Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-2464/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. ĐE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 2. FE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Ivici Škunci, odvjetniku u OD Suić & Škunca d.o.o. Zagreb, protiv tužene ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Stašek, odvjetnik u Crikvenici, radi utvrđenja i diobe, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj P- 647/2021-32 od 16. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 11. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja odbio je tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici nekretnina koje se u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici vode kao zemljišnoknjižna čestica br. [katastarska čestica] – kuća i dvor, ukupne površine 122 čhv, upisani u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to svatko od tužitelja u 1/6 dijela tih nekretnina, dok je tužena suvlasnica u 4/6 dijela istih.
2. Suvlasnička zajednica nekretnina iz točke 1. ove presude razvrgava se geometrijskom diobom, i to na način da tužiteljima pripadne u vlasništvo posebni dio stambenog objekta što u naravi predstavlja I. kat s pripadajućim tavanskim prostorom prema etažnom elaboratu građevinskog vještaka, kao i pravo vlasništva i korištenja 1/3 dijela ukupne površine dvorišta od 81 čhv odmjereno sa sjeverne strane parcele prema skici mjerenja geodetskog vještaka, što je tužena dužna priznati i trpjeti upis prava vlasništva posebnog dijela zgrade i zemljišta na ime tužitelja u zemljišnim knjigama, kao i predati tužiteljima u posjed pripadajući dio zemljišta.
3. Nalaže se tuženoj da tužiteljima nadoknadi prouzročeni parnični trošak, sve to u roku od 15 dana."
2. Ujedno je obvezao tužitelje da naknade troškove postupka u iznosu od 3.136,00 Eur.
3. Žale se tužitelji i pobijaju predmetnu prvostupanjsku odluku zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se stranke utvrde suvlasnicima nekretnine kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to tužitelji svaki u 1/6 dijela, a tužena u 4/6 dijela, dakle u suvlasničkim udjelima koji su kao takvi upisani u zemljišnim knjigama, te razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na navedenoj nekretnini, na način kako to predlažu tužitelji u tužbenom zahtjevu.
7. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio:
- da su stranke u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnici nekretnine kč. br. [katastarska čestica] kuća površine 41 čhv i dvor površine 81 čhv, ukupne površine 122 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to tužitelji ĐE i FE, svaki za 1/6 dijela, a tužena ČE za 4/6 dijela,
- da je u vrijeme podnošenja tužbe, kao suvlasnica nekretnine za 2/6 dijela bila upisana i OE, majka tužene, koja je ranije također bila tužena u ovome predmetu, te da je ista temeljem Ugovora o darovanju, prenijela svoj suvlasnički udio od 2/6 dijela na tuženu, tako da je tužena sada upisana kao suvlasnica za 4/6 dijela,
- da predmetna nekretnina u naravi predstavlja kuću s okućnicom na adresi [adresa], koja se sastoji od suterena, prizemlja, I. kata, te tavana,
- da su tužitelji kao predlagatelji pred sudom pokrenuli izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice ove nekretnine, koji se vodio pod poslovnim brojem R1-54/2020, i uvidom u navedeni izvanparnični predmet utvrđeno je da su tužena i OE, kao protustranke, navele da je predmetna nekretnina podijeljena već prilikom kupoprodaje, te da suvlasnički omjeri nisu točni, radi čega je navedeni izvanparnični postupak obustavljen rješenjem ovoga suda poslovni broj R1- 54/2020 od 24. svibnja 2021., te su predlagatelji sa svojim zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice upućeni u parnicu,
- da su stranke kupile predmetnu nekretninu odnosno dijelove iste od istih prodavatelja UE i ĆE, a isto proizlazi i iz isprava koje prileže spisu, odnosno kupoprodajnih ugovora,
- da su tužitelji neposredno nakon kupnje svoga dijela predmetne nekretnine (1986.) izveli novi ulaz u svoju etažu – I. kat, tako da su probili otvor tj. ulazna vrata, na sjevernom zidu kuće, i zbog visinske razlike izveli stepenište do istog, te sagradili terasu s koje se pristupa preko stepeništa u tu etažu, koja terasa je sagrađena upravo na tom sjevernom dijelu okućnice, koji je nesporno njima pripao,
- da na dijelu okućnice koji je pripao tužiteljima, koji se nalazi sa sjeverne strane objekta, tužena i OE, imaju pravo kolnog prolaza, u širini od 3 metra, kako bi tužena mogla pristupiti do svoje nekretnine,
- da prolaskom kroz okućnicu koja je pripala tužiteljima, a za koju je gore utvrđeno da na istoj tužena ima pravo kolnog prilaza u širini od 3 m, tužena pristupa na površinu – plato koji koristi za parkiranje vozila,
- da se ispod tog platoa, nalazi spremište – ostava tužene, koje je sagradila tužena.
