ne bi izlazio iz iste, bio bi uz tjelohranitelje. Na upit jesu li ugovori vezani uz neku posebnu firmu ili osobno uz IŽ, svjedokinja je odgovorila da je sigurna da je riječ o prijevari, a to da sada shvaća.

U svezi ŽŽ i razloga zašto bi ona sad odjednom promijenila mišljenje i tužila TŽ, ističe da ŽŽ ima takvu narav, danas nešto odluči sutra odluči drugo. Tako i na njezinom primjeru jedan dan joj je bila odlična, a sutradan je dobila otkaz zbog izmišljenog razloga. IŽ nije znao za njezin otkaz, a nakon otkaza se s IŽ nije čula.

23. Tijekom postupka saslušan je i svjedok IŽ svjedok koji je srodan sa tužiteljicom (suprug) koji je i potvrdio činjenične navode iz tužbe kao istinite. Dodatno je iskazao da je tuženik bio zaposlenik u njegovoj firmi koju je ranije imao u Hrvatskoj, no nisu baš poslovno surađivali, ali da ga poznaje dobro. Predmetna nekretnina koja je obuhvaćena ugovorom njegove supruge i tuženika, iz travnja 2022., služila je kao sigurnost, odnosno garancija za vraćanje određenih novčanih iznosa. Naime, osobe koje su i navedene u spisu kao potpisnici NŽ, ĆŽ, ŠŽ, KŽ, pa i tuženik TŽ, ulagali su u njega neke određene novčane iznose jer je broker, kako bi im se isto oplemenilo i uloženo vratilo. Kako je burza jako rizična, puno stvari se dogodilo i došlo je do toga da su oni svi tražili sigurnost, stoga je to i ponudio imenovanima, dajući zemljište kao garanciju. No, kako je ranije darovao zemljište supruzi ona je potpisnik ugovora s navedenim osobama. Dakle, prije prepisivanja na suprugu, to zemljište je bilo njegovo da bi prije potpisa ugovora, istu prenio na suprugu ( prije 01. travnja 2022. )U svakom slučaju veliki iznos novčanih uloga da je vratio, a konkretno TŽ da je sve platio i on da je potpisao izjavu o raskidu ugovora. Kasnije je saznao da se to zemljište naknadno prodalo, misli da je jedna osoba bila prezimena C. Od svih osoba koji su bili potpisnici ugovora s njegovom suprugom, TŽ da je jedini dao raskid. Njegova supruga tužiteljica, ništa nije znala o njegovim poslovima, ona je ovdje isključivo potpisnik ugovora, jer je u tom trenutku nekretnina bila na njoj. Tuženik da je u cijelosti isplaćen, ne samo novčano nego i vrijednosti izraženoj u kriptovaluti, koja je također kasnije prodana i ostvaren novčani dobitak. Ne zna točan datum kad se tuženik upisao u ZK knjizi, ali sjeća se da je bilo turbulentno razdoblje, te ne zna da su popratili taj upis u ZK. Točno je da je garantirao ulagačima oplemenjivanje uloženog i vraćanje, te dobitak, no priroda brokerskog posla je rizična, ali svakako stoji kod riječi da će uloženo vratiti. SŽ poznaje jer mu je bila knjigovođa i ulagač, te da se i tu također puno stvari dogodilo i da je u tijeku i povrat tog dijela. Također ističe da su u tijeku postupci, naime bilo je mnogo kaznenih prijava protiv njega, predao je dokumentaciju koju posjeduje ODO-u. Nema potvrđenih optužnica protiv njega, koliko zna. Tuženik, nakon što mu je vraćen novac nije vratio zemljište ni njemu ni supruzi, a koje je služilo kao garancija ugovoru. Osobe koje su kupile zemljište bile su svjesne problema i međusobnih odnosa.TŽ nakon toga da nije prijavljivao na državne institucije.Nudio je i dogovor da mu vrate nekretninu i to da će se vratiti nekretnina kad se isplati u cijelosti uplaćeni iznos. Nije bilo riječi da će se predmetna nekretnina dalje prodavati, jer je zemljište bilo garancija da će im se vratiti uloženi novčani iznos. Da objasni novac koji je predstavljao ulog, nije bio za kupnju kriptovaluta, već i dionica i za klađenje." Tuženik da nije uložio kako je kazao 185.000,00 EUR-a, već je uložio 40.000,00 EUR- a, sve je uplatio na račun, dok mu na ruke nije dao.Koji iznos mu je trebao vratiti koliko je on i uložio 40.000,00 EUR-a, no kako je ugovor glasio na 185.000,00 EUR-a, toliko da

