REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-457/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Nikolini Labuhar Bazina, u pravnoj stvari tužitelja ĆC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. listopada 2025., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika ČC, diplomirane pravnice, 11. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranju d.d. isplatiti tužitelju ĆC iznos od 2.750,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja:

- na iznos od 2.700,00 EUR teče od 16. travnja 2024. do isplate i

- na iznos od 50,00 EUR od 11. prosinca 2025. do isplate,

po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ĆC u dijelu u kojem traži isplatu 1.050,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 20. veljače 2024. do isplate.

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ĆC u dijelu u koje traži isplatu zatezne kamate na iznos od 2.700,00 EUR od 20. veljače 2024. do 15. travnja 2024. i na iznos od 50,00 EUR od 20. veljače 2024. do 10. prosinca 2025.

IV. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. naknaditi tužitelju ĆC trošak parničnog postupka u iznosu od 1.905,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 11. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tužitelja ĆC za naknadu troška postupka u iznosu od 945,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlen kod poslodavca Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća, Zagreb, Radnička cesta 82 na radnom mjestu – radnik za odvoz glomaznog otpada. Tužitelj je 4. prosinca 2023. pretrpio ozljedu na radu te je toga dana, tijekom radnog vremena u 6,40 sati u Zagrebu, Sajmišna cesta 12 na lokaciji naziva odlagalište otpada Prudinec – Jakuševac, a za vrijeme odvajanja otpada od bio otpada kao posao koji mu je poslovođa odredio navedenog dana, doživio stresogenu situaciju tj. nesreću, do koje je došlo uslijed odronjavanja deponija pri čemu je tužitelj zajedno s kolegom bio na kompostani. Prilikom odronjavanja deponija tužitelj je odbačen u željezni kontejner prilikom čega je zadobio ozljedu ramena. Kolega tužitelja je za to vrijeme doživio tešku ozljedu (gubitak ruke), kojoj je sam oštećenik (tužitelj) svjedočio pri čemu je doživio veliku traumu i stres, a sve uslijed neispravne radne opreme te strojeva. Tužitelju je navedena ozljeda priznata kao ozljeda na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Obzirom je poslodavac tužitelja na dan nastanka štetnog događaja imao kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici istog poslodavca pretrpe na radu odnosno prilikom obavljanja redovitih poslova svojeg radnog mjesta, to je tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za naknadu štete tužitelju. Tužitelju je pružena liječnička pomoć te su mu utvrđene dijagnoze F43.0 – akutna reakcija na stres, S40.0 – kontuzija ramena i nadlaktice te S80.0 – kontuzija koljena. Ordinirano mu je mirovanje, uzimanje Diazepama, hladni oblozi te se javiti liječniku obiteljske medicine radi daljnje obrade. Tužitelj je tjeskoban, napet, "trza na svaki tutanj", "tresu mu se ruke", teškoće prosnivanja, jako je potresen. Tužitelj navodi kako se često budi tijekom noći te da ima zamorne snove; navodi i probavne tegobe te se konstantno prisjeća štetnog događaja. Istome je ordinirana medikamentna terapija te je u kontinuitetu na bolovanju. Zbog perzistiranja tegoba, isti je hospitaliziran u bolnici na psihijatrijskom odjelu, uslijed anksiozno – depresivnih smetnji te je na istom proveo 3 mjeseca. Slijedom svega navedenog, tužitelj potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 3.400,00 EUR i to zbog pretrpljenog straha, fizičkih bolova i duševnih bolova zbog umanjenja životne i radne aktivnosti, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate te iznos imovinske štete od 400,00 EUR za pruženu tuđu pomoć i njegu, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, a koje kamate se određuju sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima. Dana 20. veljače 2024. tužitelj je podnio odštetni zahtjev tuženiku vezano uz predmetni štetni događaj, a kojeg je tuženik zaprimio, u cilju mirnog rješenja spora, do kojeg, međutim, nije došlo.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da je Zagrebački holding d.o.o., u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Priznaje se činjenica nastanka štetnog događaja, dok se osporava visina tužbenog zahtjeva, kao i odgovornost osiguranika tuženika za predmetnu štetu. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući ga previsokim, obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijske kriterije te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Opreza radi, tuženik ističe da sve i kada bi se utvrdila obveza tuženika na isplatu iznosa s osnova naknade štete, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu budući da se iste računaju od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljeva zdravstvenog stanja narušenog štetnim događajem te na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći i njege iz razloga što tužitelj nije uz tužbu dostavio dokaz da je istu plaćao pa se pretpostavlja da su mu istu pružali ukućani. S obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zatezne kamate se mogu računati jedino od dana kada visina nereparirane štete bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja.

3. Tužitelj je podneskom od 23. listopada 2025., nakon provedenog medicinskog vještačenja, uredio tužbeni zahtjev na način da je smanjio prvotno postavljeni tužbeni zahtjev, što sukladno članku 193. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), predstavlja djelomično povlačenje tužbe za iznos od 1.312,80 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate (tako i VSRH u rješenju od 6. rujna 2022. poslovnog broja Rev 899/2022). S obzirom se tuženik na ročištu održanom 24. listopada 2025. protivio djelomičnom povlačenju tužbe, sud je odlučivao o tužbenom zahtjevu tužitelja kako je uređen u tužbi od 12. travnja 2024.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem odštetnog zahtjeva (str. 4-5 spisa), dopisa tuženika od 21. veljače 2024. (str. 6-7 spisa), Prijave o ozljedi na radu (str. 8-11 spisa), medicinske dokumentacije (str. 12-25, 27, 43-44, 48-50 spisa), zapisnika o izjavi povodom štetnog događaja (str. 40-42 spisa), preslike spisa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Klasa: UP/I-502-03/23-02/5276 (str. 67- 77 spisa), preslike spisa Državnog inspektorata, KLASA: 116-04/23-01/2583 (str. 79- 82 spisa), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima prof.prim.dr.sc. Igoru Stipančiću i prim. FC (str. 84-87 spisa), saslušani su svjedoci PC (str. 118-119 spisa) i GC (str. 119-120 spisa) te tužitelj ĆC (str. 120-121 spisa).

5. Na ročištu održanom 24. listopada 2025., punomoćnici stranaka su naveli da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga te su predložili da se glavna rasprava zaključi. Sud je, uz suglasnost punomoćnika stranaka, odlučio da se daljnji dokazi neće izvoditi i zaključio je glavnu raspravu.

6. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno članku 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete kao posljedice ozljede na radu pretrpljene u štetnom događaju koji se dogodio 4. prosinca 2023.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija.

9. Sporne je odgovornost osiguranika tuženika, visina tužbenog zahtjeva i tijek zateznih kamata.

10. Odredbom članka 111. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.; dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

11. Odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.; dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. citiranog članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

11.1. Odredbom članka 19. stavka 1. ZZR-a propisano je da je poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.

12. Iz dokumentacije koja je priložena u sudski spis sud je utvrdio:

- da je tužitelj podnio odštetni zahtjev tuženiku koji je isti zaprimio 20. veljače 2024.,

- da je tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 13. siječnja 2024. priznao ozljedu na radu koja se dogodila 4. prosinca 2024.,

- da je tužitelj u povodu štetnog događaja 12. prosinca 2023. dao izjavu višem inspektoru zaštite na radu u kojoj je detaljno opisao radne procese i dinamiku nastanka štetnog događa.

13. Svjedok PC je u svom iskazu naveo da je bio zaposlen kod tuženika te da je na dan štetnog događaja radio na radnom mjestu šefa smjene 1. Na dan štetnog događaja, oko 6:30 sati, svjedoka je nazvao tužitelj i obavijestio ga da se dogodila havarija na deponiju Jakuševec, na dijelu gdje se odlaže biootpad. Tužitelj je bio vrlo uznemiren, pa je svjedok odmah shvatio da se radi o ozbiljnom incidentu. Svjedok je odmah ušao u kombi, a vozač ga je odvezao do Jakuševca. Na ulazu u deponij naišli su na zid smeća jer je cesta bila zatrpana, pa su morali izaći iz deponija i krenuti drugom cestom uz nasip kako bi došli do mjesta događaja. Na mjestu događaja svjedok je zatekao druge radnike, uključujući ŽC, tužitelja i AC, dok je hitna pomoć već odvezla radnika ŠC. U navedenom događaju ŠC je ostao bez ruka. Kao nadređeni radnik tužitelju, svjedok je poslovođama prenosio tjedne zadatke, a oni su raspoređivali radnike na pojedine poslove. Tog dana tužitelj je, zajedno sa VC, bio zadužen za razvrstavanje biootpada od ostalog otpada radi izrade komposta, a prema sjećanju svjedoka, taj je posao tužitelj obavljao cijeli tjedan. Na upit punomoćnika tužitelja o zaštitnoj opremi, svjedok je naveo da ne zna je li tužitelj toga dana imao zaštitnu opremu jer ga nije vidio, ali je pojasnio da bi, ako bi poslovođa primijetio da radnik nema zaduženu zaštitnu opremu, odmah upozorio radnika i ne bi mu dopustio izlazak na teren. Tužitelj je imao zaduženu sljedeću opremu: zaštitne cipele, hlače, majicu, jaknu, kombinezon, rukavice, a kao grajferist i zaštitni šljem odnosno kacigu, s obzirom da grajferist radi s hidrauličnom dizalicom na visini, što zahtijeva posebne uvjete rada i zaštitnu opremu. Tog dana tužitelj je trebao raditi na hidrauličnoj dizalici (grajferu) i s polipom razdvajao otpad, dok bi drugi radnici pomagali vilama ili lopatama. Na upit gdje je zatekao tužitelja po dolasku na mjesto događaja, svjedok je odgovorio da ga je zatekao uz nasip i ogradu te je tužitelj bio vrlo uznemiren jer je pomagao unesrećenom ŠC. Na upit tuženika je li se tužitelj žalio na ozljede, svjedok je odgovorio da su se svi radnici žalili na natučenost, pa ih je sve odvezao u bolnicu.

14. Svjedok GC je u svom iskazu naveo da je na dan štetnog događaja trebao raditi kao vozač grajferista te je na posao došao u 6 sati ujutro. Tog dana radio je u kompostari zajedno s tužiteljem. Oko 6:00 sati, on, tužitelj i drugi radnici krenuli su iz centrale Radnička 82 prema Jakuševcu, gdje su stigli oko 6:20 sati i ušli u kontejner. Prilikom dolaska, bilo je mrak i magla. U kontejneru su sjedili oko deset minuta, kada su čuli veliki tutanj, poput potresa. Velika hrpa smeća i mulja došla je do njih te je svjedoka srušila, dok su dva radnika ostala zarobljena u kontejneru. Tužitelj, koji je sjedio odmah do vrata, uspio je izaći iz kontejnera, a svjedok je primijetio da je tužitelj bio dva metra ispred njega i kretao se lijevo, prema ogradi. Kada je svjedok ustao, tužitelj mu je rekao da je njihov kolega ŠC ostao bez ruke, nakon čega su obojica krenuli prema kolegi ŠC kako bi mu pomogli. Tužitelj se penjao na ogradu, dok je svjedok trčao prema kontejnerima Zrinjevca po prvu pomoć. Kada se vratio na mjesto događaja, tamo je bila vojna policija koja je pomagala ŠC, a kolegu AC su maknuli s ceste jer je nekontrolirano hodao. Svjedok je vidio da se tužitelj poskliznuo i pao uz ogradu, budući da je toga dana bilo -8 stupnjeva i sve je bilo zamrznuto, pri čemu je tužitelj pao s unutarnje strane ograde, unutar kompleksa Jakuševec. Kolegu ŠC i AC hrpa smeća odbacila je izvan kompleksa, preko ograde. Oni su htjeli pomoći kolegi Ć i najbrži način bio je prelazak preko ograde, dok bi drugi način bio da idu zaobilazno pet kilometara, odnosno da naprave cijeli krug oko kompostane. Na poseban upit punomoćnika tužitelja, svjedok je pojasnio da se radilo o velikoj količini smeća koja je mogla pomaknuti automobil od MC, koji se zaustavio nekoliko centimetara od njega, a kontejnere je nosilo kao lego kockice. Također, na poseban upit punomoćnika tužitelja, svjedok je naveo da su on i tužitelj toga dana imali zaštitnu odjeću.

15. Tužitelj ĆC je u iskazu naveo da su toga jutra došli u kompostanu na Jakuševcu, a odron smeća dogodio se oko 6:30 sati dok se on nalazio u kontejneru zajedno sa VC, MC (poslovođom) i JC. Prvo je začuo podmuklu eksploziju, a potom tutnjavu i drobljenje metala jer je lavina nosila stambene kontejnere koji su se tamo nalazili te je teško oštetila i postrojenje. Instinktivno je primio za kvaku i izašao iz kontejnera te se pomaknuo kako ga lavina smeća, zajedno s kontejnerima i vozilom, ne bi zatrpala. Iza njega je uspio izaći i VC, dok su ostale kolege ostale zarobljene u kontejneru jer je smeće stisnulo auto, a auto je zatvorio vrata kontejnera. Tužitelj se ozlijedio kada je velikom brzinom izlazio iz kontejnera, i to na način da je o štok kontejnera udario lijevo rame i lijevo koljeno te nakon toga prvi put pao. Potom se digao i krenuo trčati prema ogradi, prema kolegi koji je ostao bez ruke, i tada je, na smrzavici koja je bila na podu, drugi put pao. Nakon toga je vidio svjetla kamiona kojeg je vozio AC, a koja su bila okrenuta prema nasipu, te je shvatio da ih je odron smeća odgurao preko ograde prema Sajmišnoj cesti. Napominje da se radilo o odronu smeća visine oko dvadeset metara. Kada se lavina smeća smirila, ugasila se javna rasvjeta i upalio se alarm te žuta svjetla od alarma. Kada je došao do ograde, iz mraka i magle izašao je kolega ŠC bez ruke i rekao da se kolega AC onesvijestio te da leži nasred ceste. Tužitelj je želio što prije prijeći ogradu kako bi kolegi ŠC podvezao ruku da ne iskrvari i pomogao kolegi AC da ga neki od automobila ne pregazi jer se radi o prometnoj cesti. Dva puta se pokušao popeti na ogradu i dva puta se poskliznuo i pao te nije uspio prijeći ogradu da pomogne kolegama, ali je signalizirao vojnoj policiji koja se vozila Sajmišnom cestom u smjeru Mičevca da stane. Oni su stali i pomogli kolegama AC i ŠC. Tužitelj je doživio veliki šok te je od šoka i stresa počeo plakati i vikati. Vidio je kolegu ŠC bez ruke kojem nije uspio pomoći, a znao je da je u kompostani još drugih radnika koje nije vidio i nije znao što se s njima dogodilo. Tada je krenuo tražiti druge kolege i otišao do kolege iz Zrinjevca te ga molio da s grajferom pomakne drugo vozilo ili kontejner kako bi se mogla otvoriti vrata jer su ostale kolege ostale zatočene u kontejneru. Nakon toga je došla i hitna pomoć koja je pomogla kolegi ŠC, a potom su došli i njegovi nadređeni, među njima PC, koji ih je stavio u kombi i odvezao u bolnicu. Na poseban upit punomoćnika tužitelja, tužitelj je naveo da je mjesec dana prije dana štetnog događaja, kao i na dan štetnog događaja, radio kao grajferist u kompostani zbog potreba posla. Također je naveo da je toga dana imao zaštitni zimski kombinezon jer je bilo jako hladno. Na poseban upit punomoćnika tužitelja, tužitelj je odgovorio da je na bolovanju proveo sedam mjeseci. Nadalje, na poseban upit punomoćnika tužitelja, tužitelj je naveo da mu je bila potrebna tuđa pomoć, primjerice u vidu nabavke namirnica, vožnje liječniku i slično, te da su mu istu pružali ukućani, odnosno supruga i starije dijete.

16. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka PC, ŽC i tužitelja ĆC jer su njihovi iskazi životni, logični i u bitnim dijelovima međusobno suglasni, dok su manje razlike u iskazima svjedoka ŽC i tužitelja ocijenjene kao posljedica subjektivne percepcije i stresa izazvanog događajem na deponiju. Svi sudionici događaja suglasno su opisali ključne okolnosti štetnog događaja, a njihovi iskazi međusobno se nadopunjuju i potvrđuju u dijelovima koji su od značaja za utvrđenje odgovornosti tuženika za naknadu štete tužitelju.

17. Tužitelj je u svojoj izjavi od 12. prosinca 2023. koju je dao višem inspektoru zaštite na radu naveo da opis njegovih poslova uključuje rukovanje grajferom prilikom utovara kamenja i glomaznog otpada, kao i utovar biootpada u kamion na različitim lokacijama. Na lokaciji događaja, na dan odlaganja otpada, tužitelj, ovisno o danima, ponekad dolazi s ekipom s jednim kamionom, a ponekad s više kamiona. Tvrdi da grajferom obavlja prebiranje onečišćenog biootpada koji se nalazi na tlu, a koji je dan prije odložilo poduzeće ili druge ekipe Podružnice Čistoća. Nakon toga, radnici na tlu, također iz Podružnice Čistoća, prema potrebi odvajaju otpad ako se u biootpadu nalazi još miješanog komunalnog otpada, te dodatno ručno prebiru kako bi se osigurao što čišći biootpad. Tako očišćen biootpad, tužitelj i ostali radnici Podružnice Čistoća utovaruju grajferom u kamion i odvoze do kompostane, udaljene otprilike 300 metara, ili miješani komunalni otpad koji su izuzeli iz biootpada također utovaruju grajferom u kamion i odvoze na brijeg, odnosno deponij, gdje je predviđeno da se taj otpad odlaže. Na dan štetnog događaja došao je na lokaciju događaja obavljati svoje uobičajene poslove. Njegovo radno vrijeme je od 6:00 do 14:00 sati. Istaknuo je da je toga dana bila gusta magla. Tužitelj je naveo da je s navedenim kolegama bio u kontejneru s MC, radnikom Podružnice Čistoća, koji im je trebao dati radne zadatke. Tužitelj dalje navodi da je u jednom trenutku, oko 6:30 sati, čuo zvuk nalik prigušenoj eksploziji, a zatim i užasnu tutnjavu. U tom trenutku otvorio je vrata kontejnera i vidio crnilo koje je guralo druge kontejnere, koji su se inače nalazili ispred njih, prema kontejneru u kojem su se nalazili. Tužitelj tvrdi da je u zadnji čas uspio izaći, a odron je gurao i jedan automobil prema kontejneru te je došao do vrata kontejnera, koja su tada udarila kolegu ŽC, koji je također uspio izaći trenutak prije udara automobila u vrata kontejnera. Ostali kolege su, prema navodima tužitelja, ostali zarobljeni u kontejneru. Tužitelj navodi da su se nakon toga prebrojavali. Zatim je vidio svjetla kamiona na Sajmišnoj cesti koja su svijetlila prema nasipu te je krenuo do ograde koja odvaja površinu na kojoj se nalazio kontejner iz kojeg je izašao i površinu javne prometnice Sajmišna cesta. Kada je došao do ograde, vidio je dvoje ljudi, a u tom trenutku magla je uzrokovala da mu kolega ŠC, bez lijeve ruke, dođe sa Sajmišne ceste. U želji da pomogne ozlijeđenom kolegi i da mu podveže ruku kako ne bi iskrvario, tužitelj tvrdi da je pokušao preskočiti ogradu dva puta, ali je svaki put morao ponovno pokušati jer je ograda bila zaleđena. U tom trenutku, prema navodima tužitelja, naišla je vojna policija, koju je zaustavio i zatražio pomoć, te su oni došli do ozlijeđenog i jedan od njih mu je podvezao ruku.

18. Iz iskaza svjedoka, tužitelja i dokumentacije koja je priložena u sudski spis, proizlazi da se štetni događaj dogodio u ranim jutarnjim satima na deponiju Jakuševec, u kompostani, gdje su tužitelj i ostali radnici trebali obavljati uobičajene poslove razvrstavanja i utovara biootpada. Tužitelj se zajedno s djelom drugih radnika nalazio u kontejneru gdje su od poslovođe MC trebali dobiti radne zadatke. Svjedok ŽC i tužitelj su opisali iznenadni i snažan odron velike količine smeća i mulja koji je uzrokovao rušenje i pomicanje kontejnera, ozljeđivanje radnika i opasnost za sve prisutne. Tužitelj je bio izložen izravnoj opasnosti, a pokušavao je pomoći i kolegama. Prilikom izlaska iz kontejnera i kretanja prema ogradi zadobio je ozljede lijevog ramena i lijevog koljena te bio u stanju šoka i stresa. Nakon prvog pada kod izlaska iz kontejnera, tužitelj je drugi puta pao kada se kretao sklizavim terenom prema ogradi, a poslije je još dva puta pao kada je želio preći ogradu što prije kako bi pomogao kolegama ŠC i AC, ali se poskliznuo i pao te nije uspio preći ogradu. Iskazi suglasno ukazuju na iznimno opasne uvjete rada toga dana, uključujući mrak, maglu, nisku temperaturu, sklizak teren i iznenadni odron. Također, sud vjeruje da je tužitelj, imao zaduženu zaštitnu opremu te da je istu koristio, čime se isključuje mogućnost da je šteta nastala zbog nepoštivanja pravila o zaštiti na radu od strane tužitelja. Neposredno nakon nesreće tužitelj je bio u stanju šoka (kao i ostali radnici koji su se zatekli na deponiju) i pokušavao je pomoći unesrećenima. Na temelju ovih suglasnih i vjerodostojnih iskaza sud je utvrdio da je do štetnog događaja došlo uslijed opasnog odrona otpada na radnom mjestu (visina odrona je bila 20-tak metara). Sud dodatno navodi da su sklizak teren i sklizava ograda sastavni dio radnog okoliša deponija i predstavljaju opasnu stvar u smislu članka 1065. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO). Stoga sud zaključuje da je postoji odgovornost poslodavca tužitelja (osiguranika tuženika) pa i tuženika za štetu koju je tužitelj doživio na radu.

19. Radi utvrđivanja kvalifikatornih okolnosti neimovinske štete i potrebe za tuđom pomoći, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po medicinskim vještacima prof.prim.dr.sc. Igoru Stipančiću i prim.dr. FC. U svom nalazu i mišljenju od 19. listopada 2025., vještaci su utvrdili da je tužitelj u štetnom događaju od 4. prosinca 2023. zadobio sljedeće ozljede: natučenje lijevog ramena i lijeve nadlaktice i natučenje lijevog koljena. Gore navedene ozljede proizlaze iz medicinske dokumentacije. Dva dana nakon štetnog događaja zbog bolova u ramenu je pregledan u KB Dubrava gdje su mu utvrđene kronične promjene, odnosno kalcifikat u tetivi mišića ramenog obruča. Potom bez daljnjih pregleda i dijagnostike vezano za ozljede u predmetnom događaju. Proveo je liječenje navedenog kalcifikata, ali navedeno nije uzročno vezano za predmetni događaj. Tužitelj je na psihičkom planu prvotno razvio simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0), te nastavno Poremećaja prilagodbe (F43.2), uz razvoj elemenata PTSP-a. Navedeno proizlazi i iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je uz spoznaju o ozljeđivanju kolege, i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježe se opisane sekvele. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno- posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. S kirurškog aspekta liječenje vezano za zadobivene ozljede okončano je pregledom 6. prosinca 2023. iako je i nakon ovog imao tegobe i trpio bolove zbog tjelesne ozljede u ovom događaju. S psihijatrijskog aspekta status psihičkih funkcija stabiliziran je 16. travnja 2024. Trajnih posljedica s kirurškog aspekta nema te time nema ni smanjenja životne aktivnosti. Smanjenje životne aktivnosti zbog trajnih posljedica s psihijatrijskog stajališta iznose 3%, te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. Navedena se ocjena odnosi isključivo na osobu tužitelja. Tužitelj je trpio bol i strah te trebao tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi: Tužitelj je trpio bol jakog intenziteta do 1 dana, srednjeg do 2 dana, a manjeg intenziteta još do 7 dana. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Nakon smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje tužitelj je trpio sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedna. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Tuđa pomoć mu je bila potrebna u trajanju od 10 dana po 1 sat na dan.

20. Stranke nisu prigovarale na citirani nalaz i mišljenje vještaka niti su predlagale da vještaci usmeno na raspravi iznesu svoj nalaz i mišljenje.

21. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka prof.prim.dr.sc. Igora Stipančića i prim.dr. FC budući je isti dan stručno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke i medicinske znanosti, sve temeljem uvida u priloženu dokumentaciju i pregleda tužitelja.

22. Slijedom svega navedenog, ocjena je ovog suda da je u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe članka 19. stavka 2. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju odredbe članka 1100. stavka 1. ZOO-a.

23. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a što je konkretno slučaj, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi. One su, u smislu odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO, kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

24. Budući da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelj trpio bol ukupno 10 dana, od čega bol jakog i srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana, a slabijeg intenziteta 7 dana, da je tužitelj trpio sekundarni strah ukupno 59 dana, od čega strah jakog i srednjeg intenziteta 17 dana, a slabijeg intenziteta 42 dana, da smanjenje životnih aktivnosti s psihijatrijskog stajališta iznosi 3% te da je tužitelj u trenutku nastupa štetnog događaja imao 38 godina, da je u razdoblju od 26. siječnja do 9. travnja 2024. boravio u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju Sveti Ivan te da i danas osjeća nelagodu kada tamo prolazi te mu se vraćaju sjećanja na to jutro, ocjena je ovog suda da navedeno, na temelju odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO, opravdava dosuđenje pravične novčane naknade tužitelju u iznosu od 2.700,00 EUR.

25. Napominje se da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002., pa je sud prilikom utvrđenja pravične novčane naknade tužitelju uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2022. godine.

26. Na okolnost pružanja tuđe pomoći saslušan je tužitelj koji je izjavio da mu je nakon predmetnog štetnog događaja pomoć pružala supruga i starije dijete. Na temelju članka 1095. stavka 1. ZOO i članka 1089. stavka 2. ZOO-a, tužitelju za 10 sati potrebne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi članka 223. ZPP-a, u traženom iznosu od 5,00 EUR po satu jer je to cijena sata koja sasvim sigurno ne prelazi neto cijenu sata tuđe nestručne pomoći u mjestu prebivališta tužitelja. Stoga tužitelju pripada naknada u iznosu od 50,00 EUR.

27. Dakle, sud je utvrdio da tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć pripada naknada štete u iznosu od 2.750,00 EUR.

28. Odredbom članka 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok je odredbom članka 1103. ZOO-a propisano da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući da su stalni sudski vještaci u nalazu i mišljenju naveli da je liječenje tužitelja s kirurškog aspekta završilo 6. prosinca 2023., a s psihijatrijskog aspekta 16. travnja 2024. to je ocjena ovog suda da tužitelj ima pravo na zateznu kamatu koja na iznos neimovinske štete teče od dana kada je liječenje završilo, odnosno od dana kada se stabiliziralo zdravstveno stanje tužitelja s psihijatrijskog aspekta. Slijedom navedenog, tužitelju pripadaju zatezne kamate od 16. travnja 2024.

29. Na imovinsku štetu za tuđu pomoć zatezne kamate teku od donošenja presude prvog stupnja budući da ista nije reparirana te dospijeva tek donošenjem prvostupanjske presude kada je tuženiku poznata visina štete. Slijedom navedenog tužitelju na imovinsku štetu pripadaju kamate od donošenja presude prvog stupnja.

30. Stopa zatezne kamate određena je na temelju odredbe članka 29. stavaka 2. i 8. ZOO-a.

31. Tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu, a za iznos od 1.050,00 EUR po osnovi neimovinske i imovinske štete zajedno s pripadajućim zateznim kamatama odbijen je kao neosnovan budući da je zatražen u previsokom iznosu.

32. Sud je također odbio zahtjev tužitelja u djelu u kojem traži isplatu zateznih kamata na iznos 2.700,00 EUR (neimovinska štete) koje teku od 20. veljače 2024. do 15. travnja 2024., te na iznos od 50,00 EUR (imovinska šteta) od 20. veljače 2024. do donošenja presude prvog stupanja.

33. Ostali priloženi dokazi i navodi stranaka nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

34. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 2. ZPP i članka 155. ZPP, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23. i 107/25.; dalje: Tarifa) prema vrijednosti tužbenog zahtjeva u iznosu od 3.800,00 EUR.

35. S obzirom na odredbe Tarife tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

- sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 32 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 200,00 EUR;

- sastav tužbe (Tbr. 7/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 200,00 EUR;

- sastav podneska od 22. svibnja 2024. (Tbr. 8/4 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 50,00 EUR;

- sastav podneska od 17. lipnja 2024. (Tbr. 8/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 200,00 EUR;

- sastav podneska od 13. prosinca 2024. (Tbr. 8/4 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 50,00 EUR;

- zastupanje na ročištu 13. prosinca 2024. (Tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 200,00 EUR;

- zastupanje na ročištu 3. srpnja 2025. (Tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 200,00 EUR;

- sastav podneska od 31. srpnja 2025. (Tbr. 8/4 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 50,00 EUR;

- sastav podneska od 7. kolovoza 2025. (Tbr. 8/4 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 50,00 EUR;

- sastav podneska od 23. listopada 2025. (Tbr. 8/4 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 50,00 EUR;

- zastupanje na ročištu 24. listopada 2025. (Tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 200,00 EUR;

što ukupno iznosi 1.450,00 EUR. Na taj iznos prema Tbr. 46. Tarife tužitelju je valjalo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost u iznosu od 25% (362,50 EUR). Dakle, tužitelju je priznat trošak postupka za zastupanje po odvjetniku u iznosu od 1.812,50 EUR.

36. Tužitelj je uspio u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, a što se tiče visine zahtjeva uspio je sa 72% svog zahtjeva. Tuženik je u odnosu na tužitelja, što se tiče visine tužbenog zahtjeva, uspio sa 28%. Uzimajući u obzir omjer 100:72% u odnosu na 0:28%, tužitelj je uspio u sporu 86%, a tuženik 14%. Stoga je valjalo naložiti tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u omjeru od 72%, a što odgovara iznosu od 1.305,00 EUR.

37. Tužitelju je, neovisno o uspjehu u sporu, priznat trošak plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja u iznosu od 600,00 EUR, budući da je tuženik osporavao i visinu tužbenog zahtjeva. Dakle, tužitelju su priznati troškovi postupka u sveukupnom iznosu od 1.905,00 EUR.

38. Tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 23. listopada 2025. u zatraženom iznosu budući se ne radi o obrazloženom podnesku.

39. Na dosuđeni parnični trošak, tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a, u visini određenoj člankom 29. stavcima 2. i 8. ZOO-a.

40. Paricijski rok u ovom postupku iznosi 15 dana, sukladno odredbi članka 328. stavka 2. ZPP.

41. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 11. prosinca 2025.

Sutkinja

Nikolina Labuhar Bazina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (članak 335. stavak 9. ZPP).

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku