REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
STALNA SLUŽBA U ZABOKU
Matije Gupca 22, Zabok
Poslovni broj: Pp-141/2025-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Mariji Bračun, uz sudjelovanje Ivanke Vinković kao zapisničara, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenice PO, državljanke RH, radi prekršajnog djela iz članka 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17 i 126/19, 84/21,114/22 i 36/24, dalje: ZZNUO-a), povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Zabok, broj: Klasa: broj: Klasa: 211-07/24-5/32814, Urbroj:511-17-05-24-1 od 16.12.2024., nakon glavne rasprave provedene javno i dovršene 11. prosinca 2025., u prisutnosti okrivljenice, a u odsutnosti punomoćnika ovlaštenog tužitelja, te presude javno objavljene istog dana u odsutnosti okrivljenice i punomoćnika ovlaštenog tužitelja,
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenica: PO, djev. PO, kći P i Š, rođ. **.**.1950. u [adresa]. Toplice, državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], pismena, 5. razreda OŠ, umirovljenica, s mirovinom od 560,00 eura, udovica, majka troje punoljetne djece, vlasnica obit. kuće, neosuđivana, protiv nje se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak,
k r i v a j e
što je:
30. studenoga 2024., subota, u 17,25 sati, u [adresa], u kuhinji obiteljske kuće, počinila nasilje u obitelji na štetu svoje snahe ŠO na način da ju je uhvatila za lijevu ruku i rekla: „Da N da ti ruka sehla, jebo ti pas mater“, nakon čega je ŠO odnijela ljestve u podrum, a okrivljena je za njom zaključala ulazna vrata kuće i time onemogućila snahi ulazak u istu što je kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva dok tjelesne ozljede nije zadobila,
dakle, kao punoljetni član obitelji, svekrva, primijenila je fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda i počinila je psihičko nasilje u obitelji prema snahi, koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost i ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke imovine,
čime je počinila prekršaj iz članka 10.t. 1., 3. i 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo po čl. 22.st.1. istog Zakona,
II. pa joj se na osnovu istog propisa,
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura).
III. Okrivljenica je dužna novčanu kaznu, temeljem članka 33.st.10. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), platiti u roku od 60 dana od pravomoćnosti ove presude.
IV. Temeljem čl. 152.st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je okrivljenica u cjelini platio novčanu kaznu ako plati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 200,00 eura novčane kazne, u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti.
V. Ukoliko okrivljenica novčanu kaznu u iznosu od dvije trećine izrečene novčane kazne ne plati u roku 60 dana, izrečena novčana kazna u cijelom iznosu će se u smislu odredbe čl. 34.st.1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno, a ako se ne naplati prisilno u roku od dvije godine, postupit će se prema pravilima iz čl. 34.st.2. Prekršajnog zakona.
VI. Okrivljenica je dužna, temeljem čl. 138.st.1. i 2. t. 3. u svezi s čl. 139.st.1. i 3. Prekršajnog zakona, u svezi s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), platiti paušalne troškove ovog postupka u ukupnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura), a imaju se uplatiti na državni proračun u istom roku kao i kazna, jer će se u protivnom naplatiti ovrhom, temeljem čl. 152.st.4. Prekršajnog zakona.
VII. Odbija se tužitelj PP Zabok sa zahtjevom da se okrivljenici PO izrekne zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Zabok, pod brojem: Klasa:211-07/24-5/32814, Urbroj: 511- 17-05-24-1 od 16.12.2024., podnijela je Optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenica PO, očitujući se o krivnji očitovala se da se ne smatra krivom za djelo prekršaja koje joj se stavlja na teret. U obranu je iskazala da nije istina da bi snahu ŠO, suprugu njezinog sina, koji žive na katu obiteljske kuće u posebnom kućanstvu psovala, psujući joj "pas mater", te vikala "da N da ti ruka sehla" i na kraju da bi joj namjerno zaključala vrata ulazne kuće da ona ne bi mogla ući u kuću. Pojasnila je da je događaj počeo na način da je prala zavjese na katu kuće te je to činila pomažući se s "lojtrom" iako koristi štake, pa je nakon toga lojtru ostavila u dnevnom boravku obiteljske kuće, jer je imala potrebu još drugi dan koristiti je, ali je došla snaha ŠO, "surovo" je uzela te ljestve i odnijela ih iz kuće van, iako joj je ona rekla da ljestve još treba. Iskazala je da je slučajno zaključala ulazna vrata u kuću, nije imala namjeru spriječiti snahu da u kuću uđe i nije imala nikakvu potrebu zvati policiju, jer niti je psovala i vrijeđala snahu niti joj spriječila ulaz u kuću. Posebno je iskazala da snaha sa njezinim sinom i njihovo dvoje djece žive na katu kuće, a koriste kuhinju u prizemlju, a ona sama vodi svoje kućanstvo, ne kuhaju zajedno, niti održavaju zajedno kuću, već svaka za svoje kućanstvo. Iskazala je da u kući nije bilo nikog drugog osim snahe i nje, a unuk u dobi 24 godine je bio negdje na dvorištu.
3. Na glavnoj raspravi provedenoj javno i dovršenoj 11. prosinca 2025., proveden je dokazni postupak ispitivanjem svjedokinje-žrtve nasilja ŠO, a provedeno je i suočenje okrivljenici i svjedokinje-žrtve nasilja, te je izvršen uvid i čitan je Optužni prijedlog (list spisa br. 1-4), Obavijest počinitelju prekršaja čl.109.a (list spisa br. 5), Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list spisa br. 6-8), Zapisnik o ispitivanju svjedokinje ŠO od 30.11.2024. (list spisa br. 9-11), Obavijest žrtvi nasilja u obitelji sa obrascima (list spisa br.14-18) i Potvrda iz prekršajne evidencije (list spisa br. 19-20).
4. Svjedokinja-žrtva nasilja ŠO iskazala je da za događaj kada je ona pozvala policiju od susjeda, ponovila je kako je i policiji rekla, bila je povrijeđena što je njezina svekrva PO, s čijim sinom je u braku 28 godina, nakon što je uzela ljestve da ih makne iz dnevne sobe jer je trebala doći unuka da im ne smetaju i da im dijete slučajno ne padne, a nije joj prije toga svekrva mogla uzeti ljestve iz njezinih ruku pa ju je udarila po lijevoj ruci i pri tome joj je govorila "da bog da mi ruka sehla, da joj "jebo pas mater". Iskazala je da je uspjela izaći s ljestvama iz kuće i odnijeti ih u podrum, htjela se vratiti u kuću i svekrva je znala da je izašla iz kuće, ali svejedno je zaključala vrata pa nije mogla ući u kuću, već je otišla kod susjeda i obavijestila policiju. Istakla je da ju je od udarca, a ne zna čime, boljela ju je ruka, nije išla liječniku, a bila je uznemirena i povrijeđena zbog toga jer u obitelji od sedam članova sa dvoje mlt. djece, iako bolesna i korištenje štaka, svekrva još uvijek je tjera iz kuće, pokušava je i razvesti od njezinog sina, iako su njen sin sa svojom partnericom i njenim unucima pa i njen suprug u toj kući, zato ju je povrijedilo i uznemirilo to što joj je svekrva opsovala "pas mater". Dodala je da zna da je bolesna i da je stara, ali isto tako zna da je u zadnje vrijeme prilično agresivna pa se i boji, posebno da ne bi što učinila njenim unucima, jer ona godišnje najmanje 6 mjeseci radi na moru, da bi pomogla sinu i snahi da si srede svoj stambeni prostor na katu kuće da bi se odvojili iz zajedničkog kućanstva. Nadalje je iskazala da svekrva iako ima svoju sobu, spava u dnevnoj sobi koju koriste svi članovi obitelji, ne zna iz kojeg razloga, a nije morala niti ona prati prozore jer se teže kreće i koristi štake, mogao je to učiniti bilo tko drugi od njih mlađih. Istakla je da ne bi željela da se odnosi pogoršaju, željela bi da se odnosi poprave, ali ne može više trpjeti jer je ona žrtva kad je kod kuće. Dodala je da su u tom događaju između svekrve i nje, njih dvije bile same kod kuće. Iskazala je da je osobnog mišljenja da je svekrva znala da je ona izašla iz kuće s lojtrom, pa pretpostavlja da je zbog tog zaključala vrata, a ne slučajno, jer ta vrata inače zaključavaju samo po noći, po danu ne, a radi se o ulaznim vratima u kuću. Okrivljenica je prigovorila iskazu svjedokinje da nije istina da je bila kod susjeda kada je zvala policiju, da je zvala od kuće policiju, na što je svjedokinja iskazala da je je policiju pozvala s broja mobitela svoje susjede, jer joj njezin mobitel iz kuće nije bio dostupan.
5. U provedenom postupku suočenja između okrivljenice PO i svjedokinje-žrtve nasilja ŠO, okrivljenica je iskazala da nije počinila nikakvo nasilje prema snahi, da ona nije njoj psovala "pas mater" i govorila "da bog da ti ruka sehla", da snaha si malo popije pa ne zna što govori, a zaključala je vrata slučajno, nije imala nikakvu namjeru spriječiti snahu da uđe u kuću, te na poseban upit dodala da je snahu ogrebla zato što je snaha krilila rukama i htjela je doći do ljestva, da snaha nju napada a ona snahu, dok je svjedokinja-žrtva nasilja iskazala da je istina je da je njena svekrva njoj psovala "pas mater" i govorila joj "da N da ti ruka sehla", te joj zaključala ulazna vrata kada je ona iznijela ljestve u podrum, tako da nije mogla ući u kuću, a da ju je svekrva ogrebla vjerojatno noktima.
6. Uvidom u Zapisnik o ispitivanju svjedokinje ŠO od 30.11.2024., list spisa br. 9-11, u predsudskom postupku, koji je uzet kao zakonit dokaz jer sadrži sva upozorenja svjedokinji, i u odnosu da ima pravo blagodat uskrate svjedočenja, da je dužna govoriti istinu i da je njezin iskaz na zapisniku u prethodnom postupku dokaz bez obzira na njenu kasniju odluku, a iskazala je "dana 30.11.2024. oko 17,15 sati moja svekrva PO je na katu kuće u kuhinji prala zavjese te je tom prilikom trebala ljestve, a kako nam je trebala doći unuka ja sam ih htjela odnijeti da nam ne smetaju. Dok sam iznosila ljestva ista je došla do mene te mi ih pokušala uzeti iz ruku da ih ne odnesem iz kuće, te me tada udarila po lijevoj ruci i govorila mi: "Da N da ti ruka sehla, jebo ti pas mater". Kada sam joj uspjela uzeti ljestve i odnijeti ih u podrum, kada sam se vratila ulazna vrata kuže su bila zaključana pa sam otišla kod susjeda i nazvala policiju."
7. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, iskaza svjedokinje-žrtve nasilja ŠO, provedenog suočenja okrivljenice i svjedokinje-žrtve nasilja, te uvida u materijalne dokaze u spisu, ocjenjujući i analizirajući brižljivo svaki dokaz posebno i u njihovoj ukupnosti, ovaj Sud uzeo je dokazanim prekršajno djelo okrivljenice kako joj se stavlja na teret, našavši u njezinom djelu sva bitna obilježja prekršaja iz čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
8. Stoga je Sud okrivljenicu proglasio krivom, a pri izboru vrste i visine kazne za počinjeno prekršajno djelo, izabrana je i izrečena novčana kazna u najmanjem iznosu propisanom Zakonom, cijeneći neosuđivanost okrivljenice i materijalnu situaciju iste, pa za novčanu kaznu, kao u izreci, uzima da je razmjerna težini počinjenog djela i stupanj ugroženosti zaštićenog dobra, načinu počinjenja djela, kao i okolnosti počinjenja djela, ocijenivši da će se izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja te djelovati na okrivljenicu da probleme u obitelji ne rješava na nasilan način.
9. U konkretnom slučaju, Sud je svoju vjeru poklonio svjedokinji-žrtvi nasilja ŠO, iskaz je sud ocijenio logičnim, objektivnim, dosljednim, zbog čega je sud u cijelosti poklonio vjeru i uzeo nesporno dokazanim da je okrivljenica utužene zgode doista počinila djela nasilja i to primijenila fizičku silu prema snahi na način da je istu udarila po ruci da joj uzme ljestve, čime joj nije nanijela ozljede osim ogrebotina, te i psihičko nasilje u obitelji prema svojoj snahi, jer joj je psovala riječi "Da N da ti ruka sehla, jebo ti pas mater", koje upućene nekulturne riječi umanjuju dostojanstvo osobe kojoj su upućene, osobu stavljaju u ponižavajući položaj, kako je to vjerodostojno i više puta ponovila žrtva nasilja, čime je izazvala i posljedicu svojeg psihičkog nasilja na strani žrtve, dok je zaključavanjem ulaznih vrata u tom događaju utužene zgode doista jedino moglo značiti da ne želi da žrtva nasilja uđe u kuću, onemogućavala joj je ulazak u kuću zaključavanjem ulaznih vrata kako je svjedokinja iskazala, čime joj je onemogućavala korištenje zajedničke imovine, pa i korištenje mobitela, samim držanjem i okrivljenice i svjedokinje-oštećene prilikom suočenja primjetna je netrpeljivost i neslaganje članova obitelji, posebno okrivljenice prema drugim članovima obitelji, kako to je detaljno opisala svjedokinja, a okrivljenica i svojim držanjem prilikom suočenja pokazala netrpeljivost, nekritično se odnosi prema vlastitom ponašanju člana obitelji, izbjegavala je pogled, širila opis na događaje izvan optužnog prijedloga, prebacujući odgovornost za neskladne odnose u obitelji na snahu, pa je Sud povjerovao da je takovo ponašanje kod žrtve nasilja izazvao osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva, nesporno je da je okrivljenica izgovorila nekulturne uvredljive riječi, a koje riječi po svom sadržaju i po načinu na koji ih je okrivljenica uputila žrtvi nasilja u događaju utužene zgode, jesu takovog značenja da bi se člana obitelji uznemirilo, izazvalo povredu dostojanstva, kao posljedicu psihičkog nasilja, a udaranjem po ruci svjedokinju-oštećenu u sukobu oko ljestava da snaha ne bi uzela ljestve upućuje na primjenu fizičke sile bez nastupa tjelesne ozljede kao vid nasilja, da bi snahu spriječila u iznošenju ljestvi, a u zaključavanju kuće pak je ostvarila djelo ekonomskog nasilja, jer je očito svjesno zaključala vrata i time onemogućila svjedokinji-oštećenoj ulazak u kuću i time onemogućila svjedokinji korištenje zajedničke imovine a i osobne imovine - mobitela koji je ostao u zaključanoj kući, jer je poziv policijskoj postaji upućen sa broja mobitela susjede, zbog čega su u dijelima okrivljene utvrđena sva bitna obilježja djela nasilja prema nespornom članu obitelji snahi, kao srodnici po tazbini u smislu čl. 8.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno djela nasilja prema odredbi čl. 10.t.1., 3. i 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
9.1. U odnosu na psihičko nasilje okrivljenice nesporno je nastupila i posljedica u vidu uznemirenosti i povrede dostojanstva na strani žrtve, kao bitno obilježje djela psihičkog nasilja, jer je svjedokinja svojim držanjem i detaljnim okolnosnim opisom tijeka i dinamike događaja, dosljednim ponavljanjem bitnih dijelova događaja kako je došlo do udara po lijevoj ruci, kako je bila povrijeđena i uznemirena psovanjem "Pas mater", uznemirena kako je svekrva u tolikom godinama braka sa sinom ne da živjeti na miru i tjerati ju iz kuće, pa nije sporno da je okrivljenica počinila djelo nasilja kako joj se stavlja na teret i isto je u cijelosti dokazano u svim bitnim obilježjima te je za isto proglašena krivom kao u izreci.
10. Obrana okrivljenice svedena na puko poricanje djela, umanjenje vlastite odgovornosti za počinjeno, prebacivanje odgovornosti na svjedokinju oštećenu, pa i optuživanje da snaha prema njoj čini nasilje, da si snaha malo popije, ocijenjena je neuvjerljivom i nelogičnom, nasuprot utvrđenom činjeničnom stanju provedenim dokaznim postupkom, posebno u dokazu suočenja, kada je bez ikakve zadrške svjedokinja oštećena u cijelosti i dosljedno opisala tijek i dinamiku događaja i pri tome pokazujući razumijevanje za dob i ponašanje okrivljenice.
11. Pri odmjeravanju vrste i visine kazne okrivljenici, uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, prema članku 36. Prekršajnog zakona, posebno stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njezino ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenu prekršaja, od olakotnih okolnosti nađena je dosadašnja neosuđivanost okrivljenice i materijalna situacija, dok otegotne okolnosti nisu nađene, pa sud nalazi da će se tako izrečenom kaznom, postići svrha kažnjavanja.
12. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenicu primijenio odredbu čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona, tako da će se, ukoliko okrivljenica u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine novčane kazne ista smatrati plaćenom u cijelosti, u roku od 60 dana od dana primitka ove Presude.
13. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbama zakona kao u izreci te Odluci Vlade RH o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka koji se odnose na troškove suda učinjene u ovom postupku, a izrečeni su u paušalnom iznosu ovisno o složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenice, a okrivljenica ih je dužna platiti jer je proglašena krivom za prekršaj.
14. Razmatrajući prijedlog tužitelja u odnosu na izricanje zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana za okrivljenicu, Sud je ocijenio da nema uvjeta za izricanje predložene zaštitne mjere, okrivljena je do sada neosuđivana, osoba je starije životne dobi, skromne mirovine i teže pokretna, već se uzima da će izrečena novčana kazna, pa i sam postupak u dovoljnoj mjeri djelovati na okrivljenu da djela ne ponovi.
Temeljem iznijetog valjalo je riješiti kao u izreci.
U Zaboku 11. prosinca 2025.
Zapisničar:
Sutkinja
Ivanka Vinković,v.r.
Marija Bračun,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke, odnosno ovlaštenici pravo na žalbu, prema čl. 192. Prekršajnog zakona, imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude, zbog svih osnova prema odredbi čl. 194.st.1. Prekršajnog zakona. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda.
Presudu dostaviti:
1. Okrivljenici,
2. Žrtvi nasilja,
3. Ovlaštenom tužitelju,
4. Pismohrana, ovdje
Po pravomoćnosti:
1. Ovlaštenom tužitelju,
2. Referadi za izvršenje ovog Suda.-