REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br. 30 Psp-33/2025

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu Mariji Skokandić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. ĆJ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. GJ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnici Tea Tončić, odvjetnica u Puli, protiv tuženog BJ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Kotromanović, odvjetnik u Pločama, radi smetanja posjeda, nakon glavne rasprave održane dana 3. prosinca 2025. u nazočnosti tužitelja ad 2 i tuženika, dana 11. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tuženik BJ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] smetao 1. tužitelja ĆJ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja GJ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom suposjedu prava služnosti prolaza i provoza dijelom nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji dio u naravi predstavlja prolaz odnosno pristupni put do nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je tuženik dana 18. veljače 2023. parkirao i ostavio automobil na putu odnosno dijelu nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u čijem su posljednjem mirnom suposjedu prava služnosti prolaza i provoza tužitelji i preko kojeg tužitelji prolaze do nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koju posjeduju i koriste isključivo tužitelji i time ih onemogućio u ostvarivanju njihovog prava služnosti prolaza i provoza ovim dijelom nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Nalaže se tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije počinjenog čina smetanja posjeda na način da tužiteljima vrati oduzeti posljednji mirni suposjed prava služnosti prolaza i provoza dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji u naravi predstavlja prolaz odnosno pristupni put do nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. na način da ukloni parkirani automobil s dijela k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te tako tužiteljima omogući nesmetano ostvarivanje njihovog prava služnosti prolaza i provoza dijelom nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji prolaz koji vodi do nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te shodno tome i samoj nekretnini k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

3. Ukoliko tuženik ne postupi sukladno ovom rješenju, ne makne automobil i ne preda u suposjed tužiteljima predmetni dio nekretnine navedene u točki I. i II. izreke rješenja, isto će se izvršiti prisilnim putem, a sve na trošak tuženika.

4. Zabranjuje se tuženiku bilo kakvo daljnje uznemiravanje i smetanje suposjeda tužitelja na dijelu k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi putu, pod prijetnjom novčane kazne, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.”

II. Tužitelji su dužni naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 500 € u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su tužitelji posjednici nekretnine u [adresa] bilježene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da to njihovo zemljište nema prilazni put sa javne ceste te da oni već desetak godina do svoje nekretnine pristupaju preko susjednog zemljišta oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je, tvrde tužitelji, dana 18. veljače 2023., a što su oni utvrdili došavši u [adresa], na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] parkirao vozilo te im tako onemogućio daljnje prolaženje do njihove nekretnine. Time je, tvrde tužitelji, tuženik počinio smetanje posjeda jer je ometao njihov dotadašnji mirni posjed dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji u naravi predstavlja pristupni put do čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

1. 1. Tužbom od 16. ožujka 2023. (list spisa br. 1-3) tužitelji su zatražili posjedovnu zaštitu te prema ovako prvobitno postavljenom tužbenom zahtjevu traže da se utvrdi da je tuženik smetao njihov posjed čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to onog dijela opisane nekretnine koji u naravi predstavlja do čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

1. 2. Iz ovako postavljenog tužbenog zahtjeva nije bilo moguće utvrditi da li tužitelji zahtijevaju posjedovnu zaštitu stvari (nekretnine) ili pak traže zaštitu posjeda prava (služnosti prolaza i provoza). Stoga ih je na pripremnom ročištu dana 14. studenog 2023. (list spisa br. 22) sud pozvao da postave točno određeni zahtjev u pogledu zaštite posjeda, a imajući u vidu da sud odlučuje u granicama zahtjeva kojega postave tužitelji sukladno odredbi čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje ZPP).

1. 3. Postupajući po uputi suda tužitelji su podneskom od 22. studenog 2023. (list spisa br. 52 i 53) precizirali svoj tužbeni zahtjev iz kojega proizlazi da oni zahtijevaju zaštitu posjeda prava i to prava stvarne služnosti provoza i prolaza preko dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do njihove nekretnine koja ima oznaku 387/2 k. o. [katastarska općina]. Postavljenim zahtjevom zatražili su da se utvrdi čin smetanja, naloži uspostava prijašnjeg stanja uklanjanjem parkiranog vozila te izrekne zabrana daljnjeg smetanja.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu (list spisa br. 13 i 14) istakao prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći kako je on dosita i to još u lipnju 2022. na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] parkirao vozilo jer mu je to, a na njegovu molbu, izričito odobrio vlasnik zemljišta MJ. Time, tvrdi tuženik, nije smetao ničiji posjed a vozilo je parkirao upravo na mjesto kojemu je vlasnik i pokazao ostavivši dovoljno mjesta za prolaz pješice. Tuženik je također osporio i aktivnu legitimaciju tužitelja s tvrdnjom da im ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu kako u odnosu na prvobitni tako i u odnosu na konačno precizirani tužbeni zahtjev, a sve to iz razloga jer oni nisu posjednici tog zemljišta niti posjeduju stvarnu služnost prava provoza. Predložio je da se tužbeni zahtjev odbije.