8. Na temelju iskaza stranaka te saslušanih svjedoka te Izjave prodavatelja UE predmetne nekretnine (list 95 spisa sa skicom lica mjesta) proizlazi da je predmetna nekretnina podijeljena u trenutku kupoprodaje 1986.
9. Sa zaključkom suda prvog stupnja suglasan je žalbeni sud i to iz sljedećeg razloga:
10. Prvenstveno je potrebno navesti s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev kojim tužitelji ističu da nije razvrgnuta suvlasnička zajednica, da se o istome meritorno odlučivalo i stoga se zahtjev mora odbiti, a ne odbaciti kako to ističu žalitelji.
11. Odredbom članka 48. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 i 143/12; dalje: ZV), propisano je da će pravo na razvrgnuće suvlasnik ostvarivati u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima se razvrgava (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno.
12. Nadalje, kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten (članak 50. stavak 1. ZV-a). Nadalje, odredbom stavka 2. citiranog članka je propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu cit. odredbe, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.
13. Prema odredbi članka 53. ZV-a ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke zajednice (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.
14. Iz izjave prodavatelja od kojeg su i tužitelji i tužena kupili nekretninu (zajedno sa majkom) proizilazi da su tužene stupile u posjed kupljenog prije tužitelja i da su 1986. kada se zaključuje predmetni ugovor stranke točno znale što kupuju kod uvođenja u posjed.
15. U kupoprodajnim ugovorima (list 15-21 spisa) koje su stranke 10. kolovoza 1986. sklopile s prodavateljima UE i BE, nigdje se ne spominju suvlasnički udjeli, već se u ugovoru sklopljenom između prodavatelja i tužitelja navode kao nekretnine koje su predmetom prodaje zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prvi kat, tavan i zemljište na sjevernom dijelu parcele, a u ugovoru sklopljenom s tuženom i njezinom majkom DE, prizemlje, podrum i zemljište sa južne strane kuće.
16. Suvlasnički udjeli se navode u dokumentu naziva Anex kupoprodajnom ugovoru od 10. kolovoza 1986., koji je datiran s 10. studenoga 1993., a radi se o izjavi koju su potpisali samo prodavatelji UE i BE, dakle ne radi se o ugovoru, i očigledno je sastavljen za potrebe provedbe kupoprodajnog ugovora u zemljišnim knjigama. U njemu se, konkretno u odnosu na tužitelje, navodi da su prodavatelji suglasni da se u zemljišne knjige kao vlasnici I. kata, što u naravi čini 1/3 objekta, upišu kupci ĐE i FE, dakle tužitelji u ovome predmetu. Na isti način je došlo i do uknjižbe tužene i njezine majke OE, s time da se u Aneksu navodi da suteren i prizemlje čine 2/3 objekta.
17. Dakle, u ranije navedenoj izjavi prodavatelja Đ BE se nigdje ne navodi 1/3 nekretnine, već objekta, odnosno u naravi I. kata.
18. Stoga izvoditi pravo na površinu razmjerno suvlasničkom udjelu od 1/3 u odnosu na cijelu parcelu, s obzirom na činjenicu da su tužitelji upisani kao suvlasnici, temeljem navedenog kupoprodajnog ugovora i gore navedene isprave naziva Anex kupoprodajnom ugovoru, u kojem se izričito navodi da isto čini 1/3 objekta, a ne površine cijele nekretnine, je neosnovano i zaključak suda prvog stupnja u ovom dijelu u potpunosti prihvaća žalbeni sud.
19. Žalbeni navodi tužitelja da stranke nisu govorile o fizičkoj podjeli na terenu, već da je zemljište razdijeljeno na način da tužitelju pripada 1/3 dijela suvlasništva nisu osnovani i ne proizlaze iz spisa s obzirom na sadržaj Anexa ugovora.
20. Odlučne činjenice koje je utvrdio sud prvog stupnja u potpunosti prihvaća žalbeni sud i stoga žalbeni navodi u pogledu činjeničnog stanja ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja.
21. Kako sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) na što neosnovano ukazuju žalitelji, a činjenično stanje je raspravljeno i prema stanju u spisu pravilno utvrđeno uz pravilnu primjenu materijalnog prava, to je valjalo odlučiti kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a.
U Splitu, 11. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća
Dragica Samardžić
