Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: Psp-22/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217), po sutkinji Martini Miletić Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja RĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. 17A, zastupana po punomoćnici Sanji Restović Mirčeta i Milanu Macuri, odvjetnicima u OD Macura i Restović j.t.d. Šibenik, protiv tuženika Ad1) PĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i Ad2) JĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Srđanu Vrdoljaku, odvjetniku u Splitu, radi smetanja posjeda, nakon provedene i zaključenje javne glavne rasprave dana 15. listopada 2025. godine, u prisutnosti tužiteljice osobno zajedno sa punomoćnicom Sanjom Restović Mirčeta, odvjetnicom u OD Macura i Restović j.t.d. Šibenik, te zamjenika punomoćnika tuženika Ante Sladić, odvjetnik u OD Burić i Koudela Šibenik, po objavi, dana 11. prosinca 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da su tuženici PĆ, iz [adresa] i JĆ, iz [adresa] dana 04. lipnja 2024. godine samovlasno i protupravno smetali tužiteljicu u njezinom posljednjem mirnom posjedu prava služnosti prolaza na način da su oduzeli tužiteljici pravo nesmetanog prolaza automobilom preko dijela nekretnine u Skici mjesta očevida izrađenoj od strane Pjera Sladoljeva, dipl.ing.geod., od 06.12.2024. godine, označenog kao A-B-C-D-A, dio č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], širine cca 3 m, na način da su isti na tom dijelu izvodili zemljane radove u cilju gradnje ogradnih zidova radi čega tužiteljica ne može automobilom doći do svoje nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, K. O. [katastarska općina].

II. Nalaže se uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo na dan smetanja 04.06.2024. g , na način da će tuženici prestati sa izvođenjem radova opisanih u točki 1 ovog Rješenja i vratiti dio nekretnine u Skici mjesta očevida izrađenoj od strane Pjera Sladoljeva, dipl.ing.geod., od 06.12.2024. godine, označen kao A-B-C-D-A, dio č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], širine cca 3m u prvobitno stanje, kako bi tužiteljica mogla preko istih nesmetano prolaziti automobilom do svoje nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, K. O. [katastarska općina].

III. Zabranjuje se tuženicima svako buduće takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja, pod prijetnjom ovrhe i izricanja novčane kazne, za svako ponovljeno smetanje ili kazne zatvora.

IV. Nalaže se tuženiku da naknadi trošak parničnog postupka tužitelju sa zakonskim zateznim kamatama.“

II. Nalaže se tužiteljici da tuženicima naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka za pristup na ročište objave određeno za dan 11. prosinca 2025. godine u iznosu od 125,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužiteljica RĆ, zastupana po punomoćnici Sanji Mirčeta Restović, odvjetnici u [adresa], podnijela je ovom sudu, dana 14. lipnja 2024. godine, tužbu protiv tuženika PĆ i dr. radi smetanja posjeda.

1.1. Tužiteljica u tužbi ističe kako je ista vlasnica i posjednica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te da ista preko 40 godina nesmetano koristi dio nekretnina u vlasništvu tuženika Ad1 odnosno upravo dio koji je na Izvodu iz katastarskog plana označen slovima A-B-C-D-A a koji dio da prolazi preko nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Označeni dijelovi nekretnina da predstavljaju put i jedini pristup tužiteljici do njezine nekretnine preko kojeg da je tužiteljica nesmetano prolazila preko 40 godina. Nadalje, predmetne nekretnine nekad da su predstavljale jednu česticu oznake 2131 K. O. [katastarska općina] a iz Situacijskog plana na kojem je prikazano cijepanje katastarske parcele br. 2131 još iz 1982. godine vidljivo je kako je još tada na teretnu postojao predmetni put kojim se tužiteljica koristila kako onda tako i sada dok tuženici da je u tome nisu onemogućili.

1.2. Dana 04. lipnja 2024. godine tužiteljica da je svjedočila zemljanim radovima iskopa upravo na dijelovima nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji tužiteljica koristi do svoje nekretnine. Predmetnim radovima da se prema saznanju tužiteljice rade temelji budućih ogradnih zidova a isti da su poduzeti po nalogu tuženika Ad1 a izvršavani po tuženiku Ad2. Samim vršenjem radova tužiteljici da je oduzeto pravo služnosti prolaza a izgradnjom ogradnih zidova, i to pravo da će tužiteljici biti trajno oduzeto. Budući da tuženici nisu pristali mirnim putem vratiti tužiteljici oduzeto pravo prolaza tužiteljica je predložila da sud prihvati tužbeni zahtjev.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženici su osporavali istu u cijelosti navodeći kako nije točno da bi tužiteljica nesmetano koristila dio nekretnine u vlasništvu tuženika Ad1 kao i navodi tužiteljice da označeni dijelovi nekretnina na izvodu iz katastarskog plana priloženog od strane tužiteljice predstavljaju put i jedini pristup tužiteljici do njezine nekretnine. Pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga da je razvidno kako ne postoji nikakav upis stvarnih prava u korist tužiteljice koji bi istu ovlašćivao da koristi kao prolaz nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina] a niti tužiteljica da ima ikakvo dopuštenje koristiti nekretnine u vlasništvu tuženika Ad1 kao prolaz. Isto tako da nije točno da tužiteljica do svoje nekretnine može proći jedino prolaskom preko tuženikovih nekretnina. Slijedom svega navedenog tuženici su predložili da sud odbije tužbu kao neosnovanu.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga za nekretninu upisanu u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], izvatka iz zemljišnih knjiga za nekretninu upisanu u Z. U. [broj ZK uloška] i Z. U. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina], nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljeva od dana 09. siječnja 2025. godine, saslušanjem svjedoka BĆ, HĆ, MĆ te saslušanjem tužiteljice i tuženika R i R.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

4.1. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud je tužbeni zahtjev našao neosnovanim.

5. Među strankama nije sporno da između nekretnine tužiteljice i nekretnine tužitelja postoji put, kao i da su tuženici izvodili određene radove. Sporno je dali su tužitelji zasmetali tužiteljicu u njezinom mirnom posjedu prava služnosti prolaza na način da su tužiteljici oduzeli pravo nesmetanog prolaza automobilom preko nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

6. Uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga za nekretninu označenu kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] utvrđeno je kako je kao vlasnica za cijelo upisana RĆ, ovdje tužiteljica, dok je pregledom izvadaka iz zemljišnih knjiga za nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kao vlasnik za cijelo upisan PĆ, tuženik Ad1. Kao suvlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], za dio od 1/3 upisan je PĆ, tuženik Ad1.

7. U postupcima smetanja posjeda, pa i posjeda prava služnosti puta, ne rješava se pitanje međa kao niti tko ima pravo na posjed prava služnosti, posljedice ostvarivanja prava na posjed kao nastanka štete, već sud samo utvrđuje zadnji nesmetani posjed, čin smetanja i uspostavljanje stanja kakvo je bilo prije eventualno počinjenog čina smetanja.

7.1. Vezano za pravilnost primjene materijalnog prava, ističe se da sukladno odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu ( Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 u daljnjem tekstu ZVDSP) u postupku za smetanje posjeda sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temeljem posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

8. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljeva od dana 09. siječnja 2025. godine a kojega je sastavni dio skica mjesta očevida proizlazi da je nekretnina tužiteljice označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a nekretnina tuženika kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Nadalje, sporni dio da predstavlja dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na skici mjesta očevida označen slovima A-B-C-D-A u širini od cca 3 m2, na istom dijelu da se nalaze manji zemljani iskop, telefonski kabel i šaht. Na sporni dio da se pristupa sa čestice označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a koja u naravi da predstavlja ulicu Nova VI.

8.1. Na navedeni nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale posebnih primjedbi a tužiteljica je podneskom od dana 18. veljače 2025. godine, sukladno skici mjesta očevida, uredila tužbeni zahtjeva na način da je se isti odnosi na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], odnosno da su tužitelji istu zasmetali u njezinom posljednjem mirnom posjedu prava služnosti prolaza na način da su oduzeli tužiteljici pravo nesmetanog prolaza automobilom preko dijela nekretnine u Skici mjesta očevida označenog kao A-B-C-D-A dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], širine 3m2.

9. Iz iskaza svjedoka GĆ proizlazi da isti ima saznanja o predmetu spora budući živi u blizini od 1987. godine. Sa tuženikom da je išao na njegovu nekretninu radi kopanja i obrađivanja maslina a tužiteljicu da nikada nije vidio. Nakon što je svjedoku predočena slika koja se nalazi na listu 51 spisa i sastavni je dio nalaza i mišljenja vještaka, svjedok je iskazivao da put koji je vidljiv na istoj nije predstavljao put već samo nogostup a misli da je isti proširila tužiteljica za svoje potrebe. Nogostup da je bio širok cca 30 do 40 cm te je on zajedno sa tuženikom tu kosio travu. Tuženik da je predmetnu nekretninu kupio 2010. godine te svjedok da u posjed iste dolazi već 10-tak godina. Nikada da nije vidio tužiteljicu, te je prvi put vidi na sudu na ročištu na kojem je isti dao svoj iskaz.

9.1. Svjedokinja HĆ u svom iskazu je navela da u susjedstvu nekretnine tuženika stanuje od 1987. godine, tužiteljicu da nikada nije vidjela te da se njezina nekretnina nalazi negdje ispod nekretnine tuženika. U odnosu na sporni put da ne bi znala kome pripada kao i da nema saznanja tko se istim putem koristi.

9.2. Iz iskaza svjedokinje MĆ proizlazi da ista živi u susjedstvu stranaka te da je teren kupila 1998. godine kada je započela sa izgradnjom kuće koja je dovršena 2002. godine. Da je na mjesto spora dolazila čitavo vrijeme dok se njezina kuća gradila te je tako upoznala tužiteljicu. Tužiteljica da u svojoj nekretnini boravi u vremenskom periodu od Uskrsa pa do 01. studenog toničnije blagdana Svi Sveti. Tuženici da joj nisu poznati i da ih nikada nije vidjela. Nakon što je svjedokinji predočena slika koja se nalazi na listu 51 spisa i sastavni je dio nalaza i mišljenja vještaka, svjedokinja iskazuje da put koji je prikazan na slici predstavlja dio puta kojim se od kada svjedokinja tamo živi koristila tužiteljica i njezini gosti a ponekad da bi se i ona koristila predmetnim putem kada bi išla kod tužiteljice. Ona osobno da nema saznanja tko bi raskopao put već samo po kazivanju tužiteljice ima saznanja da bi to bio sin i zet od prijašnjeg vlasnika susjedne nekretnine. Kada bi išla kod tužiteljice da je znala koristiti sporni put i to na način da je istim prolazila automobilom budući je bio dovoljno širok da može proći automobil. Obitelj svjedokinje da u [adresa] boravi 3-4 mjeseca godišnje.

10. Nadalje, tužiteljica u svom stranačkom iskazu navodi kako ju je 2008. godine tuženik Ad2 SĆ obavijestio da je kupio nekretnine koje da se nalaze u neposrednoj blizini nekretnine koja je u njezinom vlasništvu te ju je također obavijestio da je ona upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama suda. 2008. godine da je sa tuženicima trebala sklopiti ugovor temeljem kojeg će isti biti upisani kao vlasnici predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama suda, dok bi oni njoj trebali priznati pravo služnosti puta, međutim da do sklapanja ugovora nikada nije došlo. 1982. godine da je kupila predmetnu nekretninu te započela sa gradnjom kuće a nakon toga da je iskrčila predmetni put kako bi mogla normalno i nesmetano prilaziti do kuće. Put da je bio napravljen na način da je ona dala dio svoje nekretnine a preostali dio puta da je napravljen na susjednoj nekretnini što je istoj od početka bilo poznato. Predmetni put da je koristila za dolazak do svoje kuće te je omogućavala svojim gostima kojima je iznajmljivala apartmane, kada bi dolazili da se predmetnim putem koriste. Od 2003. godine da više nije bila u mogućnosti koristiti predmetni put. Tuženici da su 2023. godine bagerom srušili put, cijevi i mjerilo od vode te sagradili veliki zid. U trenutku kada su tuženici srušili predmetni puta da su na susjednoj nekretnini bili radnici pa su uskočili u pomoć i betonirali dio puta u širini od cca 1,30m kako bi ista mogla doći do svoje kuće. Tužiteljica je isticala kako je dana 04. lipnja 2024. godine na tom spornom dijelu puta vidjela upravo tuženika R zajedno sa ljudima koji su radili na ruđenju puta a u tom trenutku da je bio prisutan i tuženik Ad2.

10.1. Tuženik R u svom iskazu naveo je kako je predmetnu nekretninu kupio 2008. godine, te je prilikom uknjižbe u zemljišnim knjigama suda na predmetnu nekretninu utvrdio kako je tužiteljica upisana kao vlasnica, dok on da je bio upisan na dijelu nekretnine tužiteljice i to su riješili kod odvjetnika. Kada je kupio nekretninu 2008. godine sporni put da nije postojao u širini od 3m2 te je sve bilo zaraslo i on da je naknadno čistio. Tuženik Ad 1 da je svoju nekretninu Ugovorom o darovanju darovao svojoj kćeri i sinu koji da su izvodili radove o kojima on nema saznanja, a posljednji put da je na nekretnini bio 2024. godine.

10.2. Tuženik R je iskazivao da nakon što je tuženik R svoju nekretninu darovao svojoj kćeri a njegovoj supruzi i nježnom bratu isti da su pozvali geodeta da utvrdi granice predmetne nekretnine te je nakon toga on osobno sa svojim bagerom kopao temelje za gradnju međašnog zida koji se nalazi na nekretnini njegove supruge. Na dijelu gdje su izvođeni radovi nikada da nije bio ni asfaltni ni betonski put već zarasla makija i trava budući da su roditelji njegove supruge na predmetnu nekretninu dolazili povremeno obrađivati masline. Prije nego je krenuo sa izvođenjem radova da je postojao makadamski put koji je bio neravan i da se nije moglo jednostavno proći automobilom. Radove da je izvodio po nalogu EĆ i CĆ a kritičnog dana, točnije 04. lipnja 2024. godine na predmetnoj nekretnini da je bio prisutan on, njegova supruga CĆ i njezin brat ZĆ, dok tuženik R da nije bio prisutan.

11. Prema odredbi čl. 10. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 u daljnjem tekstu ZVDSP) propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, a prema st. 5 istog članka s posjedom prava izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), ap se na posjed prava na odgovarajući način primjenjuju odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona: kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, oni su suposjednici ( čl. 10. st. 6 ZVDSP)

12. Nadalje, zaštita posjeda prava stvarne služnosti je pravna zaštita faktičnog stanja posjeda prava služnosti, koju posjednik može ostvariti sudskim putem u posebnom hitnom postupku, bez obzira na pravni temeljem posjeda. Sud u takvoj parnici utvrđuje činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja posjeda, nalaže uspostavu ranijeg posjedovnog stanja i zabranjuje buduće smetanje sve prema odredbama čl. 21. i 22. ZVDSP-a. Pasivno legitimirani su počinitelj smetanja, njegov nalogodavac i oni u čijem interesu je smetanje počinjeno, ako se od toga nisu ogradili.

13. Iz iskaza svjedoka BĆ i MĆ, koje je sud cijenio kao istinite, vjerodostojne i životno logične proizlazi kako tužiteljica na svojoj nekretnini boravi od Uskrsa do studenog dok je ostatak godine u Njemačkoj. Po iskazu svjedoka BĆ da je između nekretnine tužiteljice i tuženika postojao nogostup širine cca 30-40 cm dok put da je proširila tužiteljica koja se istim i koristila, a što je potvrdila i sama tužiteljica u svom iskazu. Svjedokinja MĆ iskazivala je kako je prilikom odlaska kod tužiteljice predmetnim putem prolazila automobilom jer je put bio dovoljno širok. Tuženici da su nekretninu kupili 2010. godine a tužiteljica prema navodila svjedokinje MĆ da je sporni put koristila od 1998. godine.

13.1. U odnosu na iskaz svjedokinje HĆ budući je ista iskazivala kako nema konkretnih saznanja o predmetu spora, sud njezin iskaz nije uzimao kao relevantan prilikom odlučivanja.

14. Prema odredbi čl. 219. st. 1 Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 14/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

14.1. Prema stajalištu ovog suda iz svega naprijed navedenog ne proizlazi da je tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine, točnije da je bila u nesmetanom posjedu puta kroz vremenski period od 40 godina posebice u trenutku kada dolazi do izvođenja radova od strane tuženika. Naime, sama tužiteljica je u svom stranačkom iskazu navela kako od 2003. godine više nije bila u mogućnosti koristiti sporni put pa samim tim proizlazi kako ista nije niti bila u mirnom posjedu i to od 2003. godine, točnije više od 20 godina prije podnošenja tužbe nije imala posjed. Isto tako, budući da tužiteljica više od polovicu godine boravi izvan Republike Hrvatske u tom vremenskom periodu također nije u mogućnosti ostvarivati eventualno pravo posjeda.

15. Za sud nije sporno da je tuženik R osobno izvodio radove na spornom dijelu nekretnine kako je to i sam naveo u svom stranačkom iskazu i to po nalogu svoje supruge OĆ i njezinog brata EĆ, međutim prema stajalištu ovog suda, budući da tužiteljica nije dokazala da je ista bila u posljednjem mirnom posjedu, onda do smetanja istog od strane tuženika nije niti moglo doći.

16. Slijedom navedenog, primjenjujući citirane zakonske odredbe sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan i riješio kao u izreci.

17. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 ZPP-a prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i umješaču naknaditi troškove vođenja postupka, pa su tuženiku kao opravdani priznati troškovi za ročište od dana 22. svibnja 2025. godine u iznosu od 100 eura uvećano za PDV ukupno 125,00 eura (100 bodova sukladno Trb.7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika) za ročište određeno za dan 16. rujna 2025. godine u iznosu od 100,00 eura uvećano za PDV ukupno 125,00 eura, trošak za ročište određeno za dan 15. listopada 2025. godine u iznosu od 100,00 eura uvećano za PDV ukupno 125,00 eura, trošak za sastav podneska od dana 23. svibnja 2025. godine u iznosu od 100,00 eura uvećano za PDV ukupno 125, eura, trošak za sastav podneska od dana 02. listopada 2025. godine u iznosu do 100,00 eura uvećano za PDV ukupno 125,00 eura, jednokratna nagrada koja obuhvaća četiri radnje i to odgovor na tužbu, ročište od dana 25. listopada 2024. godine, očevid od dana 06. prosinca 2024. godine te ročište od dana 27. ožujka 2025. godine u iznosu od 500,00 eura, dakle ukupan trošak u iznosu od 1.250,00 eura.

17.1. Zahtjev tuženika za naknadom troška za pristup na ročište za objavu presude sud nije prihvatio budući isti na navedeno ročište nije pristupio, pa je iznos od 100, 00 eura uvećano za PDV ukupno 125,00 eura valjalo odbiti kao neosnovan.

U Šibeniku, 11. prosinca 2025.

SUTKINJA

Martina Miletić Lovrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka sud i protivnu stranu.

DN-a:

- za tužiteljicu punomoćnica Sanja Restović Mirčeta, odvjetnica u OD Macura i Restović j.t.d. Šibenik

- tuženici po punomoćniku Srđanu Vrdoljak, odvjetniku u Splitu