3. Proveden je dokaz pregledom isprava i fotografija u spisu te pregledom ovosudnog parničnog predmeta P-756/17, saslušanjem svjedoka SJ i IJ te saslušanjem parničnih stranaka.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan

5. U postupku je iz provedenih dokaza utvrđeno:

[katastarska općina]

- da navedena katastarska čestica graniči sa zemljištem oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu i posjedu ĐJ

- da je oblik i međusobni položaj opisanih nekretnina prikazan na izvodu iz katastarskog plana (list spisa br. 9) i na geodetskoj skici (list spisa br. 24)

- da nekretnina tužitelja nema pristup do javne ceste, a uz nekretninu u vlasništvu ĐJ prolazi javna cesta ([adresa])

- da je MJ kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dopustio tužiteljima prolaz pješice do njihove nekretnine, a što on izričito i navodi saslušan kao svjedok u ovoj parnici

- da se vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] protivio prolaženju vozilom preko tog zemljišta te je jedan prilikom zaustavio i vratio kamion koji je trebao dopremiti određeni materijal za tužitelje

- da su tužitelji i unatoč takvom protivljenju povremeno prolazili vozilom preko susjednog zemljišta (kčbr. [katastarska čestica]) te na takav način na svoju nekretninu dostavljali i određeni građevinski materijal, parkirali vozilo na svom zemljištu i sl. - da svjedokinja IJ potvrđuje da je tužiteljima bio dopušten prolaz pješice do njihove nekretnine koja nema prilaz javnoj cesti, a da im je vlasnik MJ zabranjivao prolaz vozilom, no nije zbog njihovog povremenog provoza poduzimao bilo kakvu pravnu radnju

- da tužitelji imaju prebivalište u [adresa], u [adresa] povremeno borave te tužitelj GJ tvrdi da su došavši dana 18. veljače 2023. zatekli parkirano vozilo na zemljištu u vlasništvu ĐJ i da zbog toga nije mogao svojim vozilom proći preko tog zemljišta ni pristupiti na svoju nekretninu

- da je, a što je vidljivo na fotografijama u spisu, riječ o vozilu reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa br. 28 i 29)

- da je spomenuto vozio još uvijek na istome mjestu s time što je u međuvremenu skinuta registarska tablica jer vozilo, kako tvrdi tuženik, nije ispravno

- da je parkiranje spomenutog vozila na čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvršio tuženik, a riječ je o vozilu koje je koristio uz ovlaštenje vlasnika RJ

- da je za parkiranje vozila na predmetnoj nekretnini tuženik prethodno dobio izričito odobrenje vlasnika SJ koji u svom iskazu to potvrđuje navodeći da je povremeno znao dopuštati i drugim susjedima da tu parkiraju, a posebice tijekom ljeta

- da u svome iskazu tuženik ističe kako mu je MJ naglasio da vozilo parkira na način da ostavi dovoljno mjesta radi prolaska pješice do susjedne nekretnine

- da tuženik potvrđuje kako je od njega tužitelj GJ koncem veljače 2023. tražio da makne vozilo sa utuženog zemljišta, no odgovorio mu je da je vozilo neispravno i da se tu nalazi uz dopuštenje vlasnika zemljišta

- da je pred ovim sudom vođena parnica pod posl.br. P-756/17 po tužbi tužiteljice IJ protiv tuženika TJ, riječ je o vlasničkopravnom zahtjevu radi uznemiravanja, a u istoj je parnici putem ovlaštenog mjernika utvrđena stvarna granica između nekretnine u vlasništvu IJ (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i nekretnine ovdašnjih tužitelja (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina])

- da je tijekom tog parničnog postupka održan dana 29. svibnja 2018. očevid na licu mjesta te tom prilikom na kčbr. [katastarska čestica] zatečena hrpa građevnog materijala i parkirano vozilo, a spisu su priložene i fotografije koje prikazuju stvarni izgled lica mjesta kao i skica ovlaštenog mjernika (list tog spisa br. 37)