mu

je

i

vratio

i

to

u

kriptovalutama.

No vrijednost vraćenog u trenutku povrata da ne odgovara vrijednosti novčanog uloga tuženika, jedan USDT odgovara vrijednosti jednog dolara, sjeća se da je zadnja uplata bila na 85.000,00 USDT, nakon te uplate tuženik da je išao potpisati raskid ugovora, no kako je bilo više poslovnih odnosa u tijeku, ne zna točno koliko je USDT-a tuženik dobio. Svakako ugovor nije sklopljen iz razloga da je tuženik predao 185.000,00 EUR- a, jer je on dao 40.000,00 EUR-am kredit određene visine mogao je ishoditi ako je imao siguran novac. Zbog čega da su smo potpisali fiktivni ugovor.

Bivša knjigovođa, SŽ, je bila upoznata s ovim poslovnim odnosom, u kojem su sudjelovali tuženik i ostale osobe, vodila je sve isplate, a on da je bio u Švicarskoj. I sam tuženik je bio njegov zaposlenik, upoznao ga je u kući kao električara, a kasnije ga je zaposlio u svoju firmu, njegova zadaća su bili svi poslovi s kojima se bavio, pa je tako i organizirao posta.Radio je sve što je bilo potrebno; oni i tuženik kupovali su zajedno nekretnine tako i kuću u [adresa], koja je prepisana na NŽ, jer je i on ulagao u posao, pa je na ime ulaganja dobio tu kuću, ali ima ugovor i dokumentacija u spisu. On sam osobno taj iznos ne vidi kao dug, da on nikome ne duguje ništa, ovo da je bio ulog, za koji je rekao da će ga vratiti, puno da već i jest vratio Nekretninu u [adresa] darovao je supruzi bez ideje da će dati tu nekretninu kao sigurnost TŽ i dr. Naime ta nekretnina je bila na neki način sigurnost za suprugu, da i ona ima nešto na sebi. TŽ i dr. da su vršili pritisak za povratom uloženog ali darovanje da je bilo prije takvih pritisaka. Nakon što se TŽ uknjižio da se on žalio, sa suprugom. Ta žalba je i dalje aktualna, nisu ju povlačili. Ne zna za nikakve kaznene postupke pred državnim odvjetništvom; Osobe koje su kupile nekretninu u [adresa] da su znale za probleme s nekretninom preko radnika koji ostvaruje s njim kontakt, koji je preporučio da nekretninu ne kupuje jer nije čista.Nije mu poznata zabilježba tuženika odnosna plombu u zk prije ugovora o darovanju a da tuženik koji je dobio novac, nije se isknjižio.

24. Analizom iskaza svjedoka i stranaka, koji su bili potpisnici ugovora, dolazi se do zaključka da su suglasno iskazivali u dijelu koji se odnosi na poslovnu suradnju tuženika i tužiteljičinog supruga njihovih nerazriješenih poslovnih odnosa odnosno postojanje predmetnog poslovnog odnosa tužiteljice i tuženika kroz kupoprodajni ugovor- a koji, za koji je utvrđeno da je u cijelosti ispunjen.

25. Ostale dokaze u smislu materijalne dokumentacije koje se ovdje posebno ne analiziraju sud nije našao bitnim za odluku o predmetu spora pri čemu se u prvom redu misli na interne prepiske posebno one na jeziku koji nije službeni jezik suda i bez prijevoda. Pri tom preslika prepiske na hrvatskom jeziku na str 31 spisa, ne dokazuje isplatu u svezi konkretnog kupoprodajnog ugovora.

26. Dakle, povezujući sadržaj opisanih iskaza sa materijalnim dokazima koji prileže spisu naročito kupoprodajnim ugovorom i raskidom ovaj sud utvrdio je slijedeće:

-kupoprodajni ugovor tužiteljica i tuženik sklopili su za suvlasnički udio nekretnina položenih u [adresa], koje su u međuvremenu upisane pod novim brojem i novom kat. općinom te je provedena uknjižba, u korist tuženika pri čemu se ističe da je člankom 59 stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19 128/22,155/23, 127/24 dalje ZZK) propisano je da isprava treba sadržavati točnu oznaku zemljištu u tabularnoj ispravi ili prava glede kojeg se zahtijeva uknjižba što predstavlja bitnu materijalnopravnu pretpostavku koja mora biti ispunjena da bi sud dopustio uknjižbu i na što pazi po službenoj dužnosti jer u protivnom ne dozvoljava uknjižbu ;

- kupoprodajni ugovor je u potpunosti ispunjen;

- Između tuženika i tužiteljičinog supruga postojalo je više poslovnih odnosa;

- tužiteljica , svjedok FŽ i tuženik su potom potpisali dokument naziva raskid ugovora o kupoprodaji nekretnina kojim u suštini se referiraju na dva prethodno sklopljena kupoprodajna ugovora te utvrđuju da je u zemljišnim knjigama proveden ovaj predmetni ugovorni odnos o kupoprodaji suvlasničkog udjela istih nekretnina, a koja oba ugovora da raskidaju;

-tužiteljica je u zemljišnoknjižnom postupku izjavila prigovor i priložila raskid, potom isto povukla;

-predmetne nekretnine dalje su, raspolaganjem kupaca, otuđene trećim osobama.

-tužitelj nije dokazao kako je tuženik sporazumom o raskidu preuzeo i daljnju obvezu predati mu natrag predmetne nekretnine, niti da je tuženiku vratio iznos kupoprodajne cijene, dakle u spisu nema dokaza da je sporazum o raskidu ispunjen.

27. U vrijeme zaključenja spornog kupoprodajnog ugovora na snazi je bio Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 29/18. 126/22, 114/26, 156/22 nastavno ZOO-a), koji propisuje u odredbi članku 4. da su u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanja prava i obveza iz tih odnosa sudionici dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja, dok je odredbom čl. 6. stog Zakona propisano da je zabranjeno ostvarenje prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi zbog koje je ono propisom ustanovljeno ili priznato. Dalje, odredbom čl. 322. st.1. ZOO-a, propisano je da ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo

28. Sadržajem kupoprodajnog ugovora proizlazi da su stranke suglasno uglavile da je tuženik u posjedu nekretnina stupio potpisom ugovora, da je isplaćena kupoprodajna cijena, a tužiteljica mu je dala tabularnu izjavu odnosno dozvolila promjenu vlasništva sa svog imena u korist tuženika te je ugovor proveden u zemljišnim knjigama, stoga kod takvih utvrđenja koja potvrđuje i svjedokinja SŽ te T, stranački iskaz tužiteljice ne cijeni se vjerodostojnim kod navoda da je riječ o fiktivnom ugovoru odnosno kod drugih navoda koji su u suprotnosti s ostalim izvedenim dokazima.

Tuženik je sadržajno u bitnom kazao, a što sud nalazi vjerodostojnim i odgovara iskazu svjedokinje SŽ, ali i samog svjedoka FŽ, jest postojanje specifičnog poslovnog odnosa s istim ( tužiteljičin suprug), ali nevezan za predmetni ugovorni odnos jer je tuženik s imenovanim prethodno sklopio i ugovorni odnos, kupoprodaju iode 21. ožujka 2022, a što je i potvrđeno sadržajem čl. I raskida kupoprodajnog ugovora. No, tu je za kazati da ovaj sud nije našao vjerodostojnim navod tuženika u dijelu kojim navodi da raskid ugovora potpisao u zabludi jer takvo nešto ne proizlazi iz sadržaja ostalih dokaza. Nadalje, iako je ugovorna strana i sam kupoprodajnog ugovora, iskazu svjedoka NŽ poklanja se vjera u dijelu kojim potvrđuje da je predmetni ugovorni kupoprodajni odnos ispunjen, da je tužiteljici isplaćena kupoprodajna cijena jer navedeno proizlazi i iz sadržaja tog kupoprodajnog ugovora što je potpisom na isti potvrdila tužiteljica, kao i u dijelu da se predmetnim nekretninama dalje raspolagalo, prodajom, trećim osobama, jer navedeno kao činjenicu ističu i tužiteljica i tuženik.

U svezi iskaza svjedokinje SŽ za kazati je da treba raščlaniti ono što je imenovana čula od tužiteljice i IŽ radom kod istih, od onog čemu je svjedočila neposredno slušajući odnosno čitajući dokumentaciju radom kod istih. Kako iz njezinog iskaza proizlazi da dokumentaciju nije čitala u svezi predmetne kupoprodaje i raskida ugovora, vjerodostojnost njezina iskaza treba ocijeniti upravo na način da se razluči je li joj informacija servirana od tužiteljice i njezinog supruga ili je nešto sama čula iz razgovora istih s poslovnim partnerima, kupcima, među kojima i tuženikom. Stoga navode da je kupopodajna cijena kompenzirana ovim ugovorom o kupoprodaji s dugovanjem IŽ prema tuženiku, ne prihvaćaju se dokazanima jer je ponovila ono što je tek čula od tužiteljica, dok pisanog dokaza o prijeboju nema,dok svjedok N i sam sadržaj tog kuporodajnog ugovora dokazuju upravo suprotno, da je cijena isplaćena. Nadalje, prihvaća se istinitim navod svjedokinje o tom da je bilo više poslovnih odnosa tuženika sa tužiteljičinim suprugom uz ugovorni odnos s tužiteljcom i koji je predmet spora. Svakako bitno neposredno saznanje ove svjedokinje ogleda se i u tom što je od tužiteljice čula da nema namjeru raskidati kupoprodajni ugovor s tuženikom i da će povući prigovor na zk upis, a da tužitlejica nije imala namjeru za raskidom, tako potvrđuje samo ponašanje tužiteljice koja je povukla prigovor na uknjižbu.Tu je za dodati da iako je i sama svjedokinja također imala potraživanja prema svjedoku IŽ navedeno nije razlog da bi se njezin iskaz smatrao subjektivnim u smislu tuženikovog uspjeha u postupku, ovo zato jer je iskaz svjedokinje detaljan, okolnosan, a i njezini navodi odgovaraju rezultatima ostalih dokaza u spisu te imenovana nema osobnu poveznicu s tuženikom u smislu pristranog odnosa. Nadalje, za istaknuti je da se i nevjerodostojnost nalazi u tužiteljičinom iskazu i to dijelu da bi povlačenje prigovora učinila radi pritiska, ovo iz razloga što nije pokretala kaznene postupke protiv osoba koje su te pritiske prema njezino kazivanju i činili, čiji identitet je poznavala. Naposljetku u odnosu na iskaz svjedoka IŽ za kazati je da je u glavnini iskaza nastojao poboljšati procesnu poziciju tužiteljice, supruge u postupku, no čak kad se i njegov iskaz dovede u svezu s ostalim dokazima, potvrđuje se dugovanje spram tuženika proizašlo iz drugih poslovnih odnosa .Tu je za dodati da čak i kad bi se uzela dokazanim navod da je ugovor kompenziran dugovanjem proizašlim iz drugog ugovornog odnosa (a materijalnog dokaza na okolnost navodne kompenzacije u spisu nema) kupoprodajni ugovor kao takav opet bi bio valjan jer tužbenim petitom u ovom postupku nije zatraženo utvrđenje ništetnosti predmetnog ugovora, a koji ugovor je i proveden u zemljišnim knjigama.

29. Tu je za kazati da pravni osnov stjecanja prava vlasništva predstavlja ugovor o kupoprodaji pa tako i onaj zaključen između tužiteljice i tuženika. No, zaključenjem ugovora o kupoprodaji nekretnine ne dolazi se do automatizmom do stjecanja prava vlasništva, jer temeljem odredbe članka 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu: ZV) pravo vlasništva se stječe tek uknjižbom. Ugovor o kupoprodaji je samo titulus a uknjižba je modus, način stjecanja prava vlasništva. Konkretno, samim ugovorom o kupoprodaji dana je i tabularna isprave što dokazuje da je isplaćena i ugovorena kupoprodajna cijena. Člankom 115. stavak 3. ZPP-a pravni posao kojem je cilj stjecanje prava vlasništva nekretnine, da bi bio valjan, trebao bi uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka ne može se zaključiti da je ugovor o kupoprodaju nevaljan, već suprotno kao valjan proveden je na temelju tog pravnog posla uknjižba u zemljišne knjige dakle došlo je do faktičnog izvršenja pravnog posla. Odnosno nakon zaključenog ugovora isti je konzumiran dakle stranke su se ponašale sukladno ugovorenim obvezama, tužitelj je predao u posjed nekretnine, a tuženik je isplatio cijenu

30. Stoga taj ugovor suprotno navodima tužiteljice, nije fiktivan.

31. Naime, pobuda da se ugovor zaključi kako bi se prikrio pravi i stvarni pravni posao čini simulirani pravni posao nevaljan jer je protivan zakonu, a posebno pobuda koja bi stranke pravnog posla vodila za njegovo zaključenje kako bi se izbjegla davanja i obveze nastale u porezno-dužničkom odnosu ili nastale u bilo kakvom obvezno pravnom odnosu, što je cilj oštećenje vjerovnika, čini takav pravni posao ništetan, s posljedicom da isti ne bi proizvodio pravne učinke tako i učinak upisa u zemljišnoj knjizi temeljen na takvom pravnom poslu kao njegovoj osnovi ne bi bio valjan. Takvo što treba dokazati onaj tko se na ništetnost poziva a takvo nešto ne proizlazi iz rezultata dokaznog postupka.

32. Dakle, kupoprodajni ugovor ovdje parničnih stranaka, koji je u cijelosti ispunjen (suprotno tužbenim navodima) nije nađen da bi bio prividan jer se istim ne prikriva neki drugi ugovor, odražava pravu volju stranaka i predstavlja valjani pravni posao. Riječ je o ugovoru o kupoprodaji u pisanoj formi koji nije suprotan domaćem i međunarodnom zakonodavstvu, sklopljen s ciljem prijenosa vlasništva s prodavatelja na kupca, ovdje tuženika u odgovarajućem suvlasničkom udjelu.

33. Tuženik je valjano stekao suvlasništvo predmetne nekretnine, dakle ugovor je ispunjen. Pri tom je za kazati da činjenica čak i je li isplaćena kupoprodajna cijena time i ispunjena ugovorna obveza tuženika kao jednog od kupaca ne utječe na valjanost kupoprodajnog ugovora, dok uostalom sam sadržaj tog ugovora izrijekom navodi da je cijena plaćena, a suprotnog dokaza u spisu nije bilo, koji ugovor je uostalom i proveden u zk knjizi pa se prihvaća utvrđenim da su ugovorne obveze u cijelosti ispunjene

34. U pogledu Raskida kupoprodajnog ugovora prvo je za kazati da je raskid ugovora način prestanka valjanog ugovora koji još nije ispunjen ili je samo djelomično ispunjen time da raskid ugovora može biti na osnovi stranačke volje u što spadaju sporazumni raskid i jednostrani raskid na temelju ugovora i raskid na temelju zakonom predviđenih pretpostavki u što spadaju jednostrani raskid (i to zbog neispunjenja, zbog promijenjenih okolnosti) i raskid ex lege. Raskid ugovora moguć je dakle, dok se on obostrano ne ispuni. Ako je ugovor ispunjen, nema mogućnosti raskida – u tom slučaju može se samo sklopiti novi ugovor o istom objektu, ali tada sa suprotnim (obrnutim) ugovornim ulogama

35. U pogledu instituta brisovne tužbe valja kazati da u parnici sud odlučuje samo o valjanosti uknjižbe s obzirom na podobnost određene isprave za uknjižbu. Kako je dakle uknjižba provedena na temelju valjanog pravnog posla nema mjesta za brisanjem postojećeg upisa, pri tom raskid ugovora sam po sebi sadržajno predstavlja novi ugovorni odnos kojim su suglasnošću volja stranke išle uglaviti raskid predmetnog kupoprodajnog ugovora.

36. Stoga i taj ugovorni odnos treba razmatrati u smislu kakva je stvarna volja ugovornih strana kod potpisivanja tog raskida ovo u skladu s člankom 371 ZOO-a rukovodeći se načelima savjesnosti i poštenja pazeći na svrhu ugovora i interese stranaka.

37. Kod činjenice da sadržaj raskida ne uglavljuje obvezu povrata posjeda nekretnina koje su bile predmetom kupoprodajnog ugovora već u čl. III. stoji naznačeno da su stranke cit:“ u cijelosti razriješile svoje međusobne odnose te da s ovog osnova više jedna prema drugoj nemaju nikakvih potraživanja“, dakle ne stvara novu obvezu na povrat nekretnine tužiteljici, niti navedena izjava ne ukazuje da je tužiteljica tuženiku vratila iznos kupoprodajne cijene, očito dakle raskid ugovor nije ispunjen posebno kad se uzme u obzir i činjenica da je tužiteljica odustala od prigovora na uknjižbu kojem je priložila predmeti sporazum o raskidu ,dakle tom radnjom odustala je od provedbe sporazuma o raskidu u zemljišne knjige slijedom čega takav ugovorni odnos nema pravnog značaja, a da je to tako potvrđuje i iskaz svjedokinje SŽ koja je tužiteljicu pratila prilikom odlaska u javnobilježnički ured i od nje čula da ona nema pravu namjeru raskinuti ugovor .

38. Tu je za dodati i da, kako je naprijed rečeno, u situaciji kad je kupoprodajni ugovor ispunjen, nema mogućnosti raskida jer bi se mogla povrijediti tada prava trećih osoba, a konkretno svi personalni dokazi ukazuju da je nekretnina dalje prodana trećim osobama. Naime, kod takvog stanja stvari ugovorne strane mogu slobodno uglaviti novi ugovor o istom predmetu, ali u kojima će imati suprotne uloge od onih po prvotnom ugovoru, a to kako proizlazi iz rezultata dokaznog postupka, nije konkretno sporazumom, naslova „Raskid kupoprodajnog ugovora", ugovoreno.

39. Dakle, ugovor naslova raskid dakle uglavljuje volju stranaka da ugase obveze dvaju kupoprodajnih ugovora pa tako i obveze iz kupoprodajnog ugovora od 1.travnja.2022., no istovremeno ne stvara novu obvezu u smislu odredbi Zakona o obveznim odnosima. Ovo dokazuje i činjenica što raskid kao takav nije u ni dostavljan zemljišnoknjižnom odjelu na provedbu .

40. Podvođenjem gore utvrđenog činjeničnog stanja pod odredbe čl. 360-371. ZOO utvrđuje se da neovisno o tome što je tuženik potpisao raskid, obzirom da je prodavatelj ovdje tužiteljica ispunila sve Kupoprodajnim ugovorom preuzete obveze još 2022, odnosno ugovor je u potpunosti ispunjen od obje ugovorne strane, nije došlo do raskida Kupoprodajnog ugovora . Tu je za odgovoriti tuženiku da isticanje da je tuženik raskid potpisao u zabludi, ne može biti predmetom razmatranja u ovom postupku jer mane volje kao razlog pobojnosti pravnog posla s uspjehom se mogu isticati u parnici kojom se traži poništaj tog pravnog posla, a takav (protu)tužbeni zahtjev nije postavljen.

41. Imajući u vidu da je tuženik stekao predmetnu nekretninu temeljem valjanog ugovora o kupoprodaji nema ništa sporno u tome da je istim suvlasničkim udjelom dalje raspolagao te nema osnova za uspostavom prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe kupoprodajnog ugovora u zemljišnim knjigama

42. Naposljetku je za kazati da je člankom 150. st. 1. ZZK-a, propisano da nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite tog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja bi ga vrijeđala i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bih mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno. Brisovna tužba je stvarno-pravna tužba sui generis, kojom nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom štiti svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje nevaljane, neistinite uknjižbe i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane, neistinite uknjižbe. Pravomoćnom i ovršnom presudom kojom se prihvaća tužbeni zahtjev za brisanje u zemljišnim knjigama uspostaviti će se pravno stanje koje je postojalo prije provedbe neistinitog upisa, tj. ponovno će kao nositelj knjižnog prava biti upisana osoba koja je stvarni nositelj tog prava. Učinak takve presude jest da nastaje pravno stanje kao da neistiniti upis nije bio proveden (ex tunc). Institut brisovne tužbe zasnovan je na činjenici da nevaljala, neistinita uknjižba ne može dovesti do valjanog pravnog stjecanja, prijenosa, ograničenja ili prestanka knjižnih prava. No kako je naprijed navedenog konkretno kupoprodajni ugovor koji je realiziran ne predstavlja nevaljani pravni posao.

43. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. i 164 st 1 i 2 ZPP-a. Troškovi su priznati prema vrijednosti predmeta spora i troškovniku tuženika zastupanom po punomoćniku, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR. Tuženiku je tako priznat trošak sastava odgovora na tužbu m podneska od 7.4.2023, 20.8.2025 svaki u visini od po 100 b (TBR 8. t. 1 .i Tbr 7.t.1. ), za pristup ročištima i to, 8.4.2024., 5.11.2024.,3.2.2025.,20.3.2025., 23.5. 2025., 7.7.2025, 11.11.2025 svaki od po 100 b (Tbr 9. t.1. i Tbr 7.t.1.), pristup ročištima od 14.4.2023 i 11.12 2024 od po 25 b ( tbr 9.t. 5. i Tbr 7.t.1) te ročištima od 14.9.2023 i 9.11. 2023 od po 50 b (Tbr 9. t.2 i Tbr 7.t.1) jer je riječ o procesnim pitanjima i procesnoj odgodi istih, dakle ukupno se priznaje 1150 b što je pomnoženo s 2,00 eur- a iznos od 2.300,00 eur-a dok je zahtjev odbijen za iznos od 200,00 eur-a ( 2.500,00 eur-a -2.300,00 eur-a) kao neosnovan. Slijedom iznesenog na ime parničnog troška tužitelj je obvezan isplatiti tuženiku iznos od 2.300,00 eur-a.

U Trogiru 11. prosinca 2025.

Sutkinja

Mirna Veža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužitelja,

- pun tuženika

- u spis