REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-1328/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog KF, radi prekršaja iz članka 51. stavka 5. u vezi članka 293. stavka 2., 199. stavka 8. i 163. stavak 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a povodom Prekršajnog naloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/25-5/8814, Urbroj: 511-02-05-25-1 od 28.4.2025., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 11. prosinca 2025.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI KF, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i V, r. Đ, rođen **.**.1991. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., radnik, 900,00 eura, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno neosuđivan,

k r i v j e

I što je dana 15. veljače 2025., u 20:45 sati, u mjestu [adresa], upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka], krećući se u smjeru Starih Pavljana, od zapada prema istoku, te izlaskom iz blagog zavoja u lijevo i dolaskom u neposrednu blizinu kbr. 235. na ravnom dijelu kolnika uslijed neprilagođene brzine kretanja vozila osobinama kolnika (zavoj), te vidljivosti (noć), izgubio je nadzor nad upravljačem vozila i prešao vozilom na suprotnu stranu kolnika, a potom sletio van kolnika u putni jarak sa sjeverne strane kolnika i prednjim dijelom vozila udario u zemljani putni most NN vlasnika, nakon čega se zarotirao i zaustavio u sjevernom putnom jarku prednjim dijelom okrenut u smjeru zapada, time da je u prometnoj nesreći na osobnom automobilu [registarska oznaka] i putnom mostu NN vlasnika nastala materijalna šteta, dok su lake tjelesne ozljede zadobili vozač osobnog automobila [registarska oznaka] KF i putnica na mjestu suvozača VF,

dakle, kao vozač u prometu na cesti brzinu kretanja svog vozila nije prilagodio osobinama i stanju ceste te vidljivosti, uslijed čega je izazvao prometnu nesreću,

II što je istog dana u isto vrijeme i na istom mjestu upravljao istim vozilom opisanim kao pod točkom I, pod utjecajem alkohola, a što je utvrđeno primjenom alkometra marke «Drager» u koncentraciji od 2,41 g/kg, dok je izvršenom analizom alkohola u krvi i mokraći kod istoga utvrđeno prisustvo alkohola u krvi u koncentraciji od 3,91 g/kg, a u mokraći u koncentraciji od 5,37 g/kg, uz mišljenje vještaka da je u trenutku prometne nezgode imenovani bio u stanju teške intoksikacije organizma alkoholom s koncentracijom alkohola u krvi od najmanje 4,09 g/kg,

dakle, kao vozač u prometu na cesti upravljao motornim vozilom pod utjecajem alkohola,

III što je istog dana u isto vrijeme i na istom mjestu upravljao istim vozilom opisanim kao pod točkom I, te za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosni pojas,

dakle, kao vozač u prometu na cesti upravljao vozilom iako nije bio vezan sigurnosnim pojasom,

pa je time počinio prekršaje iz članka 51. stavka 1. i 5. u vezi 293. stavka 2., 199. stavka 2. u vezi stavka 8. i 163. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu se na temelju istih propisa, a uz primjenu članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona u t v r đ u j u novčane kazne za svako djelo prekršaja i to:

za prekršaj pod točkom I, u iznosu od 390,00 eura (tristo devedeset eura), za prekršaj pod točkom II, u iznosu od 1.320,00 eura (tisuću tristo dvadeset) i za prekršaj pod točkom III, u iznosu od 130,00 eura (sto trideset eura), te mu se za navedena djela prekršaja

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA OD 1.840,00 EURA (tisuću osamsto četrdeset eura).

IV Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu, ista će se na temelju članka 34. stavka 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 1.226,67 eura (tisuću dvjesto dvadeset šest eura i šezdeset sedam centi) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

V Na temelju članka 58. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, u vezi članka 199. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljeniku se izriče zaštitna mjera ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM « B « KATEGORIJE U TRAJANJU OD 3 (tri) MJESECA, time da zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

VI Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 175,00 eura (sto sedamdeset pet eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA BJELOVAR, Prekršajnim nalogom Klasa: 211-07/25-5/8814, Urbroj: 511-02-05-25-1 od 28.4.2025., oglasila je okrivljenika krivim radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Na navedeni Prekršajni nalog okrivljenik je pravodobno uložio prigovor, nakon čega je pobijani nalog stavljen van snage i proveden je redovni postupak.

3. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaje stavljene mu na teret.

4. Ispitani KF navodi da je kritične zgode u 20:45 sati, u mjestu [adresa], upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] te se kretao na kraćoj relaciji u pravcu istoka i izlaskom iz blagog zavoja u lijevo izgubio je kontrolu nad upravljačem vozila zbog neprilagođene brzine kretanja u odnosu na osobine kolnika i činjenicu da se radilo o noćnim uvjetima vožnje, kao i stoga što je bio u akutno opitom stanju. Time je došlo do toga da je vozilom prešao na suprotnu stranu kolnika i sletio u putni jarak i udario u putni most kuće gdje se vozilo zaustavilo. Također je te zgode bio iznimno etiliziran obzirom da je tokom popodnevnih sati i neposredno prije upravljana vozilom uzimao znatnu količinu alkohola i to piva te žestokog pića. Nije mu bila namjera upravljati vozilom, ali ga je zaručnica zamolila da je odveze do obližnje kuće i na relativno kratkoj relaciji zbog iznesenih razloga došlo je do nastupanja ove štetne posljedice. Također napominje da doista nije koristio sigurnosni pojas u vožnji u ovoj prometnoj situaciji, na što ukazuje činjenica da je zadobio tjelesne povrede zbog nekorištenja pojasa. Žao mu je što je tako postupio, jer nije sklon činjenju prekršaja u prometu i ovoj je izolirani događaj koji se više neće ponoviti, tako da navedene prekršaje priznaje u cijelosti.

5. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je stavljeno u usporedbu sa izvješćem, zapisnikom o očevidu, dokumentacijom očevida, zapisnikom o alkoholiziranosti, zapisnikom o vještačenju te bolničkim prijavama, sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci ove presude koji mu se stavljaju na teret, pa je proglašen krivim te mu je nakon utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni, izrečena ukupna novčana kazna u skladu sa zakonom.

6. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci presude, jer osim što prvotno izjasnio da se smatra krivim za svaki od prekršaja te je potom jasno i obrazloženo u obrani opisao svoj protupravan način vožnje i priznao prekršaje, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladni sa sadržajem njegove obrane.

7. Prvotno je u spomenutom izvješću službena osoba jasno naznačila da je u danoj situaciji okrivljenik upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 2,41 g/kg, dok je izvršenom analizom alkohola u krvi i mokraći kod istoga utvrđeno prisustvo alkohola u krvi u koncentraciji od 3,91 g/kg, a u mokraći u koncentraciji od 5,37 g/kg, uz mišljenje vještaka da je u trenutku prometne nezgode imenovani bio u stanju teške intoksikacije organizma alkoholom s koncentracijom alkohola u krvi od najmanje 4,09 g/kg, time da je uslijed neprilagođene brzine kretanja osobinama i stanju ceste sletio s kolnika te izazvao prometnu nesreću sa materijalnom i nematerijalnom štetom, dok za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosni pojas.

8. Nadalje, iz spomenutog zapisnika o očevidu uviđa da je do prometne nesreće došlo unutar naselja u noćnim uvjetima vožnje na kolniku gdje se promet odvija u oba smjera te je širine 3,4 m, uz ograničenje brzine od 50 km/h. Potom se spominje okrivljenik kao sudionik prometne nesreće odnosno vozač osobnog automobila [registarska oznaka]. Nastavno se ističu oštećenja predmetnog automobila i radilo s o totalnoj šteti obzirom da je navedeni automobil uništen sa svih strana, posebno što se tiče prednjeg kraja vozila. Također je nastalo oštećenje na putnom mostu nepoznatog vlasnika. Na kraju se spominju utvrđeni materijalni tragovi na licu mjesta i to isključivo trag vožnje lijevih kotača navedenog vozila po bankini sa sjeverne strane kolnika i preko putnog jarka do spomenutog putnog mosta koji je oštećen prilkom udara prednjeg kraja u tvrdu površinu. Preostali materijalni tragovi su krhotine stakla a navedenog vozila koji su djelomično zaostali na kolniku i bankini uz kolnika pored mjesta gdje je automobil zaustavljen izvan prometnice. Još se ističe da je okrivljenik tom prilikom kao sudionik prometne nesreće alkotestiran te je bio u akutno opitom stanju obzirom da je u njegovom organizmu utvrđena koncentracija alkohola od najmanje 4,09 g/kg.

9. Također, iz dokumentacije očevida te situacijskog plana se razabire mjesto nastupanja prometne nesreće koje u naravi predstavlja ravan dio kolnika gdje je okrivljenik izašao iz putanje kretanje i od oštrim kutom se nastavio kretati prema lijevoj bankini i preko nje preletio u putni jarak te udario u putni most odnosno kolni ulaz gdje se vozilo zarotiralo i zaustavio izvan prometnice. Pri tome se uočavaju znatna oštećenja navedenog vozila, posebno prednjeg kraja, uslijed čega vozilo više nije bilo u funkciji za vožnju.

10. Isto tako, iz samog zapisnika o provedenom alkotestiranju je vidljivo kako je okrivljenik u svojstvu vozača bio sudionik u prometu u stanju etiliziranosti od 2,41 g/kg, što znači da se radilo o teže opitom stanju, time da nije bilo stavljanja primjedbi na utvrđeni stupanj opijenosti, nakon čega je sadržaj samog zapisnika potpisao. Nadalje, uvidom u analizu alkohola u krvi koja je obavljena u Centru za forenzična ispitivanja i vještačenja u Zagrebu razabire se da je okrivljeniku nakon nesreće izuzeta krv i mokraća, gdje je vještačenjem utvrđeno kako je koncentracija alkohola u krvi bila 3,91 g/kg , a u mokraći 5,37 g/kg, tako da je vještak iznio mišljenje o tome da je u trenutku prometne nesreće okrivljenik bio pod utjecajem alkohola sa koncentracijom u krvi od najmanje 4,09 g/kg, a to svakako znači da je tempore criminis bio teško intoksiciran.

11. I na kraju, uvidom u bolničke prijave na ime okrivljenika i VF proizlazi kako su u samoj prometnoj nesreći zadobili izvjesne tjelesne povrede i to okrivljenik natučenje glave te cervitalne kralježnice i leđa, dok je putnik VF zadobila površinsku ozljedu ručnog zgloba i šake, kako je to utvrdio ovlašteni liječnik prilikom pregleda neposredno nakon same nesreće i time se u ukupnosti radilo o lakim tjelesnim povredama.

12. Dakle, neupitno je uzrok nastupanju štetne posljedice protupravan način vožnje od strane okrivljenika koji se odnosi na neprilagođenu brzinu kretanja vozila, jer je okrivljenik nakon izlaska iz zavoja na ravnom dijelu prometnice izgubio nadzor nad upravljačem vozila i prešao vozilom na suprotnu stranu kolnika, a potom sletio van kolnika u putni jarak. Prema tome, bez obzira što nije utvrđeno o kojoj se brzini kretanja radilo prilikom slijetanja s prometnice, treba reći da prilagođena brzina kretanja predstavlja svaku brzinu kod koje vozač na siguran način može kontrolirati i po potrebi zaustaviti vozilo nailaskom na neku prepreku, a što okrivljenik u konkretnom slučaju nije mogao učiniti. S druge strane, dodatna činjenica njegove etiliziranosti u navedenom stupnju svakako je utjecala na njegov način vožnje i reakciju kod koje nije uspio kontrolirati vozilo na prometnici i pravovremeno donijeti zaključak da se ne kreće brzinom koja nije primjerena i prilagođena za osobine i stanje ceste.

13. Kako postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaje stavljene mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenika iz koje proizlazi da nije do sada kažnjavan za bilo koju vrstu prekršaja.

14. Dakle, cijeneći detaljnu i uvjerljivu obranu okrivljenika kojom izričito i u cijelosti priznaje protupravan način vožnje, sud ga je oglasio krivim za spomenute prekršaje te mu je nakon utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni, izrečena ukupna novčana kazna u skladu sa zakonom.

15. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se priznanje prekršaja, usprkos tome da se protupravna radnja mogla utvrditi drugim dokazima, te činjenica da ima niska mjesečna primanja, a primjereno je kritičan za svoje ponašanje u prometu, time da do sada nije kažnjavan za prekršaje iz prometa, tako da otegotnih okolnosti nije nađeno. Međutim, zbog činjenice kako se okrivljenik svojevoljno doveo u stanje teške opijenosti te je odlučio svjesno upravljati vozilom te je krajnje nekritički propustio osigurati sebe kao vozača u vozilu te se kretao u takvom stanju brzinom koja nije primjerena da bi vozilo mogao zadržati na prometnici, tada to upućuje na krajnju nesavjesnost i rabijatnost prilikom kršenja prometnih propisa, uslijed čega nije uvjeta za ublažavanje novčane kazne, tako da je izrečena ukupna novčana kazna primjerena načinu počinjenja prekršaja i njihovoj težini odnosno stupnju krivnje. Upravo takvom novčanom kaznom može se utjecati na svijest okrivljenika da ubuduće izbjegava takvo i slično neprimjereno ponašanje u prometu, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne prevencije.

16. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

17. Za prekršaj opisan u izreci presude pod točkom II, propisana je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima. Međutim, Zakonom se određuje da se takva vrsta zaštitne mjere može odrediti ovisno o težini počinjenog prekršaja i objektivne mogućnosti daljnjeg ugrožavanja sigurnosti drugih sudionika u prometu i imovine. Ovdje je sud takvu mjeru odredio za počinjeno djelo prekršaja iz članka 199. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te smatra primjerenim i svrsishodnim izreći mu tu vrstu zaštitne mjere. Kako je okrivljenik počinio prekršaj izravnom namjerom i dobrovoljno se stavio u stanje teže opijenosti kod koje je bio potpuno nesposoban na siguran način upravljati vozilom, te je direktno ugrožavao sebe i druge sudionike u prometu, gdje je nastupila i štetna posljedica, tada je zbog težine prekršaja i razloga specijalne prevencije, svakako bilo uputno i svrsishodno isključiti ga iz prometa na izvjesno vrijeme, kako bi zbog te zaštitne mjere bio spriječen u novom kršenju prometnih propisa i dovođenja u opasnost ljudi i imovine, a dužina trajanja mjere u skladu je sa utvrđenim stupnjem alkoholiziranosti i činjenicom da je okrivljeniku to prvo kršenje prometne discipline.

18. Navedena zaštitna mjera počinje teći danom izvršnosti ove presude.

19. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, kao i stvarni trošak koji se odnosi na upotrebu alkometra te izradu fotoelaborata i skice lice mjesta prometne nesreće, kao i materijalni trošak vještačenja, jer je zaposlen i time može platiti naznačeni trošak bez da ugrožava vlastitu egzistenciju.

U Bjelovaru, 11. prosinca 2025.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Tužitelju

• Po pravomoćnosti

3. Referadi za promet