- da je ĆJ podnijela ovome sudu prijedlog za osnivanje nužnog prolaza na teret kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je zaprimljen pod posl.br. R1-130/2023

- da je takav prijedlog povučen slijedom čega je rješenjem ovoga suda pod br. R1-130/2023 od 4. prosinca 2023. postupak obustavljen

6. Sve ovo i nije sporno među strankama te na iste okolnosti nije bilo potrebno provoditi daljnje dokaze pa je sud odbio prijedlog da se pozove radi saslušanja svjedok RJ. Ovo tim više jer je među strankama neprijeporno što je predmetom raspravljanja, a iz ostalih provedenih dokaza utvrđene su sve bitne pretpostavke posjedovne zaštite.

7. Sporno je, dakle, pripada li tužiteljima pravo na zaštitu posjeda na način kako je to zatraženo ovom tužbom, a u skladu s odredbom čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje ZV) kojom je propisano da pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu.

7. 1. Prema odredbi čl. 10. st. 1. ZV-a posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. Iz odredbe st. 5. cit. članka proizlazi da je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti u pogledu neke nekretnine (posjed prava) izjednačeno sa posjedom prava stvari pa se na posjed prava služnosti primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama Zakona.

7. 2. U čl. 20. istog Zakona propisano je da čin smetanja posjeda jest postupak neke osobe koja dosadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga uznemirava u posjedu, dakle čin koji negira postojeću faktičnu vlast i nameće tuđu odnosno uspostavlja novo posjedovno stanje.

7. 3. Pri odlučivanju o osnovanosti zahtjeva u sporu zbog smetanja posjeda sud primjenjuje odredbu čl. 22. ZV-a te posjedovnu zaštitu pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda odnosno poštenje posjednika. Shodno tome jedino odlučno u ovoj posjedovnoj parnici je faktično stanje odnosno zadnji mirni posjed te pitanje predstavlja li radnja tuženika čin smetanja posjeda.

7. 4. U parnici zbog smetanja posjeda pasivno su legitimirani: osoba koja je izvršila smetanje tuđeg posjeda uznemiravanjem ili oduzimanjem, osoba koja je dala nalog za smetanje kao i osoba u čiju je korist smetanje učinjeno, a on se od toga nije ogradio.

7. 5. Posjed se može smetati bilo kojim činom bez obzira u koju je svrhu i kojim povodom poduzet no da bi se nečije postupanje moglo okvalificirati kao smetanje posjeda bitna je pretpostavka svijest počinitelja da time mijenja posjedovno stanje.

8. U nazočnoj je parnici neprijeporno da su tužitelji posjednici prava prolaza preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer i tuženik i saslušani svjedoci potvrđuju tvrdnju tužitelja da su oni sa javne ceste do svog zemljišta prolazili pješice preko označene nekretnine. Saslušan na tu okolnost svjedok MJ je izričito naglasio da se nije protivio prolaženju pješice preko svog zemljišta jer da nekretnina tužitelja koja graniči sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema formiran prilaz do javne ceste.

8. 1. Neprijeporna je i činjenica da je tuženik na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] parkirao vozilo, a što su tužitelji utvrdili došavši u [adresa] 18. veljače 2023. No, takvim činom tužiteljima nije ometan dotadašnji posjed prava služnosti prolaza pješice. Naime, neovisno o tome što je na susjednom zemljištu parkirano vozilo, tužitelji neometano mogu pješice proći do svog zemljišta jer to jasno proizlazi iz iskaza tuženika i svjedoka ĐJ, a vidljivo je i iz fotografija u spisu. Tako svjedok MJ u svome iskazu ističe da zbog parkiranog vozila nije moguće prolaziti automobilom, ali da se pješice normalno prolazi, a tuženik potvrđuje da je parkiravši vozilo vodio računa da isto bude udaljeno od zida da bi se neometano moglo prolaziti pješice.

8. 2. Samim time tužitelji nisu onemogućeni u dotadašnjem vršenju sadržaja stvarne služnosti prolaza preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer i pored parkiranog vozila mogu prolaziti pješice pa je u tom dijelu njihov zahtjev za posjedovnu zaštitu neosnovan

9. Što se pak tiče zaštite posjeda prava služnosti provoza, potrebno je istaći slijedeće:

9. 1. U postupku je utvrđeno da su tužitelji, a unatoč činjenici da se vlasnik zemljišta protivio, faktično izvršavali sadržaj služnosti provoza preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i preko tog zemljišta vozilom pristupali na svoju nekretninu. O tome iskazuje tužitelj GJ u svome iskazu a svjedok MJ potvrđuje da su tužitelji i bez njegovog znanja i koristeći okolnost da on to nije vidio prolazili vozilom preko njegovog zemljišta i potom parkirali to vozilo na svojoj nekretnini. I svjedokinja IJ tvrdi da su tužitelji prolazili vozilom, da se vlasnik MJ s time nije slagao no nije pokretao sudske postupke. Shodno tome tužitelji su dokazali faktično izvršavanje sadržaja služnosti provoza preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pri čemu okolnost da se vlasnik zemljišta tome protivio nije ovdje odlučna. Ovo stoga jer pravo na zaštitu uživa svaki posjed koji je faktičan bez obzira je li u skladu s pravom ili nije i bez obzira kakve je kvalitete odnosno je li stečen potajno ili zlouporabom povjerenja.

9. 2. No, unatoč činjenici da su tužitelji dokazali posjed ovakve stvarne služnosti, ovaj sud smatra da im u nazočnom slučaju ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu u odnosu na tuženika.

9. 3. nazočnom slučaju tuženik je, a zbog nedostatka vlastitog parkirališnog prostora, zatražio odobrenje vlasnika kčbr. [katastarska čestica] SJ da na to zemljište parkira vozilo te je, a postupajući upravo po uputi vlasnika, na jednom dijelu tog zemljišta ostavio vozilo reg. oznake [registarska oznaka]. Pri tome je, a kako sam navodi, vodio računa da tužitelje ne onemogući u prolaženju pješice jer ga je upravo na to upozorio vlasnik zemljišta. Samim time tuženik u ovom slučaju i nije samostalni posjednik nekretnine u odnosu na koju tužitelji zahtijevaju posjedovnu zaštitu prava služnosti prolaza i provoza već bi njegov status zapravo odgovarao pretpostavkama iz čl. 12. ZV-a tj. tuženik je pomoćnik u posjedovanju. Ovo stoga jer on očito postupa po uputama vlasnika nekretnine, ne izvršava svoju faktičnu vlast pa shodno tome i nije samostalni posjednik u smislu čl. 11. istog Zakona.

9. 4. U načinu postupanja tuženika ovaj sud ne nalazi elemente samovlasnog smetanja posjeda niti je tuženik od strane vlasnika zemljišta bio upozoren da bi parkiranjem vozila mogao ometati bilo kakvo drugo stečeno pravo osim prava na prolaz pješice. Iz tog razloga ovakav čin tuženika nema karakter smetanja posjeda pa je zahtjev za posjedovnu zaštitu odbijen.

10. Što se pak tiče primjedbi drugostupanjskog suda o objektivnoj koncepciji posjeda ovaj sud prihvaća stav da za počinjenje smetanja posjeda nije potrebno utvrđivati namjeru smetanja (animus turbandi). Tako za smetanje posjeda nije potrebno postojanje namjere zadiranja u tuđi posjed, međutim svakako je bitna pretpostavka da postoji znanje počinitelja da poduzetom radnjom smeta tuđi posjed.

10. 1. U nazočnom slučaju tuženik, kao osoba koja postupa po volji vlasnika nekretnine, nije od tog vlasnika (SJ) bio upozoren da bi parkiranjem vozila mogao ometati bilo kakvo drugo stečeno pravo osim prava na prolaz pješice. Samim time tuženik nema niti znanje da takvim parkiranjem vozila mijenja faktično stanje odnosno da time ograničava posjed stvari ili prava drugim osobama. Zbog toga ovakav čin tuženika nema karakter smetanja posjeda niti tužiteljima pripada pravo na posjedovnu zaštitu u odnosu na tuženika pa je takav zahtjev odbijen.

11. O parničnim je troškovima sud odlučio prema odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a obavezavši tužitelje da naknade tuženiku troškove koji su bili potrebni radi vođenja ove parnice, a riječ je o jednokratnoj nagradi na ime izdataka za zastupanje po punomoćniku odvjetniku sukladno Tbr. 7 propisane Odvjetničke tarife (250 bodova x 2 €).

U Korčuli, 11. prosinca 2025.

S u d a c :

Marija Skokandić

PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud.